Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

NJ.E. Kristin Moro, ambasadorka Francuske u Srbiji

Tradicionalno prijateljstvo Francuske i Srbije osnov buduće saradnje

Pre nego što počnem, dozvolite mi da vam kažem da sam veoma srećna što je CordD ove godine iznova odlučio da objavi specijalni broj povodom Državnog praznika Francuske. Čitaoci CordD-a i, uopšte, srpska javnost pokazuju veliko interesovanje za Francusku prema kojoj gaje prijateljska osećanja koja datiraju iz davnina, ali su istovremeno i veoma aktuelna. To sam mogla da zaključim na osnovu solidarnosti koju ste iskazali nakon strašnih atentata u Francuskoj 2015, kao i nakon poplava koje su zadesile neke francuske regione početkom juna meseca

Povodom 14.jula, francuskog nacionalnog praznika – Dana Bastilje – razgovaramo sa Njenom ekselencijom gospođom Kristin Moro, ambasadorkom Francuske u Srbiji, o Evropskoj uniji i procesu pridruživanja Srbije EU, aktuelnoj bilateralnoj saradnji i dugogodišnjem prijateljstvu Francuske i Srbije, nedavno održanom Samitu o Zapadnom Balkanu i budućim oblicima saradnje dveju vlada.

Kako komentarišete ishod referenduma u Velikoj Britaniji i kakve se posledice mogu očekivati za zemlje EU i one na putu ka EU?

– Građani Ujedinjenog Kraljevstva su izabrali da izađu iz EU. Taj britanski izbor otvara fazu neizvesnosti, kako za Ujedinjeno Kraljevstvo, tako i za Evropu. Naša želja, želja francuskih vlasti, ali takođe i svih evropskih lidera je da taj period neizvesnosti traje što kraće jer je on štetan za sve: za Ujedinjeno Kraljevstvo, za Evropsku uniju, čak i za Srbiju koja mora da preduzme mere kako bi zaštitila svoju valutu i svoju privredu.

Što se tiče Evropske unije, promene koje se nagoveštavaju ne tiču se samo njenog okvira. Kao što je rekao predsednik Oland 24. juna, neophodan je zamah. Unija može i mora da reafirmiše svoju snagu i svoja pozitivna dostignuća. Ona nije samo veliko tržište, ona je takođe i velika ideja. Britanska odluka je ekstremna i nju treba razumeti u kontekstu odnosa imeđu Ujedinjenog Kraljevstva i EU koji je uvek bio specifičan.

Međutim, ta odluka odražava i nezadovoljstvo brojnih građana EU koji slabo razumeju ishod i modalitete evropskog delovanja. Iz nje treba izvući pouke , evropsko delovanje mora ubuduće da se usresredi na suštinska očekivanja naroda, da ga oni bolje razumeju i da ono nastavi da predstavlja nadu za mlade ljude. Potreban je iskorak i naši lideri već rade na tome. Proces proširenja nije na direktnom udaru, ali je jasno da će te promene koje se nagoveštavaju stvoriti posledice takođe i u vašem regionu.

U debati o Bregzitu Srbija i ostale zemlje regiona navode se kao argument zašto proširenje Unije treba zaustaviti jer bi navedene zemlje, navodno, opteretile EU svojim brojnim problemima. U kojoj meri takve stavove dele u Francuskoj? Nešto slično izrekla je Marin le Pen.

– Politički antievropski pokreti koji postoje u mnogim državama članicama EU uključujući i Francusku su protiv procesa proširenja kao što su protiv svih evropskih politika.

Kristina Moro

To je principijelno stanovište. Evropska perpektiva koja je ponuđena zemljama Zapadnog Balkana na Samitu u Zagrebu 2000. godine (kada je, podsećam vas, Francuska predsedavala EU) ima upravo za cilj da omogući navedenim zemljama da prevaziđu svoje probleme uz pomoć evropskih partnera i da krenu drugim putem, putem stabilnosti, mira, regionalne saradnje i evropskih integracija.

Zauzimanje Francuske da pomogne Srbiji u reformama koje je očekuju na evropskom putu je naglašeno od samog početka procesa. Ono čini ideju vodilju naše bilateralne saradnje, a ne treba zaboraviti ni naše delovanje u evropskom okviru. Obradovali smo se otvaranju prvih pregovaračkih poglavlja u decembru mesecu prošle godine i nastavljamo da dajemo podršku i da sarađujemo po pitanju Poglavlja 23 i 24.

Na tim poglavljima će, kada budu bila otvorena, biti još mnogo važnog rada da se obavi tokom narednih godina. Reforme u tim oblastima koje se tiču pravne države su izraz volje Vlade i drugih institucija u Srbiji koje snažno podržavaju težnje građana. Sigurna sam da će Srbija brzo napredovati kako po pitanju usvajanja novih zakona, tako i na sprovođenju zakona koji su već usvojeni i mi ćemo u tome pomoći u onome što od nas zavisi.

Nedavno ste skrenuli pažnju da je u procesu pristupanja EU važno osigurati i slobodan rad medija. Koliko je sloboda medija zaista važna i da li je ispunjavanje tog kriterijuma nešto na čemu će se takođe insistirati?

– Evropske integracije nisu samo ekonomsko pitanje, one su pre svega izbor društva. Preuzeti pravne tekovine EU (acquis communautaire), pored proceduralnog aspekta i aspekta propisa, znači da izbore koje su napravila evropska demokratska društva, a koji su definisani i u Povelji osnovnih prava Evropske unije, treba da učinite svojim izborima. Sloboda mišljenja i izražavanja su njihov deo i shodno tome i sloboda medija i mirno vršenje profesije novinara.

Pariz je bio domaćin Samita o Zapadnom Balkanu. Kako ocenjujete ovu inicijativu i da li smatrate da je Samit ispunio svoju misiju?

– Da, Samit je u potpunosti ispunio svoju misiju. Nadovezujući se na samite u Berlinu i Beču, ceo proces je zapravo usmeren na ubrzavanje regionalne saradnje kroz konkretne inicijative koje služe da se dostignu dva komplementarna cilja: da se olakša uspostavljanje ekonomskih veza, kao i veza među ljudima zemalja regiona, i da se podrži pridruživanje EU zemalja kojih se to tiče.

Šta smatrate najvažnijim zaključcima sastanka u Parizu?

– Samit je održan u ključnom trenutku, manje od dve nedelje nakon odluke Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU. Stoga je samit bio odlična prilika da se odmeri efekat koji je ta odluka imala na region. Lideri sa Zapadnog Balkana su iznova potvrdili da vide budućnost svojih zemalja u Evropskoj uniji. Sa svoje strane, predstavnici Evropske unije i prisutnih zemalja članica EU (Francuska, Nemacka, Austrija, Italija, Hrvatska, Slovenija) su jasno pokazali da Bregzit ni na koji način ne dovodi u pitanje obaveze preuzete u odnosu na zemlje Balkana po pitanju njihovog pridruživanja EU, kao ni proces proširenja.

Osim toga, Samit je omogućio da Hrvatska ukloni prepreke u pregovorima sa Srbijom vezane za Poglavlja 23 i 24, koja će dakle biti otvorena 19. jula u Briselu.

Obradovali smo se otvaranju prvih pregovaračkih poglavlja u decembru mesecu prošle godine i nastavljamo da dajemo podršku i da sarađujemo po pitanju Poglavlja 23 i 24. Na tim poglavljima će, kada budu bila otvorena, biti još mnogo važnog rada da se obavi tokom narednih godina

Uz to smo ostvarili konkretan napredak oko dve velike oblasti na kojima radimo već dve godine: to je, sa jedne strane, razvoj infrastrukturnog povezivanja saobraćajne i energetske mreže kako bi se olakšalo otvaranje regiona i pospešila privredna razmena koja je izvor privrednog rasta i održivih radnih mesta. Sa druge strane, tu su inicijative usmerene na dobrobit mladih. Samit je omogućio pokretanje Regionalne kancelarije za saradnju sa mladima (RYCO), koja će predstavljati važan instrument koji će mladima iz različitih zemalja omogućiti da se bolje upoznaju i da razviju zajedničke projekte kako bi se prevazišlo nerazumevanje nasleđeno iz prošlosti.

Posle višemesečnog zastoja deblokirano je otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima Srbije o članstvu u EU. Da li Francuska ostaje pri stavu da proces proširenja treba nastaviti?

– Veoma smo zadovoljni što ova poglavlja konačno mogu da budu otvorena. Važno je da pregovori o pridruživanju Srbije EU dostignu novu fazu: Srbija je uradila veliki posao na tim pitanjima, a to su pitanja od kojih inače i javno mnjenje u Srbiji mnogo očekuje. Reforme će moći da se nastave i, sa njihovim sprovođenjem, nastaviće se i napredovanje. Evropske integracije i proces proširenja se nastavljaju i mi nastavljamo da ih podržavamo i da podržavamo Srbiju.

Ovih godina obeležavaju se stogodišnjice početka i važnih momenata iz Prvog svetskog rata. Nedavno ste i vi prisustvovali obeležavanju godišnjice iskrcavanja srpske vojske na Krf. Kako ste doživeli tu ceremoniju?

– Imala sam čast da predvodim francusku delegaciju koja je bila brojna i sastavljena kako od zvaničnika, tako i od članova francusko-sprskih udruženja i udruženja starih ratnika. Zahvaljujući srpskim učesnicima, snažno smo proživeli sećanja / emocije vezane za iskušenja kroz koja su tada prošli srpski vojnici i izbeglice. Sve svečanosti, a posebno ceremonija spuštanja cveća u more na mestu „Plave grobnice“, čitanje svedočanstava, nostalgične pesme, izložba u „Srpskoj kući“ ostavile su u nama neizbrisive uspomene.

Francuska vlada nastavlja razgovore sa srpskim vlastima oko pravnih formi koje bi obuhvatale eksploataciju Beogradskog metroa i način finansiranja njegove izgradnje i budžetska ograničenja Grada Beograda i države. Na današnji dan sve su opcije i dalje otvorene

Tokom ceremonija na Krfu, ali i putem novinskih članaka, dokumentarnog filma itd… upućeni su nam brojni izrazi zahvalnosti. Sa naše strane, mi Francuzi smo srećni i ponosni što smo mogli da spasemo toliko života (uprkos, nažalost, velikom broju žrtava) i što smo, time što smo ih uključili u snage na Solunskom frontu, dali srpskim vojnicima priliku da ponovo zauzmu i oslobode svoju zemlju.

Na saradnji u Velikom ratu sagrađeno je istorijsko prijateljstvo dva naroda. Da li svest o njemu zaista živi i danas u Francuskoj ili mlađe generacije o tim vezama ne znaju mnogo?

– Obeležavanje stogodišnjice Prvog svetkog rata nam je pružilo priliku da oživimo to sećanje koje je još uvek veoma živo kod odraslih i kod mladih generacija. Sećate se da je tokom posete premijera Valsa potvrđen princip francuskog učešća u obnovi Spomenika zahvalnosti Francuskoj u Kalemegdanskom parku? U Francuskoj smo otpočeli prikupljanje priloga kako bi omogućili da šira javnost učestvuje u toj akciji. To je izvrsna prilika da se govori o Srbiji i da se ožive te epizode zajedničke istorije naše dve zemlje.

Kada je prošle godine Srbiju posetio francuski premijer g. Vals, doveo je sa sobom brojnu delegaciju poslovnih ljudi. Kakav je rezultat / efekat te posete, jesu li se neki razgovori pretvorili u konkretnu saradnju?

– Razvoj ekonomskih odnosa je na veoma zadovoljavajućem nivou.Kristina Moro Trgovina između naše dve zemlje se udvostručila od 2009, a samo tokom 2015. povećala se za 20 procenata. Francusko investiranje u Srbiju se takođe nastavlja i mi smo sada na 6. mestu na listi stranih investitora u vašoj zemlji. Nova preduzeća dolaze da započnu posao, ona koja su već prisutna kao „Mišlen“ (Michelin) ili Streit povećavaju svoje proizvodne kapacitete. Sve nas to podstiče da radimo još više i još bolje.

Posle Poslovnog foruma, na marginama Samita u Parizu, koji je regionalnog karaktera, 15. septembra u Parizu imaćemo i „Dan Srbije“ na kome će preduzeća iz dve zemlje moći da ukrste svoje ponude i potražnje kako bi se doprinos Francuske i njenih preduzeća modernizaciji i privrednom rastu Srbije podigao na novi nivo.

Francuski investitori najčešće se pominju kada je reč o kapitalnim investicijama u infrastrukturu. Decenijama se, na primer, govori da će Francuzi graditi metro u Beogradu. Da li ti planovi ostaju samo ideja ili mislite da se nazire i realizacija?

– Što se tiče beogradskog metroa, 2011. realizovan je prvi nacrt. Međutim, Grad Beograd je odlučio da ga revidira kako bi uzeo u obzir razvoj saobraćaja u gradu i razvoj urbanizacije. Dao je zadatak jednom projektnom birou da izradi novi plan javnog prevoza (smart plan) u glavnom gradu, čiji se zaključci sada očekuju, kako nam je rečeno, sredinom septembra.

Istovremeno, francuska vlada nastavlja razgovore sa srpskim vlastima oko pravnih formi koje bi obuhvatale eksploataciju metroa i način finansiranja njegove izgradnje i budžetska ograničenja Grada Beograda i države. Na današnji dan sve su opcije i dalje otvorene.

Što se tiče drugih infrastrukturnih projekata, tenderske procedure su pokrenute ili će biti uskoro pokrenute. Francuske grupacije koje se interesuju odavno za Srbiju su nam potvrdile da su predale ponude ili se spremaju da to učine.

Pročitajte još...

Francuska nedelja obeležena uz Novi Božole i francuske Ile de France sireve

Još jedno obeležavanje Francuska nedelje, sada već tradicionalne manifestacije, otvoreno je svečanim dočekom novog Božolea powered by Belgrade Airport u Barel House u Beogradu,...

Milanu Raduloviću dodeljen francuski Orden viteza umetnosti i književnosti

Milanu Raduloviću, direktoru Muzičke omladine Novog Sada i Novosadskih muzičkih svečanosti, dodeljen je Orden umetnosti i književnosti u rangu viteza u francuskoj ambasadi u...

Ambasador Pjer Košar: Snažni odnosi francuske i srpske privrede, trgovinska razmena blizu dve milijarde evra

Ekonomski odnosi Francuske i Srbije su snažni, a trgovinska razmena dostigla je blizu dve milijarde evra, izjavio je ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar...

Ambasada Francuske dodelila nagrade pobednicima konkursa Ekoopština

Pobednicima konkursa "Ekoopština", nacionalnog takmičenja lokalnih samouprava u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, dodeljene su nagrade u Ambasadi Francuske, koja je organizovala...

Ambasador Pjer Košar organizovao prijem povodom Dana pada Bastilje

Beograd je jedan od retkih stranih gradova koji je odlikovan Legijom časti zato što je bio jedna od prvih i najslavnijih žrtava Velikog rata,...

Ambasador Francuske Pjer Košar: Bilateralna razmena sa Srbijom se utrostručila u odnosu na 2010. godinu

Moja ključna poruka na tradicionalnom prijemu povodom Dana Bastilje 14. jula, biće poruka bratstva i solidarnosti, istakao je francuski ambasador Pjer Košar za specijalno...

Nj.E. Pjer košar, ambasador Francuske Republike u Republici Srbiji

Normalizacija nema alternativu

Opštinski izbori u opštinama na Severnom Kosovu koje bojkotuje srpsko stanovništvo ne predstavljaju trajno političko rešenje. Potrebno ih je reorganizovati uz puno učešće srpskog...