Mapa sajta

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastructure

prof. dr Zorana Mihajlović: Građevinarstvo je naša razvojna šansa

Važno je da nastavimo sa ulaganjima infrastrukturu, da ulažemo u izgradnju auto-puteva, u modernizaciju železnica, da obnavljamo regionalne i magistralne puteve jer to znači i viši privredni rast u ovoj godini, ali i stvaranje uslova za brži razvoj u narednim godinama

„Ova godina je u ekonomskom smislu teška i izazovna za čitav svet, pa i za Srbiju“, kaže prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, sumirajući godinu koja je skoro na izmaku.

„Veoma je važno da naša gradilišta nisu stala ni u vreme vanrednog stanja, što se posebno moglo videti kod najvećih infrastrukturnih projekata. Ti rezultati će se videti i odraziti i na BDP Srbije, s obzirom da je građevinarstvo u prethodne dve godine bilo glavni pokretač privrednog rasta“.

Malo je ekonomija u Evropi koje su imale bolji rezultat kad je reč o privrednom rastu od Srbije u ovoj godini, ali je važno da taj tempo zadržimo do kraja godine, kako bismo ovu godinu, u kojoj će mnoge zemlje biti duboko u recesiji, prošli što bezbolnije, navodi naša sagovornica.

Šta smatrate najvažnijim preduslovima za očuvanje relativno povoljnih rezultata i povratak na trajektoriju normalnog privrednog rasta u narednom periodu?

Veoma je važno što je Vlada Srbije odlučna da nastavi sa ulaganjem u infrastrukturu, i onim koji su već započeti, kao i onim iz programa Srbija 2025. Nastavljamo da gradimo Moravski koridor, auto-put Sremska Rača-Kuzmin, auto-put i brzu saobraćajnicu Ruma-Šabac-Loznica, deonicu „Miloša Velikog” od Preljine do Požege, brzu saobraćajnicu Iverak-Lajkovac. Pored već započetih auto-puteva, planiramo da uskoro počnemo i sa izgradnjom prve deonice auto-puta Niš-Merdare-Priština, od Niša do Pločnika, a očekujemo i uskoro i potpisivanje komercijalnog ugovora za Fruškogorski koridor.

Kad je reč o železnici, gradimo brzu prugu Beograd-Budimpešta i pripremamo se da iduće godine počnemo sa modernizacijom pruge Beograd-Niš kako bismo za nekoliko godina imali modernizovan kompletan železnički Koridor 10. Takođe, ugovorene su modernizacija pruge Niš-Dimitrovgrad, radimo projektnu dokumentaciju za nastavak rekonstrukcije barske pruge od Valjeva do granice sa Crnom Gorom, a narednih sedmica počinje i izgradnja intermodalnog terminala u Batajnici.

U narednoj godini, radiće se i projektno-tehnička dokumentacija za nove brze saobraćajnice, kao što su Vožd Karađorđe, Sombor-Kikinda, Kragujevac-Mrčajevci, Požarevac  – Veliko Gradište – Golubac i druge.

Trenutno u Srbiji ima više od 64.000 aktivnih gradilišta, i njihov broj nije manji, već je naprotiv veći u odnosu na prethodnu godinu, za više od 16.000

U vodni saobraćaj ulažemo ukupno više od 400 miliona evra, uključujući izgradnju novih luka, rekonstrukciju brodskih prevodnica i uklanjanje kritičnih sektora na Savi i Dunavu.
U vazdušnom saobraćaju, ulažemo u razvoj malih aerodroma, u toku su radovi na izgradnji aerodroma Rosulje u Kruševcu i Pranjani kod Gornjeg Milanovca, a u planu su još rekonstrukcije aerodroma Čenej kod Novog Sada, rade se analize u vezi sa gradnjom novog aerodroma u Boru, ulagaćemo u aerodrom Srebrno jezero kao turistički aerodrom…

To su sve projekti koji će omogućiti Srbiji da se povezuje sa susedima, ali i kojima ćemo povezati veći broj gradova i okruga u Srbiji sa glavnim regionalnim tranzitnim pravcima, što su sve važni preduslovi za brži i ravnomerniji razvoj i za privlačenje novih investicija.
Naravno, pored uslova na strani ekonomske politike i očuvanja stabilnosti budžeta, veoma je važno sve što Srbija na očuvanju političke stabilnosti, koja je važna i za privredni rast. Primera radi, projekti koji su dogovoreni u okviru ekonomskog sporazuma koji je potpisao predsednik Vučić u Vašingtonu, vredni su više od 4 milijarde dolara. Takođe, proširenje inicijative mini-šengen, važno je zbog bržeg ekonomskog razvoja, rasta trgovine i novih investicija.

Mnogi smatraju da Srbija u narednom periodu neće moći da računa na veće investicije iz inostranstva. Šta je vaše mišljenje? Kakvi su primeri iz oblasti koje su u vašem resoru?

Infrastruktura je oblast u kojoj su u Srbiji već prisutne najveće svetske kompanije praktično iz čitavog sveta: od evropskih kompanija, preko kineskih, američkih, ruskih, turskih, azerbejdžanskih.

Srbija je, zbog nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu i kašnjenja završetka Koridora 10 i drugih projekata, dugo bila van glavnih transportnih tokova, ali i lišena najnovijih znanja koja dolaze sa velikim investicijama.

To se u poslednjih godina u mnogome promenilo, i danas gradimo Moravski koridor koji će biti najmoderniji auto-put u Srbiji, jer obuhvata i telekomunikacionu infrastrukturu, kao i prvu prugu za brzine do 200 kilometara na sat u ovom delu Evrope.

Ulažemo posle nekoliko decenija u modernizaciju luka, uvodimo najsavremeniji sistem navigacije u rečnom saobraćaju na Dunavu i Savi, ulažemo u aerodrome i modernizaciju kontrole letenja, uključujući izgradnju novog kontrolnog tornja u Beogradu i Nišu. To su sve investicije koje stvaraju podlogu za mnogo brži razvoj Srbije u narednim decenijama.

U ovoj godini, Savet stranih investitora obeležava osamnaestogodišnjicu rada u Srbiji. Kako biste ocenili saradnju sa Savetom?

Svake godine ostvarujemo napredak u saradnji, nekada je on veći, nekada manji. Ova godina je odlično počela, održano je više sastanaka podgrupa gde su razmatrana brojna pitanja iz oblasti deviznog poslovanja, građevinarstva, poljoprivrede, poreza, inspekcije i bezbednosti hrane i drugih važnih oblasti, sa ciljem ažuriranja Plana rada Radne grupe za sprovođenje preporuka iz „Bele knjige“ FIC-a.

Nažalost, zamah koji smo imali naglo je prenkiula pandemija COVID-19, pri čemu je sam FIC prošao kroz fazu unutrašnjeg reizbora, tako da ova godina možda nije toliko uspešna kao neke prethodne. S druge strane, verujem da smo preduzeli sve potrebne mere kako bi naučili da živimo sa ovom situacijom, te sam sigurna da ćemo u narednoj godini nadoknaditi sve ono što je možda propušteno ove godine.

Sledeća reforma na na kojoj radimo jeste reforma E-prostor čime će biti primenjen postupak objedinjene procedure u postupku izrade planskih dokumenata. Tako da
e za svaku katastarsku parcelu biti dostupne informacije o mogućnostima ili ograničenjima za izgradnju

U Beloj knjizi, vaš sektor je gotovo bez izuzetka među najbolje rangiranim kada je reč o sprovođenju reformi u oblasti saobraćaja. Šta vidite kao ključne poslove koje bi trebalo uraditi u narednom periodu?

Najvažnije je da obezbedimo kontituintet u izgradnji saobraćajne infrastrukture, ali i da uložimo dodatne napore u razvoju inteligentnih transportnih sistema, pri čemu i u ovoj oblasti svake godine beležimo sve bolje rezultate. Između ostalog, posle uvođenja izuzetno naprednog  Rečnog informacionog servisa, pre članica EU smo uveli i najmoderniji sistem obležavanja u vodnom saobraćaju (AtoNs navigacione bove). Radi se i projektna dokumentacija za izgradnju novog, modernog dispečerskog centra na železnici, a u sektoru civilnog vazduhoplovstva koji još od ranije “jednom nogom u EU“ po dostignutim standardima nastavljamo sa investicijama kako bismo mogli da pratimo očekivani porast obima saobraćaja. Kad govorimo o reformama u oblasti saobraćaja, ne smemo zaboraviti da je reforma železnice u Srbiji od strane međunarodnih finansijskih institucija i EU pohvaljena kao veoma uspešna.

Koliko je digitalizacija široko rasprostranjena u vašem resoru? Gde vidite prostor za dalji napredak?

Donošenje reformskog Zakona o planiranju i izgradnji i uvođenje e-dozvole bili su presudni za napredovanje Srbije sa 186. na 9. mesto liste Duing biznis u oblasti izdavanja građevinskih dozvola za samo nekoliko godina. Ova oblast je primer ne samo kad je reč o digitalizaciji već i o tome kako je moguće uspešno sprovesti neku reformu. Taj model uzet je i kao model za reformu katastra. Sledeća reforma na na kojoj radimo i koja je važna za poboljšanje poslovnog ambijenta jeste reforma E-prostor. Sa E-prostorom praktično će postupak objedinjene procedure biti primenjen u postupku izrade planskih dokumenata. E prostor će omogućiti da se podaci iz katastra nepokretnosti digitalizuju, ažuriraju i omogući će se njihova brža, lakša i efikasnija obrada. Takođe, biće efikasniji i sam postupak izrade planskih dokumenata, a učešće građana biće kvalitetnije, jer će biti omogućen uvid u planske dokumente i na digitalan način. Krajnji cilj je da se u okviru E-prostora, objedine informacije iz Katastra nepokretnosti i planskih dokumenata, tako da ovi podaci budu javni i dostupni u elektronskom obliku tako da se za svaku katastarsku parcelu mogu dobiti informacije o mogućnostima ili ograničenjima za izgradnju.

USPEH

I u vreme najteže epidemije uspevali smo da omogućimo da međunarodni robni transport funkcioniše, tako da nije zaustavljen ni uvoz ni tranzitni saobraćaj.

ŠANSA

Želimo da od Srbije napravimo ne samo nezaobilaznu tranzitnu rutu, već i pravo saobraćajno čvorište ovog dela Evrope

CILJ

Ako smo u oblasti izdavanja građevinskih dozvola mogli da se takmičimo sa najboljim ekonomijama sveta, verujem Srbija može do prvih 10 i po ukupnim uslovima poslovanja.

Pročitajte još...

Održana kinesko-srpska video-konferencija o saradnji u oblasti zelene energije

Konferenciju su organizovali Ministarstvo rudarstva i energetike, Ambasada NR Kine u Beogradu i Nacionalna uprava za energetiku Kine, uz podršku Privredne komore Srbije. Srbija i Kina su tradicionalno...

Dubravka Negre, direktor Regionalnog predstavništva EIB za Zapadni Balkan

Podrška u izazovnim vremenima

Za Srbiju će u narednom periodu od presudne važnosti biti dalja podrška privatnom sektoru kako bi se održala radna mesta i likvidnost, kao i...

Dragan Penezić, kopredsednik Odbora za borbu protiv nedozvoljene trgovine i hranu FIC-a

Posvećenost donosi rezultate

Podržavamo napore Vlade Srbije u suzbijanju nelegalne trgovine i predlažemo formiranje posebnog odeljenja Tužilaštva, koje bi bilo nadležno za akcizne proizvode Poslednjim izmenama i dopunama...

Zorana Mihajlović Ministarka rudarstva i energetike

Nastaviću da se borim za rodnu ravnopravnost

Glavni zadatak Ministarstva, zajedno sa svim preduzećima u energetskom sektoru je da Srbija bude energetski stabilna zemlja i da ova dva sektora što više...

Počeo prvi Nacionalni urbani forum Srbije

Prvi Nacionalni urbani forum, čija je tema održivi urbani razvoj, započeo je sa radom uz oko 300 učesnika, među kojima su predstavnici UN, ministarstava,...

Saradnja Srbije i Italije u procesu dekarbonizacije, zelena agenda zajednički cilj

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ambasador Italije u Beogradu Karlo Lo Kašo su u Beogradu razgovarali o saradnji dve države u oblasti...

prof. dr Zorana Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike

Ova godina je prekretnica u našoj energetskoj tranziciji

Za budućnost Srbije važno da u energetskoj tranziciji ne bude pasivni posmatrač, već aktivan učesnik u kojem ceo svet teži zelenoj energetici, održivom razvoju...

Više...

Tomislav Mićović, član Izvršnog odbora Nacionalnog naftnog komiteta Srbije

Ključno je projektovati racionalan, održiv rast

Ako svaki procenat ekonomskog rasta podrazumeva najmanje isti procenat rasta korišćenja prirodnih resursa, ne postoje ti izvori energije i minerala čije korišćenje neće izazvati...

Aleksandar Macura, Direktor programa u RES fondaciji

Troškovi propuštenih prilika za razvoj su ogromni

Društvo koje loše koristi energiju i resurse i prekomerno uništava životnu sredinu suočava se sa mnogobrojnim direktnim i indirektnim troškovima. Iza Srbije je niz...

Dragana Đorđević, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerziteta u Beogradu

Možemo da popravimo ono što je zagađeno i zaštitimo ono što je čisto

Samo je pitanje političke volje da li će Srbija ići putem čistog razvoja ili će postati deponija prljavih tehnologija. U ovom trenutku, Srbija je...

Mihailo Jovanović, ministar informisanja i telekomunikacija

Razvijamo se pametno i promišljeno

Proces digitalizacije doveo je do dramatičnih promena u strukturi našeg izvoza ali I svakodnevnog obavljanja poslova građana privrede i javne uprave. Vlada Srbije nastavlja...

Vesti

Postignut dogovor o dugu u SAD i izbegnut bankrot

Američki predsednik Džo Bajden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin Mekarti postigli su, nakon devedesetominutnog telefonskog razgovora, načelni sporazum...

Poleteo prvi putnički avion kineske proizvodnje

Prvi kineski putnički avion domaće proizvodnje "C919", obavio je premijerni komercijalni let, što je prekretnica u višedecenijskim naporima te...

Predstavljamo prvu regionalnu publikaciju

Sa velikim zadovoljstvom Vas obaveštavamo da u godini u kojoj CorD magazin obeležava 20 godina od izlaska prvog broja,...

Erdogan pobedio na izborima za novi petogodišnji predsednički mandat

Aktuelni lider Turske Redžep Tajip Erdogan pobedio je na predsedničkim izborima pošto je u drugom krugu dobio 52,1 odsto...

NALED: Radnicima omogućiti fleksibilnije korišćenje godišnjeg odmora

Radnicima u Srbiji trebalo bi omogućiti fleksibilniji način korišćenja godišnjeg odmora, a to bi se postiglo ukidanjem obaveze da...