Mapa sajta

Milojko Arsić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)

Kraj jednog recepta

U narednoj godini, rast domaće tražnje biće glavni pokretač privrednog rasta Srbije, što nije dugoročno održivo za malu otvorenu privredu poput srpske, zbog rasta javnog i spoljnog duga.

Kraj godine i ulazak u novu, uvek redstavljaju dobar povod da se zapitamo šta nas očekuje u narednoj 2025. godini. Među ključnim izazovima izdvajaju se energetska kriza, sajber sigurnost, rastuće geopolitičke napetosti, uspon novih globalnih ekonomskih centara poput Kine I njihovo rivalstvo sa SAD, smanjenje poverenja u multilateralne institucije, politička nesigurnost u Evropi, klimatske promene i demografski problemi. Svemu tome nedavno je dodat i novi element, događanja u Siriji, koja ponovo postaje epicentar geopolitičkog rivalstva, s potencijalom da dodatno podstakne globalne napetosti, naročito u kontekstu odnosa između SAD-a, Rusije i Kine. O nekima od ovih, i povezanih unutrašnjih izazova razgovarali smo sa Milojkom Arsićem, redovnim profesorom Ekonomskog fakulteta u Beogradu i dopisnim članom Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

Kako će se po Vašem mišljenju mogućnost uvođenja trgovinskih tarifa od strane SAD, koje je najavio budući predsednik SAD, odraziti na Evropu a sledstveno i na našu privredu?

U 2023. godini  izvoz roba iz EU u SAD iznosio je 502 milijarde evra, što čini blizu 20 % ukupnog izvoza EU  i po tome su SAD  najveće izvozno tržište za zemlje EU. U istoj godini SAD su u EU izvezle  robe u vrednosti od 347 milijardi evra, što predstavlja blizu 17% izvoza SAD, a samo Kanada i Meksiko imaju slično učešće u izvozu SAD. Osim toga EU i SAD  imaju i visok obim trgovine u sektoru usluga, kao i velika međusobna kapitalna ulaganja.

Eventualno uvođenje carina na proizvode koje  EU izvozi u SAD negativno bi uticalo na  privredu EU, koja se i bez toga nalazi u stagnaciji. EU je tokom poslednjih nekoliko godina bila izložena negativnim šokovima   koji su uticali da privreda EU  stagnira, dok su neke njne članice u recesiji. EU je tokom poslednjih nekoliko godine značajno smanjila izvoz u Rusiju, što je negativno uticalo na njenu privredu, a rast cene energenta dodatno je smanjio njenu konkurentost.

Opadanje relativne važnosti Evrope u svetskoj privredi, tehnološko zaostajanje i problemi u funkcionisanju EU utiču na usmeravanje Srbije ka jačanju saradnje sa vanevropskim zemljama

EU se  suočava sa strukturnim problemima kao što je nedostatak radne snage  i zaostajanje u tehnološkim inovacijama za Kinom i SAD.  Svako pogoršanje stanja u privredi EU negativno bi uticalo na privredu  Srbije jer je  EU glavni ekonomski partner Srbije bilo da je u pitanju trgovina ili strane direktne investicije. Srbija oko 60 % robne razmene obavlja sa EU, a  EU  najveći investitor u Srbiju.

Iako bi uvođenje visokih carina sada  na izvoz EU negativno uticalo kako na EU tako na Srbiju, postoji mogućnost da se to ne dogodi jer bi to takva potitika  imala ozbiiljne negativne posledice za SAD. Eventualno uvođenje visokih carina na uvoz iz EU, Kine, Meksika, Kanade  i drugih zemlja od strane budućeg predsednika Trampa uticalo bi na rast inflacije u SAD. Takođe, sasvim je izvesno da bi navedne zemlje primenile kontramere u smislu uvođenja carina na proizvode iz SAD, što bi smanjilo američki izvoz i ugrozilo radna mesta u SAD.

Imajući u vidu teškoce automobilske industrije i zastupljenost automobilske industrije u srpskoj privredi, kakve bi to posledice moglo imati na nivo zaposlenosti i zaposlenja u srpskim fabrikama?

Negativan uticaj stanja u evropskoj automobilskoj industriji na Srbiju za sada se odrazio na odlaganje serijske porizvodnje električne pande u Kragujevcu. Kada su u pitanju preduzeća iz Srbije koja proizvode komponente za automobilsku industriju ocenjuje se da će ona biti pogođena u slučaju ako kriza u evropskoj autoindustriji bude dublja i dugotrajnija. Iako takva mogućnost nije isključena, postoje  šanse da se poboljašenjem troškovne efikasnosti, stanje u evropskoj autoindustriji poboljaša. Ako kriza bude kratkotrajna, proizvođači automobilskih komponenti verovatno neće biti pogođeni, jer je proizvodnja u Srbiji jedna od najjefinijih u Evropi.

Da li bi predviđene javne investicije u 2025. godini mogle da umanje eventualne posledice smanjenja izvoza i FDI na GDP?

Glavni pokretači rasta privrede Srbije prethodnih nekoliko godine bile su visoke strane direktne investicije i visoke javne investicije. Planirane javne investicije u narednoj godini su nešto veća nego prethodnih godina, a takođe planiran je i relativno visok rast privatne potrošnje. Dakle u narednoj godini se planira da rast domaće tražnje bude glavni pokretača rasta privrede Srbije, što nije dugoročno održivo za malu otvorenu privredu kao što je srpska, usled rasta javnog i spoljnog duga.

Pozitivan efekat javnih investicije na privredu u Srbiji će biti nešto manji jer su na njihovoj realizaciji velikim delom anagažovana strana preduzeća, a sada se sve više angažuju strani radnici. Dugoročni uticaj javnih investicija na privredu  je manje  izvestan jer  zavisi od efikasnosti korišćenja objekata koji će investicijama biti izgrađeni (autoputevi, stadioni, izložbeni prostor i dr.).

Šta su ključni izazovi ovakvog pristupa sa stanovišta fiskalne politike?

Postoji nekoliko izazova kada je u pitanju stimulisanje privrede Srbije javnim investicijama. Prvi je što se javne investicije najvećim delom finansiraju iz kredita, što znači da se na ovaj način povećava javni dug Srbije, a time i troškovi njegovog finansiranja u budućnosti. Javni dug počinje negativno da utiče na održivost javnih finansija i ukupnu privredu pri nižem nivou javnog duga u odnosu na BDP jer se Srbija zadužuje po znatno višim kamatnim stopama nego razvijene zemlje. Drugi problem je što procedure selekcije  i realizacije javnih projekata u Srbiji znatno odstupaju od dobre prakse u svetu. Odluke o realizaciji javnih projekta u Srbiji, tokom poslednjih nekoliko godina,   po pravilu se  donose bez prethodne izrade studije o ekonomskoj i društvenoj opravdanosti njihove realizacije, što povećava rizik da se realizuju projekti  koji nisu prioritetni  niti dugoročno isplativi. Konačno, izbor izvođača radova i nadzornih organa  se dominantno vrši direktnom pogodbom umesto u konkurentskoj proceduri, što skoro sigurno ima za posledicu da su troškovi realizacije veći od ekonomski opravdanih, a  kvalitet radova niži od standardnog.  

Koliko su danas izazovi sa kojima se Srbija suočava usled globalnih ekonomskih promena drugačiji od vremena kada smo bili zatvorena ekonomija? Šta se promenilo a šta je ostalo isto?

Dugoročno posmatrano otvaranje privrede Srbije prema svetu 2001. godine je donelo čitav niz pogodnosti za Srbiju, kao što je mogućnost plasmana domaćih proizvoda na svetsko tržište, mogućnost kupovine jeftinijih proizvoda na svetskom tržištu, priliv stranog kapitala i modernih tehnologija ui zemlju  i dr. Za Srbiju, koja tradicionalno ima nisku domaću štednju, naročito je važan priliv  stranih direktnih investicija koje predstavljaju jedan od glavnih pokretača rasta i modernizacije njene privrede. Generalno, otvaranje privrede Srbije prema svetu je jedan od ključnih pokretača  ekonomskog napretka Srbije tokom poslednje dve i po decenije.

Ako kriza u automobilskoj industriji EU bude kratkotrajna, proizvođači automobilskih komponenti u Srbiji verovatno neće biti pogođeni zbog konkurentnih troškova proizvodnje.

Otvaranjem privrede  prema svetu Srbija je postala  izložena kako pozitivnim tako i negativnim promenama u svetskoj privredi. Tako na primer velika finansijska kriza koja se dogodila 2007-2008. godine imala je za posledicu naglo zaustavaljenje priliva kapitala u Srbiju,  štoj je uticalo na depresijaciju dinara, a potom i na rast inflacije. Privredna aktivnost u  Srbiji je u 2009. godini  opala,  nakon čega je sledila višegodišnja stagnacija. Za Srbiju je bilo posebno nepovoljano što se kriza dogodila pre završetka prve faze tranzicije. Slično tome skok svetskih cene energenta i hrana koji je generisan geostrateškim sukobima i ekspanzivnom monetarnom politikom velikih centralnih banaka pokrenuo je inflaciju u Srbiji tokom 2022-2023. godine. Srbija, kao uvoznik kapitala imala je koristi od niskih kamatnih stopa na svetskom tržištu od 2014-2022. godine, ali i rast troškova kamata  poslednje dve tri godine. Takođe, mogućnost emigracije radne snage u periodu visoke nezaposlenosti smanjio je  pritisak na tržištu radne snage, ali je emigracija radnika  poslednjih nekoliko godina pojačala problem nestašice radne snage u Srbiji.     

Da li je vezivanje srpske industrije za Evropu i dalje najoptimalnija opcija, ili je i ovde potrebna politika diversifikacije?

Zbog geografske blizine, malih transportnih troškove i kulturne bliskosti Evrope će i u budućnosti biri najvažniji ekonomski partner Srbije. Međutim, opadanje relativne važnosti Evrope u svetskoj privredi, njeno tehnološko zaostajanje u nekim važnim oblastima i problemi u funkcionisanju EU, prirodno utiču na usmeravanje Srbiju ka jačanju saradnje sa vanevropskim zemljama.  Ekonomsko i tehnološko jačanje Kine i drugih azijskih zemalja, svakako opravdava uspostavaljanje saradnje u industriji i drugim delatnostima sa tim zemljama. Saradnja sa njima treba da bude u funkciji rasta blagostanja u Srbiji, što znači da sva preduzeća koja posluju u Srbiji treba da poštuju njene zakone, uključujući i zakone koji se odnose na  prava radnika, životnu sredinu i dr.

CARINE

Iako bi uvođenje visokih carina na izvoz EU negativno uticalo na EU i Srbiju, postoji mogućnost da se to izbegne zbog ozbiljnih posledica po SAD.

ODRŽIVOST

Javni dug počinje negativno da utiče na održivost javnih finansija i privredu, iako je niži u odnosu na BDP, jer se Srbija zadužuje po višim kamatnim stopama od razvijenih zemalja

INVESTICIJE

U narednom period pozitivan efekat javnih investicija na privredu Srbije biće manji zbog angažovanja stranih preduzeća i radnika.

Više...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i činjenica da za mlade, posebno generaciju Z predstavljaju primarni kanal komunikacije, doprinela je otvaranju pitanja u vezi...

Milana Rikanović, direktorka Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnoravnost i osnaživanje žena (UN Women) u Srbiji

Mladi muškarci polako ruše stereotipe

Rodno odgovorno budžetiranje, priznavanje neplaćenog rada i kampanje za podizanje svesti samo su neki od aktivnosti UN Women Srbija za smanjenje rodnih nejednakosti i...

Ana Petrović, direktorka Festivala nauke

Ulaganja u nauku, obrazovanje i kulturu moraju biti prioritet

Mi gajimo mlade zainteresovane za nauku i podstičemo ih da izaberu jedan teži put u obrazovanju. Od njih se očekuje da jednoga dana postanu...

Jelena Begović, Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija

Podržavamo mlade i talentovane ljude

Želimo da olakšamo i ubrzamo razmenu znanja i resursa, kao i transfer tehnologija između akademije, industrije i  startapa, kako bismo imali čvrsto povezanu bazu...

Vesti

Nove mogućnosti za francuske investicije u Srbiji

Privredna komora Srbije (PKS) i francuska investiciona banka Banque publique d`investment (BPI) potpisale su Memorandum o saradnji, koji ima...

Novi Sad pravi ambiciozan iskorak uz pomoć Elleven-a

Novi Sad postavlja temelje za novu eru u poslovanju i inovacijama kroz razvoj Elleven-a, A-klase poslovne zgrade koja će...

Reditelj Nil Džordan i Meri Kohlin, irska „Bili Holidej“, gosti 13. Beogradskog irskog festivala

Poznati irski filmski reditelj Nil Džordan (Neil Jordan) i izuzetna irska džez i bluz pevačica Meri Kohlin (Mary Coughlan) posetiće Srbiju prvi put...

Novo rukovodstvo Saveta stranih investitora Srbije

Na sednici 12. februara 2025. godine, Savet stranih investitora (FIC) Srbije izabrao je novo rukovodstvo. Dr. Roland Seeliger, izvršni...

Veliko ponovo otvaranje hotela Bristol Beograd

Hotel Bristol Beograd je zvanično ponovo otvoren nakon opsežnih restauratorskih radova koji su trajali dve i po godine, spajajući...