Mapa sajta

Vladimir Bilčik, evropski poslanik, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju

Jasna poruka Srbiji

Nisam čuo niti video nikakve naznake da je neka od pet zemalja koje nisu priznale nezavisnost Kosova promenila svoj stav Ono što sam video jeste saglasnost 27 država članica da je jedini put napred dijalog, dijalog, dijalog i posvećenost normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, na osnovu sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma ~ Vladimir Bilčik

Evropski poslanik Vladimir Bilčik, trenutni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kaže da nije zadovoljan nekim delovima nedavno usvojene Rezolucije EP o zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici koji se odnose na Srbiju, ali da se prava, detaljna analiza može naći upravo u njegovom izveštaju koji je upravo objavljen. Komentarišući oštre tonove upućene Srbiji iz EP, Bilčik u ovom intervjuu za magazin CorD ponavlja da se u uslovima rata u Evropi od Srbije očekuje da napravi jasan izbor, a takođe potvrđuje da EP ne poziva na zamrzavanje procesa evropskih integracija Srbije.

Posetili ste Beograd krajem januara, a lokalni mediji izveštavaju da obnavljate politički dijalog u Srbiji koji je prvi put pokrenut 2019. godine. S obzirom na to da su od tada bila dva izborna ciklusa, na šta je sada fokusiran taj dijalog?

Spremni smo da nastavimo Međupartijski dijalog (IPD), koji se vodi u Srbiji od 2019. godine, a ovo će biti njegova nova faza. Zadovoljstvo nam je što su predsednik Orlić i nova Narodna skupština Srbije spremni da se angažuju. Veoma smo spremni da svim relevantnim pravnim snagama pomognemo da unaprede rad i kvalitet demokratije i demokratskih institucija. Razgovaraćemo o tačnom fokusu nove faze dijaloga s našim partnerima: Predsednikom Orlićem, naravno, i svim relevantnim poslaničkim grupama, kako u vlasti tako i u opoziciji. U ovom trenutku ne mogu da vam kažem na čemu će tačno biti fokus, jer će to biti predmet naše rasprave, posebno u petak (27. januara 2023). Lično se nadam da možemo pomoći u omogućavanju parlamentarnog dijaloga koji može omogućiti da se unaprede demokratske institucije, posebno parlament i parlamentarna demokratija, kvalitet diskusije. Dotaći ćemo se i niza oblasti i uslova neophodnih za demokratiju u Srbiji, uključujući celokupno javno i medijsko okruženje i sve uslove neophodne za slobodnu i poštenu kampanju uoči narednih izbora. Na osnovu javnih saopštenja, očekujemo da će naredni izbori biti održani negde sledeće godine. Ali, opet, o tačnom fokusu dijaloga razgovaraće se sa vlastima u Beogradu, jer mi samo pomažemo zajedno sa predsednikom Orlićem i rukovodstvom Narodne skupštine da dijalog među političkim partijama bude lakši, a isto važi i za saradnju EP i Narodne skupštine.

Vaše poslednje putovanje u Beograd usledilo je nakon objavljivanja Rezolucije Evropskog parlamenta o sprovođenju zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Po tonu u delu koji se odnosi na Srbiju, to je svakako jedan od najstrožih dokumenata koje ste usvojili, a koji praktično predlaže zamrzavanje procesa evrointegracija Srbije ukoliko zemlja ne uvede sankcije Rusiji. S obzirom na to da ste izvestilac za Srbiju, da li se u potpunosti slažete s ocenom u dokumentu?

Nisam bio zadovoljan nekim od amandmana koji su u poslednjem trenutku ušli u rezoluciju Evropskog parlamenta od 18. januara 2023. o sprovođenju zajedničke spoljne i bezbednosne politike – godišnji izveštaj 2022, jer je ovo sveobuhvatan izveštaj o stanju Zajedničke spoljne i bezbednosne politike (ZSBP) Evropske unije. Nesumnjivo je prikladno da se situacija u Srbiji i odnos Srbije i EU obrade u posebnom izveštaju. Pri tome mislim na Izveštaj EP o Srbiji za 2022. godinu, za koji sam zadužen i koji je upravo objavljen. Taj izveštaj će se pre svega fokusirati na odnos Beograda i Brisela, kao i na stanje procesa pristupanja. Nisam bio zadovoljan amandmanima Godišnjem izveštaju zajedničke spoljne i bezbednosne politike za 2022 donetim u poslednjem trenutku.

Godinama je jasno da će napredak Srbije zavisiti od tri stvari. Prva su reforme u oblasti vladavine prava povezane sa strukturnim demokratskim promenama u zemlji. Druga je napredak u dijalogu Beograda i Prištine. Treća je posvećenost usklađivanju sa spoljnom i bezbednosnom politikom

Znam da i neke moje kolege, uključujući izvestioca Dejvida Mekalistera, nisu bile zadovoljne jer je ovo zaista bio sveobuhvatan izveštaj koji pokriva mnogo različitih aspekata ZSBP. Nikada ne možemo da razumeti složenost situacije u nekoj državi članici ili onoj koja nije članica kada smo tretirani sa nekoliko konkretnih referenci u sveobuhvatnom izveštaju kao što je ovaj. Želim da svi budu svesni konteksta, i mislim da je to izuzetno važno zapamtiti. Ipak, takođe želim da istaknem da se nigde u ovom izveštaju ne pominje reč „zamrznuti“. Ne pominje se zamrzavanje pristupnih pregovora. Moja javna reakcija na ovaj izveštaj EP bila je da je ovo jasan signal svima u Srbiji koji su ozbiljni u vezi sa evropskim putem i evropskim integracijama da očekujemo i želimo da Srbija radi s nama u svim oblastima, a svaki napredak na putu ka EU će biti onoliki koliko Srbija bude napredovala. Ovo je izbor Srbije u ključnim oblastima politike, ključnim reformama, uključujući, naravno, politiku ZSBP i usklađivanje sa EU u ovoj oblasti, koje je, nažalost, konstantno bilo na niskom nivou, najniže među svim zemljama kandidatima na Zapadnom Balkanu, a posebno nizak od kada je Rusija izvršila brutalnu agresiju na Ukrajinu.

Rezolucija nije uzela u obzir glasanje Srbije u UN, u kojoj se izjasnila protiv agresije i podrivanja teritorijalnog integriteta Ukrajine na isti način kao i druge članice EU, ali i druge gestove Beograda koji služe za osudu rata i podršku građanima Ukrajine. Zašto se to zanemaruje dok se insistira na obaveznom potpunom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, uprkos tome što pravila pregovora o pristupanju to ne zahtevaju od zemlje kandidata za članstvo u ovoj fazi?

Ništa se ne previđa. Objasnio sam da je to bila posebna referenca na Srbiju u mnogo većem izveštaju (Srbija je pomenuta u dva paragrafa od 177) o širokoj globalnoj situaciji u pogledu zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Ako pročitate moj nacrt izveštaja o Srbiji koji je upravo objavljen, videćete i vrlo jasne reference na glasanje Srbije u UN. Ništa se ne previđa, i ništa se neće prevideti. Ali da budemo vrlo jasni: ovde se ne radi o gestovima, o nekim simbolima ili praznim rečima, ovde se radi o strateškom izboru. Ponovo je rat u Evropi; ovaj je pokrenut ilegalnom i brutalnom invazijom Rusije na Ukrajinu. Taj rat se nastavlja i cela EU i sve zemlje kandidati za članstvo u EU, osim Srbije, uskladile su se s restriktivnim merama. U tom smislu, ovo je strateški izbor i mislim da su svi svesni pozicije Srbije u UN i drugim međunarodnim organizacijama. Ali ono što je najbitnije kada je reč o pristupanju Srbije EU jeste posvećenost Srbije stavovima EU, a tu, nažalost, nije bilo obećavajućeg trenda. Došlo je do stvarnog razmimoilaženja, a u ovom slučaju do strateškog razmimoilaženja, jer je to pitanje rata i mira.

Jednostavno, pitanje je da li ste s nama ili ne. Srbija je napravila izbor i nastavlja da pravi izbor koji je jasno razlikuje od drugih zemalja. To je primećeno i, naravno, taj izbor ima važne posledice za svaki dalji napredak u procesu pristupanja EU. To je takođe nešto što se ne pominje samo u dokumentu Evropskog parlamenta, već je jasno i u najnovijem izveštaju Evropske komisije, koji je objavljen prošle jeseni, prošlog oktobra, a vrlo je jasno naglašeno i od zemalja članica EU. Mislim da u ovome postoji apsolutna doslednost. Godinama je jasno da će napredak Srbije zavisiti od tri stvari. Prva su reforme u oblasti vladavine prava povezane sa strukturnim demokratskim promenama u zemlji. Druga je napredak u dijalogu Beograda i Prištine. Treće je posvećenost usklađivanju sa spoljnom i bezbednosnom politikom. Pošto tog napretka nije bilo, posebno u ovom momentu od značaja za evropsku bezbednost, onda se, naravno, javljaju mnoga pitanja o poziciji i posvećenosti Srbije. U tom smislu, na Beogradu je da donese odluku. Vidimo sve signale, vidimo sve pozicije u svim međunarodnim organizacijama, ali je ključno pitanje da li je Srbija spremna da radi sa nama u EU?  EU je spremna da radi sa Srbijom i to i čini. Mislim da je to nešto što mora biti vrlo, vrlo jasno rečeno kada se o tome govori u dokumentima EU.

Ministar spoljnih poslova Srbije nazvao je ovu Rezoluciju licemernom. Pitao vas je Ivica Dačić u Evropskom parlamentu u kojoj meri ste usklađeni sa međunarodnim pravom kada iznosite svoje stavove o Kosovu i teritorijalnom integritetu Srbije?

Uzimam u obzir sve komentare javnosti o rezolucijama koje usvajamo, ali to su važni politički signali koji će odražavati ne samo stavove pojedinačnih poslanika, već i diskusiju, raspoloženje i stavove država članica. Želeo bih da istaknem da poslanici Evropskog parlamenta dolaze iz svih 27 država članica. Njihove pozicije su ozbiljne. Evropski parlament je uvek stajao i nastaviće da stoji iza načela vladavine prava, uključujući međunarodno pravo. Nadam se da ćemo imati konstruktivan razgovor koji vodi ka konvergenciji, jer želimo da vidimo Srbiju zajedno sa nama. Ovo je signal koji šaljemo. Pokušavamo da dopremo, da se dogovorimo na osnovu zajedničkog shvatanja naše zajedničke sudbine. To se mora odvijati na osnovu zajedničkih principa i zajedničkih pozicija, posebno kada je evropski mir brutalno napadnut ruskom agresijom u Ukrajini.

Ako pročitate moj Izveštaj, tu su sve relevantne procene situacije u vezi sa dijalogom Beograd–Priština, uključujući i poziv na formiranje Zajednice srpskih opština, što je dugogodišnje opredeljenje još iz prošle decenije. Izveštaj sadrži i osude tenzija i nasilja, uključujući pucnjave na Kosovu na pravoslavno Badnje veče

Naš stav je jasan: ostajemo veoma spremni da se rukujemo sa svima onima u Srbiji koji žele da rade sa nama, i spremni smo da nastavimo da razgovaramo o tome kako da zajedno idemo dalje. To je zato što kada gledam mapu Evrope, i gledam situaciju u Evropi i situaciju u Srbiji, ne vidim drugi izbor za Srbiju osim evropskog. Razumem da je za to potrebno da politički lideri u zemlji donesu važne odluke, a te odluke imaju važne posledice. Ali ono u Evropi je u pitanju evropska budućnost svih. Dolazim iz zemlje koja je napravila strateški izbor devedesetih godina prošlog veka, a to je promenilo kvalitet naših života, kvalitet naših javnih institucija, kvalitet demokratije, kvalitet životnog standarda svih ljudi u Slovačkoj. Nadam se da i Srbi i svi ostali koji žive u Srbiji mogu imati istu budućnost. To, naravno, zavisi i od odluka i pozicija koje zauzimaju politički lideri u Srbiji. Spremni smo, strpljivi i angažovani smo. Još jedan vrlo jasan dokaz toga jeste činjenica da Matjaž Nemec (slovenački poslanik u Evropskom parlamentu) i ja ove nedelje putujemo u Beograd.

Prema proceni Vas i Vaših kolega, jedina pretnja miru i prepreka dijalogu sa Prištinom nalazi se u Beogradu. Ovi stavovi se značajno razlikuju od procena drugih zvaničnika EU, uključujući specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka, koji godinama primećuje da Priština odbija da formalizuje Zajednicu srpskih opština predviđenu Briselskim dijalogom. Kako Vi to vidite?

Predlažem da pročitate sve relevantne dokumente. Ako pročitate moj Izveštaj, tu su sve relevantne procene situacije u vezi sa dijalogom Beograd–Priština, uključujući i poziv na formiranje Zajednice srpskih opština, što je dugogodišnje opredeljenje još iz prošle decenije. Izveštaj takođe sadrži osude napetosti i nasilja, uključujući pucnjave na Kosovu na pravoslavno Badnje veče. Ponoviću, pogledajte relevantna dokumenta, nemojte donositi ishitrene zaključke na osnovu jedne rezolucije koja se bavi mnogo većim pitanjima. Stav EP je u velikoj meri usklađen sa stavom Miroslava Lajčaka i visokog predstavnika, koji su bili angažovani na omogućavanju ovog dijaloga. U velikoj meri je usklađen sa stavom Evropskog saveta. Takođe, izražavamo punu podršku radu Miroslava Lajčaka, i tu nema razmimoilaženja. Na osnovu relevantnih dokumenata možemo sve ovo tvrditi. Za mene je najrelevantniji dokument Izveštaj EP o Srbiji.

Vaš izveštaj nekako nije tako oštar. Primećujete napredak Srbije čak i kada je reč o glasanju u UN po pitanju rata u Ukrajini. Kako razumeti razliku između vašeg izveštaja i gorepomenute rezolucije?

Sastavio sam složen izveštaj o situaciji u Srbiji i odnosu Beograda i Brisela. Rezolucija (Rezolucija Evropskog parlamenta od 18. januara 2023. o sprovođenju zajedničke spoljne i bezbednosne politike – godišnji izveštaj 2022.) o kojoj se poslednjih dana toliko govori u Srbiji bavi se mnogo širim pitanjima zajedničke spoljne i bezbednosne politike u veoma širokom smislu. Takva rezolucija nikada nije pravedna prema pojedinačnim referencama, pojedinačnim zemljama, uključujući Srbiju.

U tom smislu, molim vas da pređemo sa razgovora o rezoluciji koja se nije konkretno bavila Srbijom. Hajde da razgovaramo o rezoluciji koja je trenutno tema diskusije, a o kojoj će raspravljati Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta u februaru. Ona će biti izmenjena, o njoj će na kraju pregovarati i glasati Odbor za spoljne poslove ovog proleća, a takođe i na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta. Ovo će biti relevantan dokument. Mislim da treba da razgovaramo o našem odnosu na osnovu relevantnih procesa, relevantnih procedura i relevantnih dokumenata. EP je političko telo, ponekad pojedini članovi tog doma žele da istaknu određena pitanja u vezi sa određenim zemljama, ali postoji samo jedan stav Doma prema zemljama kandidatima koji je izražen na složen način. To su redovni, godišnji izveštaji stalnog izvestioca koji se sastavljaju i objavljuju svake godine. Jedan takav izveštaj je upravo napravljen, o njemu će se raspravljati i glasati. Hajde da se fokusiramo na ono što je ovde relevantno. 

Vi se zalažete za formiranje Zajednice srpskih opština, a Priština to odlučno odbija. Gde se može naći izlaz iz ovog ćorsokaka?

Dijalog, pregovori, dogovor. To je jednostavno. To je bio recept prethodnih godina, to je recept za narednih nekoliko dana, nedelja i meseci. Ohrabrili su me neki nedavni signali. Naročito u Beogradu postoji velika spremnost da se postigne neko međusobno razumevanje i nadam se da se isto razumevanje može postići i u kod vlasti u Prištini. Odluka je na obe strane, i potvrđujem da cenim konstruktivan ton i poziciju koju trenutno ima Beograd. Nadajmo se da će to potrajati, i kao što sam rekao, dijalog, razgovori, pregovori… Na kraju je postizanje dogovora jedini put napred. Ovde nema alternative. Osećam i slutim da bi ovo mogla biti godina za istorijske pomake u ovoj situaciji. Status kvo je neodrživ. Već smo videli rastuću napetost i brojne pojedinačne pucnjave na Kosovu poslednjih nedelja. Evropska budućnost za region u celini ima smisla samo ako postoji mir, jasnoća i razumevanje odgovornosti svih strana kada je u pitanju rešavanje pitanja prošlosti i kretanje napred ka evropskoj budućnosti.

Za razliku od drugih institucija EU koje koriste posebnu oznaku za Kosovo da bi implicirale njegov nerešen status, Evropski parlament koristi reči Republika Kosovo, a podržava i kandidaturu Kosova za članstvo i poziva na ukidanje viza. Šta je Priština uradila za tako visoke kvalifikacije?

Razumem da su simboli izuzetno važni u politici, ali to je dugogodišnja praksa u EP; ovo nije nova situacija. Siguran sam da ste i Vi i mnogi drugi u Srbiji to primetili. U tom smislu, EP je političko telo i koristi vrste simbola u političkoj komunikaciji kojom se koristi godinama. To takođe znači da u potpunosti poštujemo sve nadležnosti uključenih strana, uključujući zemlje članice EU, i principe međunarodnog prava. Takođe veoma poštujemo odluke drugih institucija. Ovde moram najjasnije da se ne složim sa konstatacijom da EP ima stav koji se razlikuje od stava drugih institucija. Evropska komisija se godinama zalagala za liberalizaciju viznog režima za Kosovo. O tome je postignut dogovor u Savetu ministara, koji se sastoji od svih 27 država članica, uključujući i one koje nisu zvanično priznale Kosovo.

Sastavio sam složen izveštaj o situaciji u Srbiji i odnosu Beograda i Brisela. Rezolucija (rezolucija EP od 18. januara 2023. – godišnji izveštaj 2022.) o kojoj se poslednjih dana toliko govori u Srbiji jeste rezolucija koja se bavi mnogo širim pitanjima koja se tiču zajedničke spoljne i bezbednosne politike u veoma širokom smislu. Takva rezolucija nikada nije pravedna prema pojedinačnim referencama, pojedinačnim zemljama, uključujući Srbiju

Sve ove zemlje su se složile oko principa po kojima se vize mogu liberalizovati za sve ljude na Kosovu. U tom smislu, EP je podržao stav koji je iznela/predložila Komisija, složile su se države članice i sada je dobio odobrenje EP. Dakle, ovo je realnost. EP je zaista bila samo jedna od institucija koje su postigle konsenzus u ovom pogledu. Iskreno govoreći, ovo je bilo u skladu s onim što svih pet zemalja koje ne priznaju Kosovo govore unutar EU. Mada ne priznajemo Kosovo, mi priznajemo i podržavamo evropsku budućnost i evropske integracije za ceo region Zapadnog Balkana, za sve ljude na Zapadnom Balkanu. U tom smislu, dobrodošlo je sve što pojašnjava pravila i uslove kojima se uređuje na primer slobodno kretanje ljudi, što je jedna od osnovnih sloboda EU. To bi trebalo posmatrati kao podršku svima u regionu koji žele evropsku budućnost. Isto tako, tiče se svih ljudi koji žive na Kosovu, svih nacionalnosti koje žive na Kosovu, uključujući i Srbe. Ovo gledam kao važan korak napred za evropsku budućnost regiona. Evropska budućnost je uvek bila prioritet svih vlada u regionu, uključujući i onu u Beogradu.

Da li očekujete da će i vaša Slovačka, kao i druge zemlje članice EU koje trenutno ne priznaju nezavisnost Kosova, pozitivno odgovoriti na poziv Rezolucije da promene stav o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova?

Nisam čuo niti video nikakve naznake da je neka od pet zemalja koje nisu priznale nezavisnost Kosova promenila svoj stav. Ono što sam video jeste saglasnost 27 država članica da je jedini put napred dijalog, dijalog, dijalog i posvećenost normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, na osnovu sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma. Ovo je ključno pitanje. Koliko sam razumeo, većina poslanika EP poziva na priznanje ovih pet zemalja.

To je sasvim prirodno, pošto su 22 od 27 država članica priznale i priznaju Kosovo i vlasti u Prištini. Ova većina se ogleda u sastavu Evropskog parlamenta. U tom smislu, većina poslanika EP dolazi iz zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova. To ne bi trebalo da bude iznenađenje za svakog ko razume političku dinamiku unutar EU, ali i unutar EP. Takođe je tačno da je isključivo pravo i isključiva nadležnost država članica da odluče kada i pod kojim uslovima će priznati bilo koju treću zemlju.

Evropski parlament takođe poziva Srbiju da nastavi reforme u cilju jačanja demokratije i pravosuđa. Šta smatrate ključnim izazovima u tim oblastima?

Mislim da su isti kao što smo spomenuli, a istakli smo ih u prethodnih nekoliko godina u izveštajima. U oblasti demokratije postoji i niz pitanja koja su bila otvorena od zaključaka Oebsa na poslednjim izborima 2020. i 2022. godine. Postoji veliki prostor za napredak kada su u pitanju uslovi za političku konkurenciju, za slobodne i poštene izbore, kao i za istinski nezavisno i slobodno medijsko okruženje. Ovo je izuzetno važno za novinare širom Srbije da se osećaju bezbedno, kao i da slobodno rade svoj posao nezavisno od bilo kakvog političkog ili finansijskog uticaja. Put unapređenja demokratskih institucija, parlamentarne demokratije, izbora, kao i položaja medija jeste dugačak. To je jedan aspekt koji je već godinama u fokusu, a tako će biti u budućnosti. Mislim da će i to biti važan i sastavni deo naših razgovora dok budemo učestvovali u međupartijskom dijalogu sa našim partnerima u Narodnoj skupštini Srbije. Što se tiče pravosuđa i promena u pravosuđu, veoma snažno konstatujemo i pozdravljamo da je Srbija usvojila neke važne promene kroz ustavne amandmane, koji su takođe usvojeni na referendumu. Ovo je važan korak napred, ali ono što sada treba da se desi jeste posvećeni rad na ovim reformama, kao i njihovo naknadno sprovođenje. Urađeno je dosta stručnog posla, obavljene su konsultacije, uključujući i Venecijansku komisiju, nakon nekih pozitivnih mišljenja. Dobra je vest da Srbija ima aktivnu vladu posvećenu nastavku puta u EU, a ta posvećenost uključuje i važne reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava. Nadam se da ovo može dati dobar podstrek da se ove godine reforme realizuju, jer je dosta posla već urađeno na osnovu ustavnih amandmana. Međutim, posao sada treba da se pretoči u konkretne institucionalne promene, a to je nešto što ćemo i podsticati i pažljivo pratiti.

REZOLUCIJA EP

Da budemo jasni: ovde se ne radi o gestovima, ne o nekim simbolima ili praznim rečima, ovde se radi o strateškom izboru

MEĐUNARODNO PRAVO

EP je uvek podržavao principe vladavine prava, uključujući međunarodno pravo, a tako će i ostati. Nadam se da ćemo imati konstruktivan razgovor koji vodi ka konvergenciji

PRIZNANJE

Mada ne priznajemo Kosovo, mi priznajemo i podržavamo evropsku budućnost i evropske integracije za ceo region Zapadnog Balkana, za sve ljude na Zapadnom Balkanu

CorD Recommends

Više...

Ambasada Francuske objavila početak trećeg konkursa za održive gradove – Ekoopština

Ambasada Francuske u Srbiji objavila je početak trećeg konkursa za održive gradove "Ekoopština", koji je zamišljen i kao platforma za razgovore i razmenu iskustava...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji ima za cilj da podrži...

Ambasadorka Anke Konrad: Srbija bi u narednom periodu mogla da bude motor za ceo region

Srbija ima kapacitet da brže napreduje na putu u EU, izjavila je ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad. Ona je naglasila da bi Srbija u...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao je ugovore o donaciji opreme u vrednosti od gotovo 130.000 evra sa direktorom Doma zdravlja Vladimirci Brankom...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...