Mapa sajta

Tatjana Matić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija

Bili smo spremni za neočekivane poremećaje

Pažljivo sistemski osmišljena i sprovedena digitalna transformacija u Srbiji omogućila je da privreda i građani daleko spremnije dočekaju izazove s kojima su se suočili tokom pandemije. I u sektoru turizma koji je osetio najveće posledice krize, ovakav sled događaja nije omeo digitalnu promociju domaćih potencijala.

Privredni sektori koji spadaju delokrug rada Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija doživeli su tektonske poremećaje tokom kovid 19, od snažnog uspona e commerce do masovnog prelaska na rad od kuće do velikih pritisaka na sektor turizma. Sa ministarkom Tatjanom Matić razgovarali smo o procesu digitalne transformacije u Srbiji, uvođenju 5G mreže i novom promišljanju pozicije srpskog turizma na globalnoj mapi.

Kako biste vi sabrali godinu dana život pod pandemijom, iz ugla vašeg ministarstva?

Strateško opredeljenje ka digitalizaciji postavljeno pre pet godina omogućilo je da Srbija dobije ne samo brojne razvojne potencijale već i da se osnaži za izazove savremenog doba u pogledu aktuelnih društvenih i ekonomskih promena. Iako niko nije mogao da predvidi strahovitu globalnu krizu i pandemijski udar, može se reći da smo bili spremni za neočekivane poremećaje upravo zahvaljujući sistemskom pristupu digitalizaciji na planu razvoja regulative, podsticanja razvoja telekomunikacija, informacione bezbednosti, podizanja digitalnih veština, razvoja elektronske trgovine i omogućavanja liberalizacije tržišta.

Sve aktivnosti usmerene ka razvoju digitalnog društva i ekonomije, donošenje zakona, strateških dokumenata i sprovođenje brojnih programa i projekata, doprinele su da u pandemijskim okolnostima bude moguće poslovanje, obrazovanje, komunikacija i ukupno društveno funkcionisanje. Samo je sektor turizma ozbiljno oštećen s obzirom na nemogućnost putovanja, ali je i u toj oblasti sprovođena digitalna promocija uporedo sa donošenjem i realizovanjem mera podrške i planiranjem novih strateških ciljeva ka zauzimanju tržišnih pozicija u postpandemijskom periodu.

Ukratko, rezultati rada iz prethodnih godina znatno su nam svima ublažili ogroman stres koji smo pretrpeli u ovoj krizi.

Kad pogledate unazad, koji su to strateški potezi u proteklim godinama omogućili da Srbija, po procenama mnogih, uspe da obezbedi dobar kvalitet telekomunikacija tokom masovnog prelaska kompanija na rad od kuće?

U Srbiji se u poslednjih nekoliko godina intenzivno radi na razvoju širokopojasne infrastrukture zahvaljujući usvojenom strateškom okviru. Operatori elektronskih komunikacija razvijaju svoje mreže u skladu sa najnovijim trendovima, što uključuje postavljanje optičke komunikacione infrastrukture i povećanje pokrivenosti i kapaciteta mobilnih komunikacionih mreža. Na ovaj način je omogućen nesmetan rad od kuće kao i korišćenje širokopojasnih usluga i u uslovima pandemije COVID19. Blagovremeno je obezbeđeno oslobađanje delova radio-frekvencijskog spektra, što je omogućilo intenzivan razvoj mobilnih mreža. Danas je obezbeđeno pokrivanje 4G mobilnom mrežom za više od 95% populacije.

Takođe, imajući u vidu postojanje digitalnog jaza u Srbiji, kao i u drugim evropskim zemljama, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija je pokrenulo projekat razvoja širokopojasnog pristupa u ruralnim sredinama.

Rezultati rada na digitalnoj transformaciji iz prethodnih godina znatno su nam svima ublažili ogroman stres koji smo pretrpeli u ovoj krizi

Šta su vaši dalji koraci u izgradnji brzog interneta u delovima Srbije gde takve usluge još nema?

Cilj Vlade Srbije jeste da do 2025. godine ne postoji domaćinstvo koje neće imati mogućnost fiksnog pristupa brzom internetu. U okviru te inicijative pokrenut je kapitalni Projekat izgradnje širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim predelima i za realizaciju prve faze predviđen je Ugovor o zajmu između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj u visini od 18 miliona evra. Time će biti obezbeđen ultrabrzi širokopojasni pristup u 500 naselja, odnosno za oko 80.000 domaćinstava u ruralnim područjima, za koja nije postojao komercijalni interes operatora za ulaganje u mrežu.

Ministarstvo je sprovelo analizu odnosno pregled postojećeg stanja dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu koja je pokazala da u Srbiji postoje „bele zone“, područja koja nemaju odgovarajući pristup širokopojasnoj mreži i za koje ne postoje planovi operatora za njihovu izgradnju u naredne tri godine. Prepoznato je i da oko 2.800 naselja sa preko 320.000 domaćinstava ima problem sa širokopojasnom pristupom internetu i da su to područja koja su kandidati za podsticaje države.

Realizacija prve faze projekta zapravo će omogućiti da u digitalno društvo bude uključeno blizu trećine onih koji su do sada imali problema sa fiksnim pristupom internetu. Druga faza koja ima za cilj povezivanje na mrežu do 900 škola/javnih ustanova i do 135.000 domaćinstava, planira se kao odvojen projekat za 2021/2022. godinu. Time će se stvoriti i nova platforma za razvijanje digitalnih usluga u tim područjima, odnosno novi kanali razvoja IT usluga – IT industrije, elektronske trgovine, e-turizma, zajedno sa ekonomskim jačanjem nedovoljno razvijenih područja.

Po mnogima kovid 19 je značajno ubrzao digitalnu transformaciju u Srbiji. Ko su njeni šampioni i sa kojim izazovima su se suočili oni koji su se u tome manje snašli?

U Srbiji postoji veliki broj primera uspešno sprovedenog prelaska na onlajn način rada, kao i digitalne transformacije. To su, na primer, obrazovni sistem, kupovina na daljinu, bankarski sistem, poslovanje sa građanima. Istakla bih i usluge koje su dostupne preko portala eUprava, koje olakšavaju građanima svakodnevni život i efikasnije poslovanje preduzeća.

Ovakav razvoj događaja tražio je od mnogih da preko noći razviju digitalne veštine i unaprede digitalnu pismenost. Kako nameravate da podstičete dalji razvoj tih veština?

Sa ciljem podizanja opšte digitalne pismenosti usvojena je Strategiju razvoja digitalnih veština za period od 2020. do 2024. koja obuhvata unapređenje digitalnih znanja i veština svih građana, uključujući i pripadnike osetljivih društvenih grupa ali i digitalne profesionalce, radi omogućavanja praćenja razvoja informaciono komunikacionih tehnologija u svim oblastima.

Posebno smo razvili programe koji su namenjeni osnaživanju i većem uključivanju devojaka i žena u digitalne tehnologije, projekte obuka u oblasti digitalnih veština namenjene ženama u ruralu, kao i platformu „Pametno i bezbedno“ za podsticanje upotrebe novih tehnologija u obrazovanju, trgovini i poslovanju.

Za najmlađe korisnike, pored godišnje školske kampanje IT karavan za kreativnu i bezbednu primenu tehnologija u učenju, pre četiri godine uspostavljen je Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu, koji funkcioniše kao servis građana za prijavu ugrožavanja dece, ali i kao centar za edukaciju i informisanje.

Digitalna pismenost je praktično nova pismenost neophodna u svim životnim sferama, dok se digitalne veštine sve više utvrđuju kao preduslov uspešnog rada i poslovanja, i shodno tome svakako ćemo nastaviti da sprovodimo i dalje razvijamo postojeće strateške programe koji zajedno sa razvojem mreže treba da doprinesu potpunom ukidanju digitalnog jaza i uključivanju svih građana u savremeno digitalno društvo.

Očekuje se da će se javno nadmetanje za izdavanje pojedinačnih dozvola za korišćenje radio-frekvencije u opsezima namenjenim razvoju novih mobilnih sistema, što uključuje i 5G, sprovesti najranije krajem 2021. godine.

Svedoci smo da se u Srbiji vodi velika diskusija oko uvođenja 5G mreže. Kolika je potreba domaće industrije pre svega za 5 G rešenjima i gde bi ona, s obzirom na nivo našeg razvoja mogla da doživi primenu?

Osnovne prednosti koje donose 5G mobilne mreže obuhvataju značajno povećanje protoka uz smanjenje kašnjenja, što je neophodno za efikasnu automatizaciju i druge procese od značaja za razvoj industrije. Mnogobrojni su primeri potencijalne primene 5G mreža, i obuhvataju oblasti kao što su agronomija, auto-industrija, telemedicina, primena u rudnicima, primena u transportu i skladištenju. I na trenutnom nivou razvoja industrije, razvoj 5G mreže, kao i savremenih tehnologija, bez sumnje će dati snažan impuls sveukupnom razvoju Srbije.

Kada Ministarstvo namerava da sprovede aukciju? Kakav će ovde biti praktičan sled koraka?

Očekuje se da će se javno nadmetanje za izdavanje pojedinačnih dozvola za korišćenje radio-frekvencije u opsezima namenjenim razvoju novih mobilnih sistema, što uključuje i 5G, sprovesti najranije krajem 2021. godine. Praktičan sled koraka je utvrđen Zakonom o elektronskim komunikacijama i obuhvata donošenje odluke o ispunjenosti uslova za izdavanje pojedinačnih dozvola po sprovedenom postupku javnog nadmetanja od strane Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge, donošenje akta kojim se propisuju minimalni uslovi za izdavanje pojedinačnih dozvola po sprovedenom postupku javnog nadmetanja od strane Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, nakon čega Agencija donosi odluku o pokretanju postupka javnog nadmetanja.

Koliko je Vlada bila u mogućnosti da pomogne sektoru turizma i da li planirate neke dodatne mere za pomoć najugroženijim podgrupama u ovom segmentu?

Prošle godine Vlada Srbije je usvojila više mera pomoći turizmu zbog pandemije, za koje je izdvojeno oko 9 milijardi dinara. Od početka ove godine usvojena je Uredba koja predviđa minimalac za turističke vodiče i pratioce, zatim dve Uredbe za subvencije namenjene ugostiteljskoj i turističkoj privredi, i hotelskoj industriji, u ukupnom iznosu od tri milijarde i 612 miliona dinara, i sproveden je poziv za podršku radu ugostiteljske i turističke privrede za koje je obezbeđeno 350 evra po individualnom ležaju i 150 evra po smeštajnoj jedinici. Takođe je obezbeđeno i podeljeno prvih 100.000 vaučera kao podrška domaćem turizmu.

Nadamo se da će zahvaljujući procesu imunizacije uskoro početi period normalizacije, ali ćemo svakako nastaviti da po potrebi donosimo i mere podrške. Ključno je međutim da podstičemo ulaganja u i promociju turizma u Srbiji, budući da i dalje postoje neiskorišćeni potencijali a da se očekuje redefinisanje i ponovno zauzimanje tržišnih pozicija u celom svetu, što može biti velika prilika za srpski turizam.

Šta nova digitalna agenda na nivou Evrope znači za Zapadni Balkan šta su strateški vaši dalji prioriteti?

Saradnja na regionalnom nivou je od velikog značaja za Srbiju i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija. U cilju ostvarivanja što bolje saradnje u regionu Zapadnog Balkana, Ministarstvo je aktivno učestvovalo u izradi Akcionog plana za razvoj zajedničkog regionalnog tržišta za period od 2021. do 2024. godine, i aktivno učestvuje u njegovoj realizaciji. U tom Akcionom planu kao prioritet je prepoznat razvoj regionalnog digitalnog područja u kojem su kao prioritetne oblasti navedene digitalna infrastruktura i povezanost, digitalne veštine i kompetencije, digitalna ekonomija u eri novih IKT tehnologija, i usluge od poverenja i bezbednost. Ove oblasti predstavljaju strateške oblasti za razvoj elektronskih komunikacija i informacionog društva, kao i prioritete Ministarstva.

U okviru navedenih prioritetnih oblasti, potpisan je i Sporazum o snižavanju cena usluga rominga. Primenom ovog sporazuma, od 1. jula 2021. godine cena za pozive, SMS i prenos podataka u romingu u regionu Zapadnog Balkana će odgovarati ceni koju građani plaćaju unutar svoje matične mreže. Takođe, ovaj Sporazum je bitan jer predstavlja važan korak u pripremama za integraciju regiona u jedinstveno digitalno tržište EU, kao i važan korak u procesu smanjenja troškova rominga između EU i Zapadnog Balkana.

BRENDIRANJE

Ključno je da podstičemo ulaganja u i promociju turizma u Srbiji, budući da se očekuje redefinisanje i ponovno zauzimanje tržišnih pozicija u celom svetu

RAZVOJ

I na trenutnom nivou razvoja industrije, razvoj 5G mreže, kao i savremenih tehnologija, bez sumnje će dati snažan impuls sveukupnom razvoju Srbije.

UMREŽENOST

Cilj Vlade Srbije jeste da do 2025. godine ne postoji domaćinstvo koje neće imati mogućnost fiksnog pristupa brzom internetu.

Više...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije i dobrih praksi koje će Helensko privredno udruženje Srbije nastaviti da primenjuje i u trećoj deceniji svog...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje savremeni globalni tokovi diktiraju i spremna je da odgovori na sve izazove koje u sferi obrazovanja nameću...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima damo platformu za stvaranje i učenje kroz iskustvo, putem koje mogu da se povezuju, zajedno stvaraju, uče...

Borge Brende, predsednik Svetskog ekonomskog foruma

Još uvek možemo da stvaramo čuda

U svetu prepunom polarizacije, krhkih ekonomskih izgleda i pretnji kao što su misinformacije, klimatske krize i neizvesnosti u pogledu liderstva, nekoliko važnih dostignuća nagoveštava...

Vesti

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Evroparlamentarci usvojili stav o Instrumentu za Zapadni Balkan

Poslanici u odborima Evropskog parlamenta za spoljne poslove i budžet usvojili su stav o Instrumentu za reformu i rast...