Mapa sajta

Jasmina Jović, pomoćnica ministarke

Šta nam donosi Zakon o klimatskim promenama

Poslednjih pet godina najtoplije su od kada postoje merenja u Evropi, pokazuju podaci EU. Klimatskim promenama, oličenim kroz toplotne talase, suše i požare, svedočimo svi, a njihov uticaj na zdravlje, životnu sredinu i bezbednost nije zanemarljiv

Srbija, u pogledu klimatskih promena, pripada jednom od najpogođenijih regiona na svetu. Klimatske promene kod nas karakterišu se pre svega porastom temperatura, ali i promenama u režimu padavina, njihovoj godišnjoj raspodeli i u raspodeli po intenzitetu, kao i sve učestalijim ekstremnim temperaturnim događajima i periodima sa ekstremnim klimatskim uslovima. Trend rasta srednje godišnje temperature u Srbiji veći je od trenda rasta srednje globalne temperature, što je posebno uočljivo posle 1980. godine.

Deset najtoplijih godina od kada se rade meteorološka merenja u Srbiji bila su nakon 2000. godine. Analize pokazuju da u buduće možemo da očekujemo dalje probijanje temperaturnih i padavinskih rekorda.

Iz etičkih i ekonomskih razloga, kako bi se obezbedio dalji ekonomski rast i osigurala budućnost planete, neophodno je ograničiti rast temperature na globalnom nivou. Naučno je pokazano da je potrebno ograničenje rasta globalne srednje temperature do kraja veka na ispod 2°S, u odnosu na nivo pre industrijske revolucije, kao i kontinuirane globalne akcije na smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Prema analizama, kada bi se potpuno prekinule emisije GHG, uticaji klimatskih promena bi i dalje postojali i trajali bi decenijama.

Najveći globalni izazov

Klimatske promene su trenutno najveći globalni izazov, a svaka država je dužna da da svoj maksimum u rešavanju ovog problema. Vodeća organizacija u ovoj oblasti je Okvirna konvenija UN o promeni klime. Međutim, Konvencija definiše cilj, ali ne i načine postizanja tog cilja. Sporazum iz Pariza, usvojen 2015. godine definisao je obaveze za sve države članice Konvencije u pogledu, između ostalog, smanjenja emisija GHG i to za period 2020-2030. godine. Obaveze su zasnovane prevashodno na takozvanim Nacionalno određenim doprinosima smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte koje same države članice redovno dostavljaju Konvenciji.

Nažalost, utvrđeno je da kada bi se sproveli svi do sada predati ciljevi, to i dalje ne bi bilo dovoljno da se globalni porast temperature održi na naučno definisanom maksimumu od 2°S, u odnosu na nivo pre industrijske revolucije.

Koliko je značajno udruženo delovanje u borbi protiv klimatskih promena, govori činjenica da je Sporazum iz Pariza usvojen konsenzusom čak 195 država. To je u novijoj istoriji sveta jedan od retkih primera u bilo kojoj oblasti. Krajem godine bi trebalo da se održi Konferencija država članica Konvencije i Sporazuma, na kojoj se donose najvažnije odluke a Srbiji je dodeljena velika uloga i čast da bude kopredsedavajući.

Srbija usvojila Zakon o klimatskim promenama

EU je danas jedan od lidera u borbi protv klimatskih promena i zalaže se da bude prvi klimatski neutralan kontinent u budućnosti. Srbija sa druge strane, ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa regulativom EU. Usvajanjem Zakona o klimatskim promenama Srbija je najpre potvrdila odgovornost prema svojim građanima a i prema međunarodnoj zajednici. Ali, možda i važnija je podrška razvoju naših privrednih grana koje trpe velike materijalne štete. Ukupne materijalne štete izazvane ekstremnim klimatskim i vremenskim uslovima, od 2000. godine u Srbiji, procenjene su na oko 7 milijardi evra. Više od 70% gubitaka su povezani sa sušom i visokim temperaturama, drugi glavni uzrok značajnih gubitaka bile su poplave.

Zbog promene klime, samo u sektoru poljoprivrede može se očekivati da će, ukoliko se ne primene mere prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, najviše biti pogođeni prinos kukuruza i pšenice do 2030.

Zakon o klimatskim promenama propisuje izradu Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove kako bi se identifikovao njihov uticaj na sektore i sisteme i utvrdile mere prilagođavanja tamo gde je to potrebno. Da bi Program bio od značaja svima, Zakon propisuje da se dokumenti javnih politika u najpogođenijim sektorima, kao i planski dokumenti autonomne pokrajine i jedinica lokalnih samouprava izrađuju uzimajući u obzir planirane ciljeve. Rok za usvajanje je dve godine od stupanja zakona na snagu.

Šansa za razvoj

Usvajanje zakona treba posmatrati prvenstveno kao šansu za razvoj, zelena radna mesta, pojavu novih privrednih subjekata. Borba protiv klimatskih promena treba da uključi sve – građane, privredu, nevladine organizacije, naučnu zajednicu. Zakon omogućava ujedinjenje svih aktera ka zajedničkom, zelenom i čistom ekonomskom razvoju zemlje i daje šansu da generacijama koje dolaze ostavimo lepšu Srbiju nego što smo je zatekli. Usvajanje zakona omogućava nam da se kao društvo u celini, sada po prvi put sistemski, sistematično i zajedničkim snagama, uhvatimo u koštac sa višedecenijskim izazovima, u borbi protiv klimatskih promena.

Zato je važno da se smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte videti kao šansu za razvoj privrede, povećanje konkurentnosti, privlačenje stranih investicija. Smanjenje emisija podstaći će modernizaciju i inovacije u sektorima koji emituju gasove sa efektom staklene bašte kao što su energetika, saobraćaj, industrija, poljoprivreda, upravljanje otpadom. Zato je jedan od ciljeva Zakona uspostavljanje sistema i osnova za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Zakon propisuje izradu Strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom. Strategiju će pripremati resorno Ministarstvo u saradnji sa ostalim nadležnim ministarstvima i relevantnim državnim institucijama i telima, kako bi se utvrdio strateški pravac delovanja i javnih politika koje se odnose na ograničenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Ministarstvo nastavlja rad na ispunjenju obaveza prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime i njenom Sporazumu iz Pariza kroz pripremu redovnih periodičnih izveštaja, odnosno reviziju Nacionalno utvrđenog doprinosa čije se dostavljanje očekuje pre Konferencije u Glazgovu (COP 26).

Nj. E. Emanuel Žofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji

Hoćemo Srbiju u EU

Pristupni okvir EU je veoma jasan, a gde se Srbija nalazi i šta treba da budu njeni prioriteti da brže napreduje na svom pristupnom...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Novi kvalitet saradnje

Bilateralnu ekonomsku saradnju između Italije i Srbije karakteriše veliki obim razmene, koja je u 2022. dostigla rekordnu vrednost. Oslanjajući se na ove trendove, Marko...

Damjan Bergant, ambasador Slovenije u Srbiji

Evropska iznad nacionalne pripadnosti

Slovenija je spremna da pomogne Srbiji u svim pitanjima vezanim za procese evropskih integracija, kaže Damjan Bergant, ambasador Slovenije u intervjuu za CorD Magazine Odgovarajući...

Mihailo Vesović, Privredna komora Srbije

Dobra politička i ekonomska saradnja idu ruku pod ruku

Pojačana politička saradnja i jačanje međusobnog poverenja, povoljno utiče i na obim ekonomske saradnje jer se Srbija svrstava u vrh država po obimu slovenačkih...

Predstavljen projekat prvog crnogorskog satelita

Projekat "Luča", prvi crnogorski satelit, predstavljen je u Podgorici, uz prisustvo brojnih predstavnika Vlade Crne Gore, univerziteta i medija. Predstavnici...

Srbija skupom događaja obeležava EU zelenu nedelju

Srbija i ove godine obeležava EU zelenu nedelju, skup događaja koji okuplja stotine građana svih uzrasta koji dele viziju...

Reprezentacija Srbije u basketu tri na tri šesti put osvojila titulu prvaka sveta

Reprezentacija Srbije u basketu tri na tri, koju čine Dejan Majstorović, Marko Branković, Strahinja Stojačić i Mihailo Vasić, osvojila...

Mask sa bogatstvom od 192 milijarde dolara ponovo najbogatiji na svetu

Ilon Mask je ponovo najbogatija osoba na svetu nakon što je francuski milijarder Bernar Arno, koji je sada drugi...

Argentinka Selest Saulo prva žena na čelu meteorološke agencije UN

Argentinka Selest Saulo postala je prva žena na čelu meteorološke agencije Ujedinjenih nacija, saopšteno je iz Svetske meteorološke organizacije...