Zdravko Krivokapić, predsednik Vlade Crne Gore

Izuzev pokušaja verbalnog mešanja manje značajnih pojedinaca iz državnog aparata Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore i određenih medijskih adresa, ne vidimo ozbiljnije pokušaje mešanja zvanične Srbije u suverena pitanja i unutrašnje stvari Crne Gore – Zdravko Krivokapić

Prva zvanična poseta predsednika Vlade Crne Gore Srbiji bila je uspešna i bez obzira što je počela protokolarnim propustom koji je privukao veliku pažnju javnosti u obe države, doprineće “da se odnosi između dve države unaprede i započnu na novim i zdravim osnovama”, kaže crnogorski premijer. U intervjuu za CorD Magazine Zdravko Krivokapić potvrđuje da na dnevnom redu nisu bila brojna nerešena pitanja bilateralnih odnosa i najavljuje prvu zajedničku sednicu vlade, za kraj decembra ili početak 2022. godine.

Sumirajući utiske posle Vaše prve posete Beogradu u funkciji predsednika Vlade Crne Gore, smatrate li da je ona bila onaj, kako ga zovete, “odmeren korak” u pravcu  poboljšanja odnosa?

Apsolutno smatram. Nije prirodno da odnosi između Crne Gore i Srbije budu loši ili prosječnog kvaliteta. Mi želimo najbolje moguće odnose sa Srbijom. Skoro 90 godina smo živjeli u istoj državi, a prethodno su naše odnose obilježile snažne istorijske veze. Uzor tom odnosu mogu biti odnosi između Češke i Slovačke, ili Njemačke i Austrije. Razumije se, mi sa svim zemljama bivše Jugoslavije i regiona želimo najbolje moguće odnose. Dobrosusjedska politika je naš imperativ, naročito u kontekstu zajedničke evropske perspektive cijelog regiona.

Mnogo se govorilo o protokolu Vašeg dočeka u Beogradu. Da li je to pitanje rešeno izvinjenjem predsednice Vlade Srbije?

Nije u mojoj nadležnosti da tumačim eventualne protokolarne propuste naših domaćina, ma koja država bila u pitanju. Ja sam javno saopštio da srdačan i prijatan doček potpredsjednika Nedimovića više govori od toga da li je bio u farmerkama ili nije. Ova Vlada je mnogo više zainteresovana za to da što više turista iz Srbije dođe u Crnu Goru sljedećeg ljeta ili da dostignemo nivo robne razmjene od milijardu eura, od toga da li je neko nosio farmerke ili nije.

Naslijeđeni sporovi i neriješena pitanja između Crne Gore i Srbije traju najmanje 15 godina. Od dvojnog državljanstva, platnog prometa do slučaja Marović. Te probleme ne može da riješi jedna dvodnevna posjeta, ma kakva bila očekivanja javnosti

Da li je već dogovoren datum najavljene zajedničke sednice dve Vlade?

Predloženo je da prva zajednička sjednica dvije Vlade bude organizovana na crnogorskom primorju, krajem decembra ove ili početkom januara sljedeće godine. Precizan datum još uvijek nije definisan, ali vjerujem da će ubrzo biti.

U obraćanju medijima objasnili ste da je fokus posete bio obnova bilateralnih odnosa pa se zbog toga na dnevnom redu nisu našla nerešena, sporna pitanja poput dvojnog državljanstva, statusa ambasadora Srbije i CG, zahteva CG za izručenje Svetozara Marovića. Kada će se razgovarati o tim pitanjima i šta će, po tim pitanjima biti pozicija Vlade CG?

Da su, tokom posjete Beogradu, pokretana samo pitanja oko kojih se Crna Gora i Srbija mimoilaze, posjeta bi trajala najmanje nedjelju dana, dok bi se razgovori između dvije delegacije pretvorili u pregovore, koji bi zahtijevali posebnu konferenciju za razrješenje sporova između dvije zemlje. Naslijeđeni sporovi i neriješena pitanja između Crne Gore i Srbije traju najmanje 15 godina. Od dvojnog državljanstva, platnog prometa do slučaja Marović. Te probleme ne može da riješi jedna dvodnevna posjeta, ma kakva bila očekivanja javnosti. Tokom posjete je, dakle, izražena obostrana želja da se odnosi između dvije države unaprijede i započnu na novim i zdravim osnovama.

Prisustvovali ste, kao gost, razgovorima lidera Srbije, Albanije i Severne Makedonije, u okviru inicijative Open Balkan. Rezerve prema tom regionalnom projektu izrazila je Vlada vaših prethodnika sa obrazloženjem da sva energija treba da bude usmerena na proces pridruživanja EU. Kakav je Vaš stav?

Ambicija ove Vlade je da završimo proces pregovaranja sa EU do 2024. godine. Kao najnaprednija država-kandidat za članstvo u EU, fokusirani smo na našu integracionu agendu. U pogledu regionalnih inicijativa, mi već imamo Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, CEFTA, koji predstavljaju odlične multilateralne „kišobraneˮ za što bržu integraciju regiona u EU. Ukoliko se inicijativa Open Balkan uklapa u ovaj okvir, ona je vrlo dobrodošla i mi ćemo sa pažnjom nastaviti da pratimo njen razvoj.

U pogledu regionalnih inicijativa, mi već imamo Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, CEFTA, koji predstavljaju odlične multilateralne „kišobraneˮ za što bržu integraciju regiona u EU. Ukoliko se inicijativa Open Balkan uklapa u ovaj okvir, ona je vrlo dobrodošla i mi ćemo sa pažnjom nastaviti da pratimo njen razvoj

Javnost i u Crnoj Gori i u Srbiji očekuje neku vrstu završnog koraka u uspostavljanju novih odnosa vlade u Podgorici i SPC što je potpisivanje Temeljnog ugovora. Iako najavljivano više puta potpisivanje je izostalo. Mislite li da će se dogoditi uskoro i od čega to zavisi?

U ovom momentu, zavisi od Patrijaršije. Mi smo prijedlog Temeljnog ugovora prilagodili našem ustavnom i zakonskom okviru i poslali ga Patrijaršiji, čiji odgovor strpljivo čekamo.

Da li je, posle promene vlasti u Crnoj Gori, bilo pritisaka sa Zapada da i nova Vlada zadrži distancu prema Beogradu?

Apsolutno nije bilo nikakvih pritisaka. Moja posjeta Beogradu svjedoči tome. Od naših prijatelja i saveznika sa Zapada uvijek smo dobijali riječi ohrabrenja u pogledu unapređenja dobrosusjedske saradnje na Zapadnom Balkanu.

A kako komentarišete tezu koja se može čuti u delu javnosti u obe države, o navodnom mešanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, pri čemu se SPC najčešće naziva stubom tog nedozvoljenog uticaja?

Izuzev pokušaja verbalnog miješanja manje značajnih pojedinaca iz državnog aparata Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore i određenih medijskih adresa, ne vidimo ozbiljnije pokušaje miješanja zvanične Srbije u suverena pitanja i unutrašnje stvari Crne Gore. Da je drugačije, sigurno ne bih otišao u zvaničnu posjetu Republici Srbiji. Jednako tako ne mislim da SPC predstavlja stub bilo kakvog nedozvoljenog uticaja. Pravoslavne eparhije na teritoriji Crne Gore su, kanonski posmatrano, samosvojne i u potpunosti istorijski i na svaki drugi način utemeljene u crnogorskom državotvornom biću, te se ne mogu tretirati kao proizvod bilo kakvog vanjskog faktora ili stranog uticaja.   

Ne mislim da SPC predstavlja stub bilo kakvog nedozvoljenog uticaja. Pravoslavne eparhije na teritoriji Crne Gore su, kanonski posmatrano, samosvojne i u potpunosti istorijski i na svaki drugi način utemeljene u crnogorskom državotvornom biću, te se ne mogu tretirati kao proizvod bilo kakvog vanjskog faktora ili stranog uticaja  

Najavili ste da očekujete da će se,  posle preispitivanja školskih programa u CG, u programe učenja vratiti jugoslovenski i srpski pisci čija su dela ranije izbačena. Hoće li eventualno vraćanje Njegoša, Desanku Maksimović, Aleksu Šantica i Mešu Selimovića biti tumačeno kao obrazovno ili političko pitanje?

Zlonamjerni ljudi će ta pitanja uvijek prevoditi u politička. Međutim, oni dobronamjerni, obrazovani i mudri ljudi, koji su čitali spomenute autore i koji poznaju njihovu literarnu vrijednost, nikada neće posegnuti ka takvoj vrsti politizacije.

Kada se u decembru pojavi novi broj CorD Magazina trebalo bi da bude poznata i sudbina Vaše Vlade čiju rekonstrukciju ili nove izbore, traže pojedini politički akteri. Hoće li opstati Vaša Vlada i šta ste eventualno spremni Vi da promenite?

Kada izađe vaše februarsko izdanje, minimalna zarada u Crnoj Gori će biti 450 eura, a prosječna 700 eura. To je ono što zanima ovu Vladu i mene kao njenog predsjednika. Nas zanimaju rezultati, a ne fotelje. Ja sam već pokazao otvorenost prema drugim subjektima da učestvuju u tim rezultatima, međutim ta je ideja odbačena od strane najvećeg konstituenta parlamentarne većine. U ovom trenutku, nemam vremena da razmišljam da li će opstati Vlada ili neće. Kao što sam kazao, prije svega sam fokusiran na – rezultate.