Mapa sajta

Više...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao...

Vesti

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Nj.e. Kristofer R. Hil, ambasador SAD u Srbiji

Fokus na budućnost

Gledajući u budućnost, Srbija danas ima važan izbor. Da li prati svoj put ka potpunim evropskim integracijama i ostvaruje li svoj puni ekonomski, politički i društveni potencijal?  Ili nastavlja da zacrtava drugačiji put od svojih suseda, put koji pokušava da uspostavi „ravnotežu“, ali koji, u stvarnosti, bezbednosne i ekonomske nade Srbije uglavnom vezuje za Istok?  Ne želim da Srbija bude u zaostatku i uveren sam da ni mnogi Srbi to ne žele.  Ni za sebe ni za svoju decu ~ Kristofer Hil

Okarakterisao bih ovaj trenutak kao veoma važan“, navodi američki ambasador Kristofer Hil u svom prvom intervjuu za CorD Magazine. „Odnosi SAD sa Srbijom sežu u daleku prošlost, a naši odnosi kroz veći deo istorije bili su pozitivni i produktivni.  Odlično poznajem nasleđe devedesetih; i mada ne možemo zaboraviti istoriju, važno je da se fokusiramo na budućnost”.

Vaša ekselencijo, čuli smo da ste se četvrti put vratili u Srbiju. Kao neko ko je proveo više od četiri decenije prateći odnose između SAD i bivše Jugoslavije/Srbije, kako biste okarakterisali te odnose danas?

Istina je da se stalno vraćam u Beograd.  Prvi put sam bio ovde kao dečak, kada je moj otac postavljen za šefa političkih poslova ranih 1960-ih.  Onda sam bio ovde kao službenik u svojoj prvoj turi 1980-ih.  Bio sam u regionu 1990-ih kao naš otpravnik poslova u Tirani, član američkog tima u Dejtonu i ambasador u Skoplju.  I sada, posle duge karijere u diplomatiji i akademskoj zajednici, presrećan sam što sam dobio priliku da se vratim u Beograd kao ambasador SAD.  Imam dosta iskustva u ovom regionu, ali sam prvih nekoliko meseci ovde usmerio na slušanje, učenje i upoznavanje današnje Srbije.

Sadašnji trenutak bih okarakterisao kao veoma važan.  Odnosi SAD sa Srbijom sežu u daleku prošlost, a naši odnosi kroz veći deo istorije bili su pozitivni i produktivni.  Odlično poznajem nasleđe devedesetih; i mada ne možemo zaboraviti istoriju, važno je da se fokusiramo na budućnost.  Gledajući u budućnost, Srbija danas ima važan izbor.  Da li prati svoj put ka potpunim evropskim integracijama i ostvaruje li svoj puni ekonomski, politički i društveni potencijal?  Ili nastavlja da zacrtava drugačiji put od svojih suseda, put koji pokušava da uspostavi „ravnotežu“, ali koji, u stvarnosti, bezbednosne i ekonomske nade Srbije uglavnom vezuje za Istok?  Ne želim da Srbija bude u zaostatku i uveren sam da ni mnogi Srbi to ne žele.  Ni za sebe ni za svoju decu.  Mislim da sam bio jasan kuda Srbija ide, po mom mišljenju, i nadam se da ću učiniti sve što mogu da pomognem da se Srbija približi Zapadu i potpunim evropskim integracijama.  Želim da vidim prosperitetnu i bezbednu Srbiju koja nudi priliku svim svojim građanima. 

Vaš dolazak izazvao je veliko interesovanje u Srbiji i regionu. Deo javnosti i medija vas predstavlja kao diplomatu koji je pozvan da se vrati iz penzije da reši sve ono što vaši prethodnici nisu uspeli da reše. Šta je prva tačka vašeg dnevnog reda?

Lekcija koju sam naučio je da morate da razumete teren na kome se nalazite i trenutne uslove da biste mogli da date doprinos rešavanju problema.  Zato sam bio fokusiran na upoznavanje današnje Srbije i pokušaj da bolje razumem kako SAD mogu da pomognu Srbiji da ostvari svoj puni potencijal.  Voleo bih da imam malo magičnog praha da rešim sve izazove u Srbiji, na Balkanu i drugde, ali diplomatija ne funkcioniše tako.  Mislim da možemo da postignemo postupan napredak u teškim pitanjima, korak po korak.  Nadam se da će to biti početak. 

Neke od najuspešnijih američkih i međunarodnih kompanija koje danas posluju u Srbiji su u oblastima visoke tehnologije, uključujući digitalne usluge (NCR, Oracle), elektronske igre (Take Two Interactive, Epic Games) i farmaceutske proizvode (Hemofarm)

Govoreći uoči obeležavanja 20 godina od osnivanja Američke privredne komore u Srbiji, AmCham Serbia, složili ste se sa ocenom da Srbija postaje „ključna investiciona zona“ u Evropi. Gde vidite potencijal za dalji rast?

Srbija se mnogo promenila u poslednjih 20 godina! Jedna od najpozitivnijih i najperspektivnijih transformacija koje sam video je rast zemlje kao centra tehnologije i inovacija. Vlada je stavila u fokus razvoj visoke tehnologije i digitalizaciju, i jasno je da ti napori daju rezultate. Neke od najuspešnijih američkih i međunarodnih kompanija koje danas posluju u Srbiji su u oblastima visoke tehnologije, uključujući digitalne usluge (NCR, Oracle), elektronske igre (Take Two Interactive, Epic Games) i farmaceutske proizvode (Hemofarm). Oracle i NVIDIA pomažu u razvoju Državnog data centra Srbije za podršku novim uslugama e-uprave u Srbiji — i važno je da ove kompanije mogu da obezbede bezbednost i privatnost podataka prema standardima EU. Takođe, sa ponosom možemo da poželimo dobrodošlicu jednoj od naših najvećih poljoprivrednih kompanija, Archer-Daniels-Midland, na srpsko tržište, jer planira da razvija proizvode za izvoz na šire evropsko tržište.

Što se tiče budućnosti, drugi sektor kome su neophodne nove investicije jeste čista i obnovljiva energija.  Ne mogu dovoljno da naglasim važnost privlačenja novih investicija za ekologiju i za dugoročnu energetsku bezbednost Srbije. Visokotehnološka privreda sutrašnjice ne može da se napaja iz jučerašnjih termoelektrana na ugalj. Srbija mora razviti energiju vetra i solarnu energiju velikih razmera i mora proširiti svoje kapacitete za skladištenje energije kako bi omogućila ove nove obnovljive izvore energije. Američke firme su svetski lideri u tehnologiji čiste energije i nadam se da će biti više saradnje u tom sektoru.

Osnove AmCham-a predstavljaju američke poslovne vrednosti, koje uključuju konkurentnost, transparentnost i slobodno preduzetništvo. Međutim, kada se razgovara o poslovanju u današnjem kontekstu rata u Ukrajini, Amerika toj listi vrednosti dodaje bezbednost, ili nesumnjiv politički savez – kako je nedavno opisala američka ministarka finansija Dženet Jelen. Da li Srbija ispunjava sve neophodne uslove za jačanje poslovne saradnje?

Američka preduzeća podržavaju vrednosti konkurentnosti, transparentnosti i slobodnog preduzetništva jer je tokom skoro 250-godišnje istorije naše nacije, postupanje u skladu sa tim vrednostima stvorilo najprosperitetniju svetsku privredu. Širom sveta, privrede koje pružaju fer mogućnosti svim građanima su one koje nisu izobličene korupcijom ili preteranim političkim uticajem. To su privrede u kojima ljudi ostaju (ili se u njih doseljavaju) da bi zaradili za život i podigli svoje porodice. Možda zvuči jednostavno, ali ljudi i preduzeća jasno izražavaju svoja mišljenja kroz postupke.

Kompanije će doneti sopstvene odluke o tome gde će investirati. Sve češće smo svedoci da kompanije donose te odluke na osnovu moralnih vrednosti svojih kupaca i direktora. Mnoge zapadne kompanije odlučile su da napuste Rusiju nakon njenog brutalnog, ničim izazvanog napada na Ukrajinu, jer su to zahtevali njihovi kupci i direktori. Mnoge kompanije takođe mogu dobro da razmisle o ulaganju u zemlje koje nisu zauzele jasan stav protiv agresije Rusije.  Na kraju krajeva, rizik i nestabilnost su loši za poslovanje, tako da će kompanije tražiti mesta za ulaganje na kojima ne moraju da brinu o geopolitičkoj neizvesnosti.

Rekli ste da ćete ovog puta „više slušati nego govoriti“ tokom svog boravka u Beogradu. Ipak, istakli ste se na samom početku svog mandata porukama vlastima u Srbiji, kojima ste direktno objavili očekivanja vaše vlade od Beograda, uglavnom u domenu geopolitike. Zar niste spremni da prihvatite politiku vojne neutralnosti na kojoj insistiraju zvaničnici u Srbiji?

Sjedinjene Države u potpunosti poštuju vojnu neutralnost Srbije.  Veoma smo zadovoljni što Srbija održava blisku vojnu saradnju sa SAD i što je aktivno uključena u Partnerstvo za mir sa NATO.  Ta saradnja i partnerstvo koriste i Srbiji i Sjedinjenim Državama, kao i NATO-u.  Želeli bismo da ih ojačamo. 

Kako će se Srbija braniti, kako će se naoružavati, zavisi od Srbije.  Ovo su najosnovnija i suštinska pitanja za vladu.  Čini mi se da bi najdelotvorniji i najefikasniji put ka bezbednosti, posebno za malu ili srednju zemlju, bio da pronađe prijatelje i usredsredi se na kolektivnu odbranu.  Isto tako, nisam stručnjak za nabavku vojne opreme, ali mislim da bi osnovno bilo da se nabavi oprema koja je pouzdana i koja funkcioniše sa onim zemljama sa kojima sarađujete u globalnim poslovima. Ključni partneri Srbije su evroatlantski partneri.

Predsednik Vučić i drugi srpski lideri su više puta isticali da Srbija politički nije neutralna i da je izabrala svoj put ka evropskim integracijama.  Moja vlada je spremna da sarađuje sa Srbijom kako bi joj pomogla da postigne ovaj strateški cilj. 

Rekli ste da podržavate regionalni projekat Otvoreni Balkan. Zašto mislite da upravo ovaj projekat – za razliku od, recimo, CEFTA-e, koja je uspostavljena u okviru procesa evropskih integracija regiona – ima potencijal da privuče dodatne investicije iz SAD?

Podržavamo sve inicijative regionalne ekonomske saradnje koje će pomoći Srbiji i njenim susedima na Zapadnom Balkanu da se približe svom cilju pristupanja EU, sve dok te inicijative ostaju otvorene za sve susede. U svakoj prilici smo jasno stavljali do znanja da podržavamo institucije i procese EU koji rade na tom cilju, jer verujemo da će regionalna ekonomska integracija doneti konkretne koristi Srbiji i svim ljudima ovog regiona. Prisustvovao sam samitu Otvorenog Balkana u Ohridu 8. juna i razgovarao sam sa evropskim komesarima i zamenicima komesara i predstavnicima evropskih institucija, koji dele moje mišljenje. Jedinstveno tržište Zapadnog Balkana — sa brzim i jednostavnim graničnim prelazima i usklađenim trgovinskim praksama i procedurama — biće daleko privlačnije američkim investitorima od sporog, fragmentiranog skupa malih tržišta.

Očekivalo se da će Međunarodna razvojna finansijska korporacija Sjedinjenih Država, DFC, imati aktivnije prisustvo u Srbiji. Šta možete reći o trenutnim aktivnostima DFC-a?

DFC već godinu i po radi sa Ministarstvom finansija na izradi novog programa garancija za kreditni portfolio koji će preko poslovnih banaka u Srbiji pružati podršku malim i srednjim preduzećima. Mnoge manje kompanije su pretrpele štetu zbog pandemije kovida-19, a sada i zbog preokreta izazvanog ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine i širim globalnim ekonomskim poremećajima. Ovaj program će smanjiti rizik i cenu bankarskih kredita za ove manje kompanije, a nadamo se da će im pomoći da opstanu i čak napreduju u narednim godinama. DFC je nedavno završio pripreme za pokretanje tog programa garancija za kredite u saradnji sa Banca Intesa, a u narednim mesecima će učestvovati još banaka. Voleo bih da DFC postane aktivniji u Srbiji.

Jače prisustvo DFC-a bilo je povezano sa takozvanim Vašingtonskim sporazumom između Beograda i Prištine, koji je sklopljen pod patronatom kabineta bivšeg predsednika Trampa. Kako danas gledate na taj sporazum; da li se i dalje smatra važećim?

Vašingtonski sporazum je bio dobar okvir, ali sada je 2022. i nisam siguran koliko je taj okvir danas održiv.  Kosovo i Srbija su susedne zemlje sa mnogo zajedničkih briga.  Susedi moraju da razgovaraju.  Najbolji okvir za taj dijalog i dalje je dijalog koji vodi EU.  Podržavamo taj dijalog u potpunosti.  Napominjem da smo u poslednje vreme videli mnogo bolju saradnju u oblasti energetike i nadam se da je ovo početak dublje saradnje.

Vašingtonski sporazum je bio dobar okvir, ali sada je 2022. i nisam siguran koliko je taj okvir danas održiv.  Kosovo i Srbija su susedne zemlje sa mnogo zajedničkih briga

Vaš dolazak u Beograd je praćen na Kosovu i propraćen komentarom da stižete „na pravo mesto, u pravo vreme“. S obzirom na stav Vašingtona da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova, da li imate mnogo manevarskog prostora u svojim diplomatskim aktivnostima?

Upravo sam se vratio sa svog prvog puta u Sjedinjene Države i mislim da mogu da kažem da je Vašington, kao i uvek, veoma voljan da radi sa onima koji su voljni da rade sa nama i da traže trajna rešenja.

Bili ste član američke delegacije koja je pripremala potpisivanje Dejtonskog sporazuma, ali danas neki kažu da je ovaj mirovni sporazum izgubio na značaju i da samo ometa pravilno funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Može li se Dejtonski sporazum izmeniti bez rizika od produbljivanja postojeće krize u toj zemlji?

Ja sam ambasador SAD u Srbiji, pa ću ljubazno ponoviti ono što je moj kolega iz Ambasade SAD u Sarajevu Majkl Marfi rekao pre samo nekoliko meseci kada je i on došao kao novi ambasador SAD: „BiH zahteva funkcionalne, efikasne i odgovorne institucije na državnom nivou u kojima svi lideri učestvuju s dobrom namerom.  Takođe zahteva funkcionalne, efikasne i odgovorne subjekte koji su usredsređeni na izgradnju demokratske i prosperitetne budućnosti za svoje stanovnike.  Trenutno BiH nema ni jedno ni drugo.  Imajući to u vidu, moj prioritet biće podrška sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, naknadnim reformama na državnom nivou koje su podržali i sa kojima su se složili vaši izabrani zvaničnici, i što je najvažnije, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.”  Nadam se da će predsednik Vučić i Srbija nastaviti da rade na ovim ciljevima.

Photo: Courtesy of University of Denver