Popravljanje eksterne pozicije zemlje usled snažnijih izvoznih performansi i neto priliva stranih direktnih investicija, kao i održavanje stabilne fiskalne pozicije, približiće nas dobijanju kreditnog rejtinga.
Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije nedavno je izjavila da je otpornost srpske ekonomije na globalne šokove ponovo testirana i potvrđena. Ovo se pre svega odnosi na smirivanje inflacije, solidan privredni rast i dobre rezultate izvoza. Ipak cifre privrednog rasta daleko su od onih koji bi Srbiju stavili na trajektoriju brže konvergencije sa EU.
Šta su ključni izazovi zbog kojih Srbija nije uspela da ostvari ovakav rast?
Privredni rast će ove godine, prema našoj majskoj projekciji, iznositi oko 3,5%, a u narednim godinama projektujemo rast u rasponu od četiri do pet odsto. Ovogodišnji privredni rast Srbije će, prema oceni međunarodnih finansijskih institucija, biti jedan od najvećih u regionu centralne i jugoistočne Evrope. Nosioci ekonomske politike u Srbiji nastoje da obezbede dugoročno održivu stopu privrednog rasta koja ne otvara problem eksterne i fiskalne neravnoteže niti dovodi do rasta inflacije, a to je jedino moguće na način na koji se trenutno vodi ekonomska politika u Srbiji. U periodu pre svetske ekonomske krize 2008. godine, privredni rast je u proseku iznosio šest odsto godišnje, ali je bio neodrživ jer je bio zasnovan na potrošnji, dok su investicije i neto izvoz imali ili mali ili negativan doprinos. U ovom trenutku postizanje stope rasta bruto domaćeg proizvoda od sedam odsto značilo bi znatno brži rast lične potrošnje i potrošnje države, što dugoročno nije održivo jer bi za posledicu imalo rast inflacije, rast fiskalnog deficita i javnog i spoljnog duga, nepovoljniji kreditni rejting i skuplje i manje dostupne izvore finansiranja. Umesto toga, opredelili smo se da postepeno ubrzavamo privredni rast i povećavamo proizvodne kapacitete, istovremeno obezbeđujući povoljnu strukturu rasta.
Po vašim prognozama inflacija bi mogla da uđe u svoj ciljani koridor od 3 do 4,5 odsto već u ovom mesecu (maj). Ipak ako se osvrnete na ukupan rast troškova života u prethodnom periodu, može li se zaista reći da je borba sa inflacijom u Srbiji bila uspešna?
Prema našim projekcijama, inflacija bi u granice cilja trebalo da se najverovatnije vrati u maju, a zatim da nastavi da usporava i da se od naredne godine kreće oko centralne vrednosti cilja od tri odsto. Inflacija je na snažnoj opadajućoj putanji od aprila prošle godine i zaključno sa aprilom ove godine snižena je za 11,2 procentnih poena, na pet odsto. S obzirom na činjenicu da smo u protekle tri godine bili izloženi najvećim šokovima u novijoj istoriji i da su inflaciju u najvećoj meri vodili globalni troškovni pritisci, a da smo i u okolnostima najveće globalne neizvesnosti nakon izbijanja energetske krize i konflikta u Ukrajini zadržali ukupnu makroekonomsku stabilnost u zemlji, svođenje inflacije na nivoe koji su bliski granicama cilja se može smatrati uspehom.
Nismo mogli da sprečimo da dođe do rasta inflacije, ali smo svakako značajno ograničili taj rast i obezbedili njenu opadajuću putanju
Posebno treba imati u vidu da smo tokom celokupnog trajanja globalnih kriza koje su se nastavljale jedna na drugu očuvali relativnu stabilnost deviznog kursa i usidrenost srednjoročnih inflacionih očekivanja, a poslednjih meseci se beleži i ubrzan pad kratkoročnih očekivanja finansijskog sektora i privrede. Nismo mogli da sprečimo da dođe do rasta inflacije, ali smo svakako značajno ograničili taj rast i obezbedili njenu opadajuću putanju, pri čemu smo istovremeno negativne efekte zaoštravanja monetarnih uslova na privredni rast i finansijsku stabilnost sveli na najmanju moguću meru. Štaviše, kao rezultat obuzdavanja inflacije i rasta nominalnih dohodaka u uslovima pozitivnih očekivanja privrednog rasta, obezbedili smo očuvanje realne vrednosti zarada i životnog standarda naših građana.
Kada govorimo o prilivu stranih direktnih investicija, možete li reći šta su danas ključni okidači za njihov dalji rast?
Ključni faktor koji doprinosi visokom prilivu stranih direktnih investicija, koje su prošle godine dostigle rekordni nivo od 4,5 milijardi evra, svakako je održana makroekonomska stabilnost, i u periodima najvećih izazova na globalnom nivou, i povoljna makroekonomska perspektiva naše ekonomije, čiji su važan deo i srednjoročna cenovna stabilnost, obezbeđena relativna stabilnost deviznog kursa i zdrav i stabilan finansijski sektor.

Dodatni važni faktori za priliv stranih direktnih investicija su strukturna poboljšanja konkurentnosti naše ekonomije, dobra strateška pozicija i blizina Evropske unije iz koje i dalje dolazi najveći deo investicija, kao i činjenica da je Srbija najveća ekonomija u regionu Zapadnog Balkana. Ne manje važno, i to često ističu strani investitori, jeste to što Srbija poseduje kvalitetnu i kvalifikovanu radnu snagu i što ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom, zemljama CEFTA, Turskom, Rusijom, a odnedavno i sa Kinom.
Nedavno ste ocenili da je Srbija na pola koraka do istorijskog cilja da obije kreditni rejting. U čemu se sastoje još tih pola koraka?
Sa velikom pažnjom analiziramo svaku preporuku rejting agencija u oblastima koje je potrebno dodatno unaprediti, čemu pristupamo odgovorno i sistematski. Ono što rejting agencije u suštini traže od nas jeste da samo nastavimo sa zdravim i održivim ekonomskim politikama. Upravo zbog činjenice da su se države u prethodne četiri godine suočavale sa delovanjem višestrukih kriza, agencije za kreditne rejtinge trenutno posebno uzimaju u obzir kako su kreatori ekonomskih politika reagovali u takvim okolnostima. Jačanje ekonomske pozicije Srbije u navedenom periodu, kao i otpornost na šokove iz međunarodnog okruženja koju je naša ekonomija pokazala, pružaju nam optimizam da bi Srbija u skorijoj budućnosti mogla da stekne investicioni nivo kreditnog rejtinga. Faktori koji bi mogli da dovedu do unapređenja kreditnog rejtinga jesu popravljanje eksterne pozicije zemlje u uslovima snažnijih izvoznih performansi i neto priliva stranih direktnih investicija, kao i održanje uređenosti fiskalne pozicije. Jedna od preporuka, koja je u nadležnosti NBS, odnosi se na potrebu daljeg napretka u oblasti dinarizacije. Svesni da se radi o dugoročnom procesu, predano radimo da pozitivan trend dinarizacije, koji je nesumnjivo prisutan od 2012. godine, bude nastavljen i u budućnosti.
Uprkos generalno visokim investicijama, u nekadašnjim glavnim sektorima investiranja kao što su bankarski i sektor osiguravajućih društava u suštini nema nikakvih promena izuzev ako izuzmemo odlazak stranih i utvrđivanje pozicija domaćih banaka. Kako to objašnjavate?
Zahvaljujući odlučnim i neophodnim reformama, kao i intenzivnim regulatornim aktivnostima uspostavili smo adekvatan okvir za poslovanje banaka i osiguravajućih društava, kao i povoljan ambijent za ulazak i poslovanje kredibilnih i bonitetnih investitora. Promena vlasništva i statusne promene koje su dovele do određene konsolidacije domaćeg bankarskog sektora u prethodnom periodu zavisile su od individualnih odluka i poslovnih politika akcionara, koji su se vodili zakonitostima jednog konkurentnog tržišta i svojim poslovnim interesima, kao i od ocene NBS o ekonomskoj opravdanosti tih statusnih promena i uticaja na stanje na finansijskom tržištu.
NBS pruža snažnu podršku da se u političkom formatu razgovora pronađe rešenje a se obezbedi upotreba dinara u našoj južnoj pokrajini
Sa našeg stanovišta od suštinskog značaja je posvećenost vlasnika banke efikasnom nadzoru nad njenim poslovanjem, nezavisno od toga da li je reč o licu u stranom ili domaćem vlasništvu. To se postiže obezbeđenjem profesionalnog menadžmenta koji u fokusu ima kako poslovni rezultat banke, tako i stabilan rast vrednosti i kvaliteta imovine kojom upravlja, ali iznad svega interese klijenata od kojih žive. Isti principi važe i za sektor osiguranja.
Beležimo dobru pokrivenost deficita tekućeg računa, vrlo dobre izvozne rezultate, i rast deviznih rezervi. Da li je to dovoljno da brigu o rastu duga uopšte i posebno prema jednom velikom kreditoru kakav je Kina smatramo nepotrebnom?
Kada se govori o zaduženosti bilo države, bilo privrede ili pojedinaca, bitno je da se ima u vidu za šta će se ta sredstva koristiti, na koji rok se zadužuje, pod kojim uslovima, u kojoj valuti, a pre svega da li je iz onoga što stvorimo moguće servisiranje obaveza. Spoljni dug naše ekonomije ima upravo sve te poželjne aspekte, čemu u prilog govori njegova opadajuća putanja, dobra valutna usklađenost duga države sa valutnom strukturom deviznih rezervi i pretežna zaduženost privrede u evrima u kojima se generišu i izvozni prihodi. Kada je reč o dugu prema Kini, on čini oko 10% ukupnog spoljnog duga i veći deo tog duga je dug države koji se u potpunosti odnosi na projektne zajmove u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture. Obezbeđena infrastruktura doprineće povećanju naših proizvodnih i izvoznih kapaciteta, a time i generisanju prihoda iz kojih ćemo moći da servisiramo obaveze po osnovu uzetih kredita.
Kakav je vaš stav oko pozicije dinara na Kosovu i šta su ovde mogući ishodi?
Naš stav je od početka nepromenjen. Protivpravne mere Privremenih institucija samouprave na Kosovu i Metohiji, kojima se zabranjuje upotreba dinara u našoj južnoj pokrajini, najoštrije osuđujemo. Pomenute mere donete su naprečac, van očiju javnosti, pod izgovorom raznih kvazimonetarnih i kvazifinansijskih razloga, a bez ikakvog legalnog i legitimnog osnova. Ove mere ne samo što su suprotne elementarnim međunarodnim standardima u oblasti finansija i bankarstva, i do sada uspostavljenim dogovorima i načinu na koji su se odvijali dinarski gotovinski tokovi već godinama, već su direktno usmerene na uskraćivanje osnovnih prihoda koje stanovništvo i privredni subjekti ostvaruju u dinarima na Kosovu i Metohiji. Institucije Republike Srbije ulažu ogromne napore da obezbede delotvorno rešenje nastalog problema i do sada su, u izuzetno teškim okolnostima u razgovorima pokazale izuzetnu konstruktivnost i spremnost na postizanje dogovora i rešavanje problema, a što je nažalost do sada izostalo sa prištinske strane. NBS pruža snažnu podršku da se u političkom formatu razgovora, u okviru dijaloga na postojećem nivou, bez odlaganja obezbedi delotvorno rešenje problema nastalog donošenjem ovih diskriminatorskih, protivpravnih i nečuvenih mera i pruži zaštita srpskom narodu na Kosovu i Metohiji.
POSTUPNOST Opredelili smo se da postepeno ubrzavamo privredni rast i povećavamo proizvodne kapacitete, istovremeno obezbeđujući povoljnu strukturu rasta. | PREDNOSTI Važni faktori za priliv stranih direktnih investicija jesu potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini sa Evropskom unijom, zemljama CEFTA, Turskom, Rusijom, a odnedavno i sa Kinom. | REZERVE Obezbedili smo rekordne devizne rezerve od preko 25 milijardi evra, koje pokrivaju preko 300% duga koji dospeva u periodu od godinu dana, tako da nemamo razloga za brigu po pitanju spoljnog duga. |
---|