Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Nikolaos Sliousaregko President of the Management Board of HBA

Nove mogućnosti za ulaganja

Prisustvo premijera Grčke, Kirjakosa Mitsotakisa i predsednika...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije

Pažljivo čuvamo stabilnost i uvodimo inovacije

Očuvanje postignute cenovne i finansijske stabilnosti ostaje naš prioritet. Sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da smo uspeli da ostvarimo ove ciljeve i u vreme pandemije i povećane neizvesnosti na međunarodnom tržištu

Međunarodni monetarni fond (MMF) je, kao i druge međunarodne finansijske institucije i domaći izvori, potvrdio da očekuje snažan rast BDP Srbije u 2021, a zatim i nastavak visokih stopa rasta od 4,5% u 2022. i 2023. godini i 4% od 2024. godine. To, međutim, ne znači da kreatori javnih politika mogu da se opuste, smatra Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije (NBS).

Kakva nas monetarna politika očekuje u narednom periodu?

Najvažniji cilj NBS je stabilnost cena, tako da monetarna politika zavisi od velikog broja faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja koji utiču na inflaciju. Među njima je, svakako, i privredni rast. Međutim, nije svejedno kada se rast ostvaruje dominantno pod uticajem rasta potrošnje, kao što je to bilo do 2008. ili kada privredni rast dominantno vode fiksne investicije i izvoz, kao što je to u najvećoj meri slučaj od 2015. godine do danas. Naravno, rast potrošnje je važan stub privrednog rasta i danas, ali je ključno to što imamo rast potrošnje koji je sporiji od rasta ukupnog BDP-a.

Na taj način učešće potrošnje u BDP se smanjuje i stvara se dodatni prostor za investicije i izvoz. Istovremeno, na inflaciju u velikoj meri utiču i brojni drugi faktori poput svetske cene nafte i poljoprivrednih proizvoda, a u određenoj meri i cene industrijskih proizvoda i repromaterijala preko uticaja na troškove proizvodnje, što je upravo situacija kakvu trenutno imamo u svetu. Kada je reč o domaćim faktorima, veliki uticaj i dalje ima ishod poljoprivredne sezone, a na inflaciju se svakako odražava i rast regulisanih cena. Ipak, kada sve nabrojano uzmemo u obzir, ove i sledeće godine NBS očekuje da se međugodišnja inflacija u proseku kreće oko centralne vrednosti cilja od oko 3%.

Iako su vesti o očekivanom privrednom rastu nesumnjivo dobre, one su praćene i očekivanjima da će se reforme nastaviti i ubrzati. Šta su vaši prioriteti do kraj ove i u idućoj godini?

Naši prioriteti ostaju isti – očuvanje postignute cenovne i finansijske stabilnosti, u čijoj je osnovi i relativna stabilnost deviznog kursa. Sve to smo uspeli da ostvarimo čak i u periodu od izbijanja pandemije i povećane neizvesnosti na međunarodnom tržištu. Kada je reč o strukturnim reformama, često se zaboravlja šta je sve NBS u prethodnim godina uradila u tom domenu. Višestruko smo smanjili problematične kredite u bankarskom sistemu – sa preko 22% na ispod 4%, povećali smo stepen dinarizacije, modernizovali platni sistem Srbije. Pored toga, konstantno radimo na razvoju domaćeg tržišta kapitala. Nastavićemo da radimo na unapređenju poslovnog ambijenta preko unapređenja finansijskog sistema, kroz razvoj inovativnih servisa i tehnologija u oblasti finansijskih usluga, između ostalog, i omogućavanjem novih funkcionalnosti sistema za instant plaćanje i Dinacard kartice.

Oprezan pristup daljoj liberalizaciji kretanja kapitala često se pogrešno tumači kao restriktivan, a takođe se pogrešno zaključuje da liberalizacija kapitalnih tokova podrazumeva ukidanje izveštavanja

U 2020. strane investicije iznosile su 2,9 milijardi evra. Kakva su vaša očekivanja za 2021?

Rekordni prilivi stranih direktnih investicija u godinama pre pandemije i priliv od 3 milijarde evra čak i u pandemijskoj 2020. godini najbolje pokazuju da međunarodna investiciona javnost vidi Srbiju kao povoljnu investicionu destinaciju i odgovorno vođenu ekonomiju. Još važnije, priliv SDI je bio dominantno usmeren u industriju i infrastrukturu, što srednjoročno i dugoročno povećava naš izvoz. Što se ove godine tiče, mi smo već u prvih 6 meseci, prema preliminarnim podacima, imali priliv SDI od preko 1,7 milijardi evra, što je rast od oko 19% u odnosu na prvu polovinu 2020. Kada je reč o našoj projekciji za celu godinu, međunarodne institucije i domaća stručna javnost dobro znaju da su one uvek vrlo konzervativne. U skladu sa tim, projektujemo da će priliv SDI na nivou godine iznositi oko 2,8 milijarde evra, što će biti više nego dovoljno da pokrije deficit tekućeg računa platnog bilansa.

Reforme koje je preduzela NBS znatno su olakšale prelazak mnogih privrednih i finansijskih aktera na e-transakcije. Šta biste izvukli kao ključne lekcije kada govorimo o ovoj promeni?

Reforme koje je sprovela NBS kao regulator, uz unapređenje platne infrastrukture, snažno su uticale na rast elektronskih plaćanja u Srbiji. U 2020. godini nastavljen je trend rasta broja izvršenih transakcija upotrebom mobilnog i elektronskog bankarstva. Beležimo i stalni rast broja transakcija koje se izvršavaju u našem instant platnom sistemu, a naši građani i privreda su već navikli da novac do primaoca stiže za nekoliko sekundi. NBS nije radila isključivo na razvoju infrastrukture već i na razvoju različitih funkcionalnosti sistema. Korisnici brzo i lako prihvataju moderne i inovativne usluge čim ih samo jednom koriste, i one odmah postaju njihova svakodnevica ako su ti servisi sigurni, laki za korišćenje i ako štede vreme ili smanjuju trošak odlaska u ekspozituru banke. Ipak, građani moraju imati mogućnost da odaberu plaćanje gotovinom, karticom, plaćanje telefonom.

Jorgovanka Tabaković

Za razliku od finansijske krize 2008, bankarski sistem je tokom pandemije ostao stabilan, likvidan i dobro kapitalizovan, a na to su nesumnjivo uticale mere Vlade Srbije i NBS. Da li je sada vreme da se vratimo na put fiskalne stabilizacije?

Kao što ste i sami naveli, mere Vlade i NBS obezbedile su i stabilnost bankarskog sektora, ali ne zaboravite da je, u do sada nezabeleženim okolnostima, očuvana i puna makroekonomska stabilnost. Da li je vreme da se vratimo na put fiskalne stabilizacije? Planovi države upravo idu u tom smeru i Srbija se već nalazi na tom putu. Fiskalnom strategijom za naredne tri godine predviđeno je da se u 2022. godini deficit smanji na oko 3% BDP-a, u 2023. godini na oko 1,5%, a u godinama nakon toga na oko 1% BDP-a. Isto važi i za učešće javnog duga u BDP-u, za koje je plan da se smanjuje za 1 do 2 procentna poena godišnje. Najvažnije je da učešće javnog duga centralne države sigurno ostaje ispod nivoa od 60% BDP-a, i to vidimo ne samo mi već i međunarodne institucije i rejting agencije.

Da li, s obzirom na spekulacije o inflaciji, očekujete promene? Kako se to može odraziti na nivo naše uvećane eksterne zadužnosti i mogućnosti otplate duga?

Za Srbiju je veoma važno što je u periodu pre krize ostvarila makroekonomsku stabilnost i uspela da je očuva u toku pandemije. Uspešno sprovedena fiskalna konsolidacija od 2015. do 2017. kao i održavanje gotovo izbalansiranog budžeta nakon toga, uz dinamičan ekonomski rast, omogućili su smanjenje javnog duga na održiv nivo, i time smanjili rizike od kretanja kamatnih stopa. To svakako ne znači da rizika nema – u narednom periodu najvažniji zadatak kreatora ekonomske politike jeste da obezbede uslove za dinamičan rast u srednjem roku, kao i da, kao i ranije, ekonomske politike budu usmerene na očuvanje makroekonomske stabilnosti.

Ozelenjavanje ekonomija ne sme da bude konkurentno već isključivo komplementarno ekonomskom razvoju – potreban nam je zeleni realizam, što je naročito važno za rastuće zemlje

U mnogo čemu NBS je bila progresivna, ali čini se da u nekim stvarima privredni akteri nailaze na restriktivnija pravila nego što bi smatrali za potrebno. Na primer, u izveštavanju o prekograničnim transakcijama zajmova, opsegu diskrecionog prava NBS da ograniči rezidenta da daje hartije od vrednosti ili garancije u vezi sa stranim kreditima i sličnim pitanjima. Šta je rezultat vaših konsultacija sa FIC kada govorimo o preporukama prethodne „Bele knjige 2020“, u kojoj su izlistani neki od predloga za NBS?

Progresivnost NBS rezultat je pažljive analize i praćenja svih predloga privrednih aktera i kontinuiranog preduzimanja aktivnosti u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja. Oprezan pristup daljoj liberalizaciji kretanja kapitala često se, nažalost, pogrešno tumači kao restriktivan. Pored toga, pogrešno se zaključuje da liberalizacija kapitalnih tokova podrazumeva ukidanje izveštavanja. Upravo je suprotno, paralelno sa liberalizacijom raste potreba za praćenjem efekata liberalizacije, kako bi se dobili ažurni i tačni podaci neophodni za donošenje adekvatnih odluka i blagovremeno reagovanje monetarne politike. S tim u vezi, konstatacija da NBS diskreciono ograničava rezidentima da daju hartije od vrednosti ili garancije u vezi sa stranim kreditima još je jedan od primera pogrešnog razumevanja pozitivnih propisa. Naime, prema deviznim propisima rezidenti – pravna lica mogu slobodno da daju hartije od vrednosti ili garancije, jemstva i druga sredstva obezbeđenja po stranim kreditima, odnosno kreditnim poslovima sa inostranstvom.

Takođe, rezidenti mogu slobodno davati hartije od vrednosti i druga sredstva obezbeđenja i po kreditnim poslovima između nerezidenata iz EU, dok je za kreditne poslove između nerezidenata van EU potrebno da rezident bude većinski vlasnik nerezidenta dužnika. Prilikom donošenja odluke o eventualnim ograničenjima za obavljanje navedenih poslova, NBS poštuje načela pojedinačne procene, targetiranosti i proporcionalnosti, a primena navedenih načela prethodno je usaglašena i sa Evropskom komisijom i u skladu je sa propisima EU.

Takođe, postavljaju se i pitanja o daljem ublažavanju administrativnih zahteva i proširenju mogućnosti za elektronsko izveštavanje. Šta su vaše brige u vezi sa tim?

NBS kontinuirano radi na unapređenju postupka izveštavanja u cilju njegovog pojednostavljenja, tako da je već duži niz godina za sve transakcije sa inostranstvom uvedeno elektronsko izveštavanje. Obaveza dostavljanja dokumentacije po kapitalnim poslovima svedena je na najmanju moguću meru, i to prevashodno radi utvrđivanja da se ne radi o fiktivnim transakcijama, a s obzirom na mogućnost velikih iznosa deviznih priliva i odliva koji mogu značajno uticati na finansijsku stabilnost.

Smanjivanje papirne dokumentacije je samo mali deo „zelenog bankarstva“. Šta će za vas i za Srbiju značiti članstvo u Mreži za ozelenjavanje finansijskog sistema?

NBS je iskreno posvećena upravljanju klimatskim rizikom i zbog toga je njeno mesto u ovoj uglednoj grupi. Nismo pristupili ovoj organizaciji da bismo pratili moderne trendove, već u želji da direktno učestvujemo u pronalaženju najboljih rešenja za podršku ozelenjavanju ekonomije.

ZADUŽENOST

Najvažnije je da učešće javnog duga centralne države ostane ispod nivoa od 60% BDP-a, što je fiskalnom politikom I predviđeno.

RAST

Ključni zadatak kreatora ekonomske politike jeste da obezbede uslove za dinamičan rast u srednjem roku, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti.

INOVATIVNOST

Građanima moramo da ostavimo mogućnost izbora, da im približimo inovativne servise, ali ne i da ih namećemo kao isključivo rešenje.

Pročitajte još...

Posle 16 godina uspostavlja se direktni platni promet između Crne Gore, Srbije i BiH

Direktni platni promet između Crne Gore sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom trebalo bi da se uspostavi u novembru, posle 16 godina, posredstvom Universal...

Agencija Fitch potvrdila kreditni rejting Srbije na nivou BB+

Rejting agencija Fitch potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, što je na korak od investicionog rejtinga, uz stabilne izglede za njegovo dalje...

NBS: Devizne rezerve iznose rekordnih 22,58 milijardi evra

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) na kraju juna ove godine iznosile su 22 milijarde i 585 miliona evra, što je mesečni rekord...

Bruto devizne rezerve povećane za 531,4 miliona evra, NBS ima rekordnih 22,08 milijardi

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije povećane su tokom maja za 531,4 miliona evra i na kraju tog meseca iznosile su ukupno 22,08 milijardi...

Najviši nivo bruto deviznih rezervi u NBS

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju marta 2023. godine iznosile su 21,38 milijardi evra, što je najviši nivo bruto deviznih rezervi krajem...

NBS: Potvrđen kreditni rejting Srbije na nivou BB+

Agencija Standard i Pur potvrdila je kreditni rejting Srbije na nivou BB+, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS). Guverner NBS Jorgovanka Tabaković ocenila je da...

NBS postala članica Međunarodne organizacije za zaštitu korisnika finansijskih usluga

Narodna banka Srbije (NBS) postala je punopravna članica Međunarodne organizacije za zaštitu korisnika finansijskih usluga (FinCoNet), saopštila je centralna banka. FinCoNet je osnovan 2013. godine...

Počeo jubilarni 30. Kopaonik biznis forum sa više od 1.500 učesnika iz zemlje i sveta

Trideseti Kopaonik biznis forum, skup ekonomskih stručnjaka i eminentnih privrednika na kome će biti više od 1.500 učesnika iz zemlje i sveta, počeo je...