Mapa sajta

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Povezujemo nauku i privredu

Ako želimo da podižemo tehnološki nivo domaće privrede važno je da obezbedimo povoljne uslove za kreditiranje nabavke savremenih mašina i opreme, podržimo programe digitalne transformacije tradicionalne industrije i automatizacije njihovih procesa, prilagodimo obrazovne sisteme potrebama tržišta tržišta rada i podstaknemo korišćenje i proizvodnju zelene energije i prelazak na poslovne modele cirkularne ekonomije.

Struktura privrede se ne može promeniti tokom noći, ni za godinu – dve. Ali  o postignutom napretku  govori činjenica da je  Srbija u poslednjih petnaest godina ne samo pet puta povećala prodaju na inostranom  tržištu, već i bitnije promenila strukturu izvozne ponude. Dok su nekada našim izvoznim listama dominirale  sirovine i proizvodi primarne poljoprivrede, u proteklom periodu značajno je porastao udeo prerađivačke industrije i robe više dodate vrednosti, pre svega motornih vozila, auto-delova i električnih uređaja.

„Ohrabruju najnovije analize autorskog tima časopisa “Makroekonomske ekonomske analize i trendovi”  koje ukazuju na natprosečan rast izvoza proizvoda visoke i srednje tehnološke složenosti, a posebno izvoza high-tech proizvoda“, kaže Marko Čadež, predsednika Privredne komore Srbije (PKS).

Prodaja high-tech proizvoda na inostranom tržištu za proteklih  deceniju ipo uvećana je gotovo 15 puta – sa  77,4 miliona evra u 2005, na 1,16 miliona evra u prošloj godini. Izvoz proizvoda visoke i srednje tehnološke složenosti, koji je pre 15 godina iznosio  samo 13,5 odsto, danas, prema ovim analizama,  čini  trećinu ukupnog robnog izvoza Srbije.

Istovremeno, izvoz srpskih usluga i suficit u razmeni usluga sa svetom beleže konstantno povećanje.  U prošloj godini vrednost izvezenih usluga bila je 2,5 puta, a suficita 8 puta veća nego pre deset godina. Najveći udeo i najveći doprinos tom rastu daju IT usluge, čiji je izvozni učinak, uz prosečan godišnji rast od 26 odsto, uvećan sa 171 milion evra u 2011, na 1,3 milijarde evra u 2020. godini, pokazuju ovi podaci.

Ko je doneo tu promenu, isključivo strani investitori ili i domaće inovativne kompanije?

Strani investitori su sasvim sigurno dali veliki doprinos smanjenju nezaposlenosti, povećanju izvoza, promeni izvozne strukture i bržem privrednom rastu u proteklom periodu.

Marko Čadež

Primera radi, zahvaljujući investicijama nemačkih kompanija ovde je zaposleno oko 70.000 ljudi  i danas gotovo 90 odsto našeg robnog izvoza na nemačko tržište čine industrijski proizvodi,  više od 80 odsto je roba višeg stepena prerade, a  više od polovine predstavljaju mašine i uređaji.

Strane investicije su važne i zbog tehnologija, standarda i poslovnih modela koje  iz razvijenog sveta prenose u našu privredu. Sa ulaskom stranih investitora lokalne firme dobijaju konkurenciju na tržištu koja ih podstiče da i one same budu bolje, da jačaju svoje kapacitete. Ugledajući se na strane korporacije, domaće firme usvajaju njihove tehnologije, standarde, i poslovne menadžment principe i postaju sposobnije da se uključe u globalne lanace snabdevanja.

Poboljšanju strukture srpske privrede  doprinose i  veliki domaći poslovni sistemi, od kojih neki u svom sastavu pojedinačno imaju i desetine kompanija i  angažuju u svom lancu stotine domaćih dobavljača. Njihov investicioni učinak, kao  i uticaj na razvoj domaće privrede nikako ne treba zanemariti.  Samo za ovu godinu, najveći srpski poslovni sistemi najavili su pojedinačno ulaganja od 50 i više miliona evra.

Međutim, za oporavak i dalji rast privrede u celinu i promenu njene krvne slike  jednako je  značajno da podržimo i zdrave manje i srednje kompanije da nastave da ulažu u širenje poslovanja i razvoj, da unapređuju produktivnost, jačaju i kompanijsku i konkurentnost svojih proizvoda.

Da se zadržimo  na stranim investitorima. Kada gledamo strukturu stranih investicija koje su ušle u Srbiju u poslednje 2 do 3 godine, koliko njih bi smo mogli svrstati u kompanije koje donose tehnologije srednjeg i višeg nivoa?

Velika većina su upravo takve kompanije . Pad nezaposlenosti na ispod 10 odsto omogućilo nam je da poslednjih godina napravimo zaokret u politici  podsticanja stanih investicija, da se usmerimo više ka privlačenju kompanija koje, osim novih radnih mesta, Srbiji donose i najsavremenije tehnologije, doprinose podizanju tehnološkog nivoa naše privrede, stvaranju proizvoda više dodate vrednosti i zapošljavaju visokoobrazovane radne snage.

Jedan od važnih koraka za jačanje veze između privrede i nauke jeste i uvođenje dualnog obrazovanja na fakultete koje startuje na jesen

Za privlačenje visokotehnoloških kompanija, koje se sve češće odlučuju da osim fabrika u Srbiji otvaraju i svoje istraživačko razvojne  centre, imamo dva ključna aduta: ljude konkurentnu, obučenu, kvalifikovanu radnu snagu, vrsne stručnjake i inženjere priznate u svetu,  i  ozbiljan paket poreskih podsticaja za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije. Zbog svega toga Srbija je na putu da postane jedan od vodećih evropskih hubova za visokotehnološke  kompanije. Osim Majkrosofta koji godinama u Srbiji ima svoj regionalni razvojni centar i  NCR-a koji ovde završava tehnološki kampus najveći u Evropi, svoje istraživačke i razvojne centre već imaju ili će uspostaviti  Continental, Draexlmaier, ZF Friedrichshafen, Brose, Nidec Srbiju su za svoju investicionu i poslovnu destinaciju poslednjih  godina zabrali i drugi lideri u svojim oblastima kao što su  Zumtobel, Toyo Tires, Fischer automotive systems, Barry Callebaut, MTU Aero Engines, Bizerba, Stadler…

Šta s druge strane sugeriše Strategija pametne specijalizacije? Da li su vas istraživanja koja su joj prethodila iznenadila kada su u pitanju komparativne prednosti Srbije?

Kao  industrije sa najvećim razvojnim i izvoznim potencijalom u koje ćemo usmeravati i buduće investicije markirane su: prehrambena industrija (food for future), proizvodnja tehnološki naprednih mašina i uređaja, uključujući i automobilsku industriju, kao i informacione i komunikacione tehnologije i kreativne industrije. I tu zaista nije bilo iznenađenja.

To su potvrdile i domaće analize i prepoznali strani investitori. Recimo, proizvodnja prehrambenih proizvoda, zajedno sa  industrijom pića i duvanskih proizvoda  privukla  je protekle decenije najviše – 20 odsto  ukupnih stranih direktnih ulaganja u prerađivačku industriju. Poslednjih nekoliko godina najviše  stranih investicija,  posmatrano i po vrednosti i prema broju  realizovanih projekata stiglo je u automobilsku, odnosno industriju autodelova, što je posebno važno kada se zna da su proizvodnja automobila, mašina i opreme  tehnološki intenzivne delatnosti,  koje nose  veću dodatu vrednost, mogućnost za veću industrijsku sofisticiranost i  samim tim i za poboljšanje izvozne strukture povećanjem udela proizvoda više tehnološke složenosti.

Marko Čadež, President of the Chamber of Commerce & Industry of Serbia

Kada je reč o IT -u, on nije samo najbrže rastući sektor srpske ekonomije i jedna od četiri vodeće industrije sa  rastom prihoda i zaposlenosti iznad standardnih u privredi, sa  godišnjim prosečnim povećanjem izvoza 26 odsto, sa vrhunskim stručnjacima, softverskim rešenjima i  proizvodima koje svet prepoznaje i koristi. Reč je o sektoru koji je važan adut i u privlačenju visokotehnoloških kompanija iz drugih sektora, ali i oslonac domaćoj privredi u procesima transformacije i unapređenja proizvodnih i poslovnih  procesa.

Sve više oslonjena na IT sektor i mlade visokoobrazovane kreativce, kreativna industrija Srbije poslednjih pet -šest godina kontinuirano beleži rast  dodate vrednosti i izvoza, novoregistrovanih kompanija i preduzetnika, premašivši 7 odsto udela u GDP-u. Osim u produkciji video igara i interaktivnih medija, najveći potencijal u okviru srpskog kreativnog sektora leži u oblasti audiovizuelne produkcije, podržanoj  državnim podsticajima za snimanje stranih i domaćih filmova i serija.

Na koji način Privredna komora doprinosi jačanju inovacionog potencijala srpske privrede?

Osim  što smo učestvovali u izradi unapređene regulative za poslovanje, kompanijama pružamo pomoć da primenjuju inovacije, jačaju svoj inovacioni potencijal i sposobnosti da same kreiraju inovacije. I što je možda i najbitnije da za to obezbede bolji pristup finansiranju iz korporativnih, državnih i evropskih fondova.

Osim što smo spona u povezivanju nauke i privrede, radimo i na međusobnom umrežavanju kompanija – povezivanju  tehnološke, inovativne start up zajednice sa velikim kompanijama, IKT sektora sa tradicionalnim industrijama,  kao i naših i svetskih visokotehnoloških kompanija. Cilj nam je da povežemo kompanije koje imaju kapital i  potrebe za inovativnim rešenjima radi unapređenja proizvodnih i poslovnih procesa, sa inovativnom tehnološkom i naučnoistraživačkom zajednicom, koje ima ideje i rešenja za poslovne izazove sa kojima se privreda suočava.

Raduje nas što je Ministarstvo privrede prepoznalo naš Centar za digitalnu transformaciju privrede, kao jednog od partnera u sprovođenju mera za unapređenje digitalizacije industrijske proizvodnje

Kako vidite buduću saradnju nauke i privrede?

Neophodno je da nauku i istraživanja stavimo u funkciju privrednog i tehnološkog razvoja uspostavljanjem čvršćih veza privrede, istraživačko-razvojnih aktivnosti i investicionog kapitala. Stoga je važno da se promeni odnos i nauke prema privredi i privrede prema nauci i da se uspostavi sistem koji će obezbediti bolju komunikaciju, više razumevanja i  bolju koordinaciju svih aktera u lancu: od države preko akademske zajednice i pojedinaca inovatora do poslovne zajednice.

Srbija ima ogroman potencijal u sektoru nauke i istraživanja ali se taj potencijal ne koristi dovoljno u kreiranju novih proizvoda i usluga više dodate vrednosti. Veliki broj projekata realizovanih na ovdašnjim univerzitetima i naučnim institutima, ostane poznat samo u akademskim krugovima, odnosno retko biva primenjen u domaćoj praksi.

Naučnoistraživačke organizacije se uglavnom  finansiraju iz budžetskih izvora i  na tržištu ostvaruju tek oko četvrtine ukupnih sredstva, što je znatno ispod EU proseka. Istovremeno, udeo  ulaganja domaćeg privatnog sektora u R&D i dalje je  višestruko niži nego u  nego u razvijenom svetu. Rešenje je u strateškom partnerstvu nauke i privrede koje će uspostaviti i voditi naučnici i profesori koji razumeju biznis i privrednici koji razumeju značaj nauke i istraživanja. Privreda od akademske zajednice očekuje da se više usmeri ka pronalaženju rešenja za konkretne privredne probleme, a univerzitet od privrede da dobija informacije koje će ga usmeravati ka programima i tehnikama edukacije u skladu sa potrebama kompanija. Jedan od važnih koraka u jačanje tih veza jeste i uvođenje dualnog obrazovanja na fakultete koje startuje na jesen.

POTENCIJAL

Srbija ima ogroman potencijal u sektoru nauke i istraživanja ali se taj potencijal ne koristi dovoljno u kreiranju novih proizvoda i usluga više dodate vrednosti.

PODSTICAJI

Za privlačenje visokotehnoloških kompanija, koje otvaraju svoje istraživačko razvojne centre, imamo dva ključna aduta: sposobne ljude i ozbiljan paket poreskih podsticaja.

INOVACIJE

Cilj nam je da povežemo kompanije koje imaju kapital i potrebe za inovativnim rešenjima sa inovativnom tehnološkom i naučnoistraživačkom zajednicom.

Više...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije i dobrih praksi koje će Helensko privredno udruženje Srbije nastaviti da primenjuje i u trećoj deceniji svog...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje savremeni globalni tokovi diktiraju i spremna je da odgovori na sve izazove koje u sferi obrazovanja nameću...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima damo platformu za stvaranje i učenje kroz iskustvo, putem koje mogu da se povezuju, zajedno stvaraju, uče...

Borge Brende, predsednik Svetskog ekonomskog foruma

Još uvek možemo da stvaramo čuda

U svetu prepunom polarizacije, krhkih ekonomskih izgleda i pretnji kao što su misinformacije, klimatske krize i neizvesnosti u pogledu liderstva, nekoliko važnih dostignuća nagoveštava...

Vesti

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...