Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Nikolaos Sliousaregko President of the Management Board of HBA

Nove mogućnosti za ulaganja

Prisustvo premijera Grčke, Kirjakosa Mitsotakisa i predsednika...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima...

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Milan Pеtrović, v.d. pomoćnika ministra - sektor za drumski transport, puteve i bezbednost saobraćaja

Planski pristupamo uvođenju unapređenja u transportu

Digitalna tranformacija i sve oštriji ekološki kritrijumi otvaraju prostor za efikasnije organizovanje u domaćem i međunarodnom transportu. Pored ovih tehnoloških kriterijuma za efikasno organizovanje međunarodnog drumskog transporta od važnosti su i kvalitetni bilateralni sporazumi i ulaganje u novu infrastrukturu.

Čak i u najtežim danima pandemije, u regionu je dobro funkcionisao izvoz zahvaljujući takozvanim „zelenim koridorima“ ali su ipak zabeleženi i različiti zastoji koji bi mogli biti otklonjeni. Ova tema je, uz digitalizaciju i pitanje održivog saobraćaja bila u fokusu našeg intervjua sa Milanom Petrovićem, vd pomoćnika ministra u sektoru za drumski transport, puteve i bezbednost saobraćaja.

Kako unaprediti uslove obaljanja međunarodnog drumskog transporta da on bude efikasniji i da se izbegne prevelika papirologija i dugo čekanje na granicama?

Jedna od najefikasnijih mera za pojednostavljenje procedura na graničnim/administrativnim prelazima je uvođenje kontrola na jednom mestu („one stop shop system”) koji podrazumeva da službenici svih nadležnih organa na graničnom prelazu budu smešteni u zajedničkom objektu tako da se granična kontrola obavlja samo na tom mestu. Republika Srbija je zajedno sa Severnom Makedonijom ovakav sistem uvela u drumskom saobraćaju na graničnom prelazu Preševo-Tabanovce. Jedan od preduslova za uspostavljanje ovakve zajedničke kontrole je i potpisivanje bilateralnog sporazuma između dve države.

Takođe, jedna od mera za olakšavanje transporta preko granica je i izgradnja dodatne infrastrukture na graničnim/administrativnim prelazima. Ova mera podrazumeva, između ostalog, proširenje i rekonstrukciju graničnih/administrativnih prelaza (npr: izgradnja dodatnih saobraćajnih traka, parking prostora, objekata za graničnu kontrolu, digitalizacija graničnih prelaza i dr.). S tim u vezi, ovakve mere uglavnom zahtevaju dodatna novčana sredstva i potrebno je pokušati iskoristiti finansijsku pomoć EU koja se može realizovati kroz odobrene programe finansijske pomoći (IPA, WBIF).

Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva Republike Srbije sa zakonodavstvom EU u delu koji se odnosi na transport putnika i tereta i svih procedura na graničnim prelazima takođe bi doprineo pojednostavljenju i ubrzavanju transporta.

U prethodnom periodu učinjen je značajan iskorak u korišćenju savremenih tehnologija što je olakšalo poslovanje domaćih prevoznika u prevozu tereta kroz uvođenje sistema elektronskog razduženja stranih dozvola za međunarodni prevoz tereta.

Pandemija je ubrzala digitalnu transformaciju u gotovo svim sektorima, a ima i svoju široku primeni u oblasti prevoza i olakšavanja izvoza.

Ideja o digitalizaciji delatnosti javnog prevoza sve češće se pominje u poslednje vreme. Realizuje se u okvirima ovog ministarstva u skladu sa mogućnostima prateći napredak ostalih ključnih faktora u sistemu državne uprave. Sama digitalizacija delatnosti bez jasnih ciljeva i načina kontrole ne može sama sebi predstavljati cilj i sa tim dalji razvoj digitalizacije i fiskalizacije mora biti definisan u skladu sa realnim tehničkim, organizacionim i finansijskim mogućnostima ove privredne grane. Značajan napredak u odnosu na prethodni period je nastao u obezbeđivanju uslova za korišćenje savremenih tehnologija radi olakšavanja načina poslovanja domaćih prevoznika u prevozu tereta kroz uvođenje sistema elektronskog razduženja stranih dozvola za međunarodni prevoz tereta.

Na ovaj način jeobezbeđeno da domaći prevoznici elektronski dostavljaju podatke o iskorišćenoj dozvoli, nakon čega u predviđenom roku ovu dozvolu sa pripadajućom dokumentacijom predaju na razduženje u papirnom obliku (što je zakonska obaveza) radi verifikacije unetih podataka. Po osnovu ovako razdužene dozvole prevoznik stiče pravo na dalje preuzimanje dozvola iz plana u skladu sa relevantnim propisima. Na ovaj način ubrzan je postupak izdavanja međunarodnih dozvola, olakšano planiranje rada domaćih prevoznika i omogućava povećanje broja međunarodnih prevoza i konkurentnost srpske transportne privrede.

Dalje kretanje u pravcu digitalizacije je kroz uspostaljanje portala Uprave za zajedničke poslove gde se predviđaju postupci za digitalizaciju koji nemaju potrebu za korišćenje elektronske pisarnice. Nakon uspostavljanja ovog dela sistema (elektronska pisarnica) obezbediće se uslovi za širu primenu digitalizovanih postupaka u ovoj oblasti i ubrzati rad ovog ministarstva prema domaćim prevoznicima.

S obzirom na sve zahtevnije transportno tržište, autotransportna preduzeća poseban akcenat stavljaju na digitalizaciju celokupnog poslovanja. Autotransportna preduzeća koja obavljaju javni prevoz putnika odnosno tereta koriste u skladu sa svojim potrebama digitalne uređaje pri obavljanju transportnog rada, a najčešće: mobilne komunikacije, digitalne tahografe, GPS (Global Positioningg System), GPRS (General Packet Radio Service) i sl. što svakako dovodi do optimizacije poslovnih procesa tj. efikasnijeg rada, bolje komunikacije sa korisnicima kao i bržeg protoka podataka.

Jedno rešenje koje bi znatno olakšalo transport preko granica je i izgradnja dodatne infrastrukture na graničnim/administrativnim prelazima što s emože postići oslanjanjem na evropska sredstva

Sve češće smo svedoci da se brzim tempom menjaju propisi u vezi sa vozilima i ekološkim standardima, o je posebno važno u u međunarodnom prevozu tereta. Koliko su naši prevoznici uspeli da usaglase svoje poslovanje sa ovim standardima?

Kada govorimo o voznom parku domaće transportne privrede, naročito u međunarodnom prevozu tereta, u cilju uspostavljanja konkurentnosti na međunarodnom transportnom tržištu, isti je u velikoj meri već opredeljen ka kategorijava teretnih vozila najviših standarda. Primenom međunarodnih bilateralnih i multilateralnih sporazuma u oblasti drumskog prevoza putnika i tereta kako bi bili u mogućnosti da obavljaju međunarodne prevoze domaći prevoznici su izvršili nabavku vozila kategorije „EVRO 5 bezbedno“ i „EVRO 6 bezbedno“, pa je učešće ovih vozila (21,83%) nakon odluke ovog ministarstva da se raspodela bazne kvote CEMT dozvola u narednoj godini izvrši potpuno u ovoj kategoriji:

Emisiona kategorija teretnog vozilaBrojUčešće
Е0 (vozilo)1963755.64%
Е1 (zeleno)460.13%
Е2 (zelenije i bezbedno)630.18%
Е3(EVRO 3 bezbedno)11923.38%
Е4 (EVRO 4 bezbedno)3230.92%
Е5 (EVRO 5 bezbedno)632717.93%
Е6 (EVRO 6 bezbedno)770421.83%

Pred Srbijom su veliki izazovi u cilju dekarbonizacije i zaštite životne sredine. Pitanje dekarbonizacije je međusektorsko pitanje imajući u vidu da postoje različiti izvori zagađenja vazduha. Konkretno, o oblasti saobraćaja pružaju se različiti podsticaji privredi u cilju dekarbonizacije. Dobar primer je subvencionisana prodaja novih vozila sa hibridnim ili potpuno električni pogonom, zatim subvencionisana kupovina novih vozila za obavljanje javnog prevoza – TAKSI prevoza (vozila koja imaju potpuno električni, hibridni ili pogon na komprimovani prirodni gas ili zadovoljavaju najmanje EURO 6 standard u pogledu emisije izduvnih gasova), oslobađanje vlasnika motornih vozila čiji je pogon isključivo električni, odnosno čiji je jedan od pogona električni (hibridna vozila) od plaćanja poreza na upotrebu motornih vozila, samo su neke od mera za zaštitu životne sredine odnosno mera za dekarbonizaciju u sektoru drumskog transporta.

Pročitajte još...

Srpske i kineske kompanije potpisale ugovore u vrednosti od pola milijarde dolara

Petnaest kineskih državnih preduzeća potpisalo je u Beogradu Sporazume o trgovini sa srpskim kompanijama u vrednosti od oko pola milijarde dolara, u okviru poslovnih...

Do kraja godine počinje gradnja prvih stanica metroa na Banovom brdu

Izgradnja prvih stanica metroa u Beogradu, na Banovom brdu, trebalo bi da počne do kraja godine, a očekuje se i potpisivanje ugovora o izgradnji...

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Ništa nas neće zaustaviti

Želimo da se u Srbiji i dalje gradi punom parom, da se zaštite investitori i građani, da rokovi za dobijanje dozvola budu kraći, procedure...

Potpisan Memorandum o regionalnoj saradnji u civilnom vazduhoplovstvu

Civilne vazduhoplovne vlasti Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i Turske potpisale su u Beogradu Memorandum o razumevanju i međusobnoj saradnji koja će, kako su...

Ambasador Kristofer Hil: Otvoreni Balkan je neophodan proces

“Otvoreni Balkan” je neophodan proces koji nije nikakva konkurencija Berlinskom procesu, niti postoji problem u toj vrsti saradnje, izjavio je ambasador SAD u Srbiji...

Svi bismo vozili električni automobil, kad bi država platila bar pola cene

Kupovina električnog automobila je interesantna opcija za građane Srbije i 86% njih bi možda ili sigurno to uradilo, ali bi većina bila spremna da...

Počeo prvi Nacionalni urbani forum Srbije

Prvi Nacionalni urbani forum, čija je tema održivi urbani razvoj, započeo je sa radom uz oko 300 učesnika, među kojima su predstavnici UN, ministarstava,...

Saradnja sa IFC na razvoju luka i infrastrukture

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Republike Srbije Tomislav Momirović i regionalni menadžer za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Međunarodne finansijske korporacije (IFC) Ari...