Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske književne zadruge

Revolt, pobuna i prelazna vlada

Režim nije potvrđen ni kao efikasan, ni...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i...

Milojko Arsić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)

Kraj jednog recepta

U narednoj godini, rast domaće tražnje biće...

Sanja Pešić, Chief Executive Officer, Alma Quattro

Žene više rade na sebi

Kao CEO kompanije koja posluje u industriji...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da...

Austrijska poslovna saradnja u Srbiji

Godišnja anketa Advantage Austria o poslovnoj klimi u Srbiji za 2024. godinu potvrđuje stabilnost i rast austrijsko-srpske ekonomske saradnje,...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni kulturni projekat koji će se održati od 19. do 23. februara 2025....

Đoković u polufinalu Australijan Opena nakon pobede nad Alkarazom

Najbolji srpski teniser, Novak Đoković, obezbedio je plasman u polufinale Australijan Opena nakon izuzetno uzbudljive pobede nad Špancem Karlosom...

Orban posetio Beograd i istakao da je zajednički cilj Mađarske i Srbije pristupačna energija za sve

Zajednički cilj Mađarske i Srbije je da učine energiju pristupačnom za građane i kompanije, poručio je mađarski premijer Viktor...

Milana Rikanović, direktorka Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnoravnost i osnaživanje žena (UN Women) u Srbiji

Mladi muškarci polako ruše stereotipe

Rodno odgovorno budžetiranje, priznavanje neplaćenog rada i kampanje za podizanje svesti samo su neki od aktivnosti UN Women Srbija za smanjenje rodnih nejednakosti i rušenju ukorenjenih stereotipa

UN Women Srbija je posvećena jačanju rodne ravnopravnosti kroz podršku rodno odgovornom budžetiranju, priznavanje neplaćenog rada žena. Kroz brojne kampanje radi na podizanju svesti o rodnim stereotipima, nasilju i društvenoj nejednakosti. O brojnim aktivnostima ove organizacije razgovali smo sa Milanom Rikanović, direktorkom Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnoravnost i osnaživanje žena (UN Women).

Srbija je pre devet godina uvela rodno odgovorno budžеtiranje. Šta vidite kao konkretne pozitivne posledice ovog poteza?

UN Women zapravo od 2015. godine pruža podršku Ministarstvu finansija u uvođenju rodno odgovornog budžetiranja (ROB), koje tada postaje zakonska obaveza u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu. ROB je alat kojim se osigurava usmeravanje finansiranja na otklanjanje različitih rodnih nejednakosti koje u našem društvu postoje, kao i na poboljšanje položaja građana i građanki koji su u nepovoljnijem položaju od drugih. Kako su sve institucije na nacionalnom, pokrajinskom i lokalnom nivou, koje se direktno finansiraju sredstvima iz budžeta, u obavezi da postepeno primenjuju ROB, ova reforma javnih finansija je doprinela unapređenju rodne ravnopravnosti u različitim sektorima, poput preduzetništva, poljoprivrede, socijalne zaštite, sporta, kulture i informisanja i zaštite životne sredine.

Sprovođenje ROB-a doprinosi i transparentnosti planiranja sredstava i potrošnje, kao i razvoju znanja i veština zaposlenih potrebnih za rešavanje rodnih nejednakosti u sektorskim i politikama lokalnih samouprava. Zahvaljujući posvećenosti, najpre Ministarstva finansija i Pokrajinskog sekretarijata za finansije, ali i svih drugih aktera, Republika Srbija je svrstana u grupu od sedam evropskih zemalja koje predstavljaju primer dobre prakse u uvođenju ROB-a, u skladu sa Izveštajem o sporovođenju indikatora 5.c.1 Ciljeva održivog razvoja.

Kao još jedan korak nedavno je kroz Zakon o rodnoj ravnopravnosti uvedena metodologiju za praćenje i merenje neplaćenog rada i ustanovljena obaveza svih lokalnih samouprava da prepoznaju šta je to neplaćeni rad i koje usluge su tu potrebne. Da li je ovaj potez doveo do uvođenja nekih dobrih praksi  koje bismo mogli istaći?

Zaista je veliki korak napravljen time što krovni Zakon o rodnoj ravnopravnosti prepoznaje neplaćeni kućni rad i uvodi obavezu redovnog praćenja i vrednovanja neplaćenog kućnog rada. Još 2020. godine smo sproveli Rodnu analizu ekonomske vrednosti neplaćenih poslova staranja koja je pokazala da ukupna godišnja vrednost neplaćenog rada u okviru domaćinstva čini 21,5% BDP-a Republike Srbije i time ukazali koliko je ovo značajna oblast za društveni i ekonomski razvoj.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti prepoznaje neplaćeni kućni rad, čija vrednost čini 21,5% BDP-a Srbije, što pokazuje koliko je ovaj fenomen važan za društveni i ekonomski razvoj

Međutim, još uvek je rano da pričamo o efektima ove mere zato što su neplaćeni kućni poslovi, odnosno njihova neravnomerna preraspodela, direktna posledica duboko ukorenjenih stavova, normi i predrasuda o rodnim ulogama u društvu i porodici. Kroz naše aktivnosti mi direktno radimo na podizanju svesti o negativnim efektima rodnih stereotipa, ali je to dugoročan posao. Pozitivna promena se vidi kod mlađe generacije gde imamo sve više mladih očeva koji žele aktivno da se uključe u odgoj dece. Važnu ulogu u podršci ženama preopterećenim neplaćenim radom imaju i poslodavci, te podržavamo što sve više kompanija uvodi mere poput fleksibilnih radnih aranžmana, rada od kuće ili sa nepunim radnim vremenom.

Istovremeno, pozivom ženama da 29. oktobra, na Međunarodni dan nege i podrške, obustave poslove koji nisu plaćeni, lansirana je prva nacionalna kampanja, čiji je cilj bio poziv na ravnopravniju raspodelu neplaćenih poslova između žena i muškaraca. Koliko je po vašoj oceni ovaj poziv naišao na odjek u srpskom društvu?

Kancelarija UN Women u Srbiji je i prethodnih godina sprovodila razne aktivnosti na temu ekonomije nege i podrške, kad smo podržavali inovativne pilot usluga u ovoj oblasti širom Srbije i promovisali ravnomernu raspodelu obaveza staranja. Međutim, ovo je prvi put da sprovodimo nacionalnu kampanju tokom koje smo pozvali žene na konkretnu akciju kako bismo zajedno skrenuli pažnju na to da žene svakodnevno preko 4 sata obavljaju neplaćene poslove, u mnogo većoj meri od mušakaraca. Neke žene zbog toga nemaju priliku da se uključe na tržište rada, ili se suočavaju sa preprekom u napredovanju i retko imaju vreme za sebe.

Ovakve situacije se tiču svih nas kao pojedinaca u ovom društvu, i to je svakako jedan od razloga zbog kojih je ovaj poziv naišao na veliki odjek u javnosti. Kako ne bi sve ostalo samo na ovom jednom danu, moramo nastaviti sa podizanjem svesti o važnosti ravnopravnije podele neplaćenih poslova i radom na njegovoj institucionalizaciji, jer samo društva u kojima žene uživaju puna prava i iste mogućnosti za rad, zaradu i obrazovanje, mogu očekivati održiv prosperitet i poboljšanje kvaliteta života svih njegovih građana i građanki.

Prema istraživanju Ministarstva za brigu o porodici u 2022. u čitavoj Srbiji 373 muškarca uzela odsustvo radi nege dece. Da li mislite da su uzrok tome stereotipi među mladim muškarcima ili je problem u stavovima poslodavca koji i žene nerado puštaju da odsustvuju sa posla u takvim slučajevima?

Razlozi za ovako nizak broj muškaraca koji uzimaju odsustvo radi nege dece u Srbiji su višestruki i uključuju i društvene stereotipe, koji nisu karakteristični samo za mlade muškarce, ali i prepreke koje dolaze od strane poslodavaca i neadekvatne dostupnosti usluga socijalne zaštite i usluga koje se tiču brige o deci, ali i starijim osobama, osobama sa razvojnim problemima ili bolestima, kao i osobama sa invaliditetom.

Neophodno je usaglašavanje zakonskih rešenja sa međunarodnim standardima da bi se prepoznala rodna uslovljenost nasilja koje nesrazmerno pogađa žene

Iako brojna istraživanja pokazuju prednosti aktivnog učešća oca u životu deteta, u mnogim društvima, kao i u Srbiji, postoji duboko ukorenjen stereotip da je briga o deci primarno odgovornost žene. Iako se ovi stavovi polako menjaju, mnogi mladi muškarci i dalje osećaju društveni pritisak da je njihovo mesto na poslu dok je ženino u kući, ili da je on glavni izvor prihoda u svom domaćinstvu, što sve rezultira u njihovoj manjoj sklonosti da traže roditeljsko odsustvo. Ukoliko uz to rade kod poslodavaca koji ne pruža dovoljno podrške, ne poznaje dovoljno raspoložive mehanizme za ovakve slučajeve ili ima predrasude, ne čudi što su muškarci manje motivisani da ga iskoriste.

Nijedna zemlja nije u potpunosti rešila ove probleme, mada u skandinavskim zemljama postižu dobre rezultate. Kako bi se ovaj broj koji smo spomenuli povećao, potrebno je raditi na promenama kako na nivou zakonodavstva, tako i u mentalitetu i poslovnoj praksi.

Uprkos nekim pozitivnim potezima, svake godine susretnemo se sa poraznom statistikom o rasprostranjenosti nasilja u porodici pa i nasilja u javnom prostoru. Zašto uprkos ogromnim naporima nevladinih organizacija i promenama u zakonima ne možemo da se pohvalimo boljim rezultatima? 

U Srbiji su tradicionalne kulturne norme i patrijarhalni obrasci ponašanja i dalje duboko ukorenjeni, što utiče na prevalencu rodno zasnovanog nasilja prema ženama u privatnom i javnom prostoru. Ova situacija održava okruženje u kojem se ovo nasilje često toleriše i opravdava. Tradicionalno razumevanje rodnih uloga neguje kulturu ćutanja i podriva efikasnost postojećih zakonskih mera i mehanizama zaštite.

„Tamna brojka“ nasilja je velika jer se nasilje često ne prijavljuje zbog straha od stigmatizacije, sramote, nedostatka podrške, ekonomske zavisnosti, straha od učinioca i nepoverenja u institucije. Potrebno je dalje osvešćivanje društva i uspostavljanje standardizovanog sistema za prikupljanje i razmenu podataka o svim oblicima nasilja radi unapređenja delotvornosti institucija.

Neophodno je usaglašavanje zakonskih rešenja sa međunarodnim standardima da bi se prepoznala rodna uslovljenost nasilja koje nesrazmerno pogađa žene. Takođe, važno je osigurati transparentno i stabilno finansiranje politika, mera i usluga podrške koje pružaju institucije i ženske NVO.

Rešavanje ovih izazova zahteva kontinuirano zagovaranje, obrazovanje i povećana sredstva za multisektorske pristupe kako bi se postigle trajne promene.

POMAK

Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja doprinelo je unapređenju rodne ravnopravnosti u oblasti preduzetništva, poljoprivrede, socijalne zaštite, sporta, kulture i informisanja i drugih.

POMOĆ

Iako istraživanja ukazuju na prednosti aktivnog očinstva, u mnogim društvima, uključujući Srbiju, briga o deci se i dalje smatra primarno ženskom odgovornošću.

STEREOTIPI

Iako istraživanja ukazuju na prednosti aktivnog očinstva, u mnogim društvima, uključujući Srbiju, briga o deci se i dalje smatra primarno ženskom odgovornošću.

Pročitajte još...

Marija Malović, Group Corporate Affairs and Communications Manager, Imlek

Žene ruše predrasude

Imlek nije samo proizvođač kvalitetnih mlečnih proizvoda, već i organizacija koja brine o zajednici i zaposlenima i omogućava im da ostvare svoje potencijale, kaže...

Dušanka Talić, generalni direktor, GrECo

Vek iskustva i vizije budućnosti

Od osnivanja insistiramo na tri osnovna principa – razumevanje potreba klijenata, pružanje rešenja po meri i izgradnja dugoročnih odnosa poverenja, kaže Dušanka Talić, generalni...

Irena Trifunović, direktorka za korporativne komunikacije, „MaxBet“

Različitost kao pokretač uspeha

Iako se industrija igara na sreću posmatra kao muška, u „MaxBetu“ više od 60% zaposlenih žene koje, rame uz rame sa muškim kolegama, oblikuju...

Marija Kojčić, rukovodilac Sektora korporativne komunikacije Lidl Srbija

„Mi“ je jače od „ja“

U Lidlu redovno pratimo povratne informacije od svih interesnih grupa, kako bismo osigurali da i naše komunikacije odražavaju njihove potrebe i očekivanja, kaže rukovodilac...

Tanja Bogdanov, osnivač i generalni direktor, DMC Vekol

Merenje ESG performansi događaja dostupno i u Srbiji

ESG (Environmental, Social, Governance) faktori dobijaju na sve većem značaju poslednjih godina, kako kompanije, investitori i regulatorna tela sve više prepoznaju uticaj nefinansijskih rizika...

Addiko Banka

Podrška talentovanim ženama

Strateško partnerstvo Addiko Banke i Women on Boards Adria uspostavljeno je u cilju promocije rodne ravnopravnosti i povećanju zastupljenosti žena u upravnim odborima u...

Tijana Rauš, finansijska direktorka, Pinoles

Usmereni na mlade i na žene

Pinoles ima 150 zaposlenih, od toga 30% čine žene, a ukoliko pogledamo najviši menadžment, tu zastupljenost žena premašuje 50%, kaže Tijana Rauš, finansijska direktorka...

Jelena Ivanović, Head of Marketing, Đak Sport & The Spot

Podsticajna atmosfera rađa uspeh

Marketing je doživeo dramatičnu transformaciju u poslednje dve decenije i nema sumnje da će nastaviti da se razvija i menja kako se novi trendovi...