Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske književne zadruge

Revolt, pobuna i prelazna vlada

Režim nije potvrđen ni kao efikasan, ni...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i...

Milojko Arsić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)

Kraj jednog recepta

U narednoj godini, rast domaće tražnje biće...

Generacija Alfa u digitalnoj ekonomiji

Deca rođena u digitalnoj eri, poznata kao generacija Alfa, već od najranijih godina savladavaju veštine koje im omogućavaju da...

Austrijska poslovna saradnja u Srbiji

Godišnja anketa Advantage Austria o poslovnoj klimi u Srbiji za 2024. godinu potvrđuje stabilnost i rast austrijsko-srpske ekonomske saradnje,...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni kulturni projekat koji će se održati od 19. do 23. februara 2025....

Đoković u polufinalu Australijan Opena nakon pobede nad Alkarazom

Najbolji srpski teniser, Novak Đoković, obezbedio je plasman u polufinale Australijan Opena nakon izuzetno uzbudljive pobede nad Špancem Karlosom...

Orban posetio Beograd i istakao da je zajednički cilj Mađarske i Srbije pristupačna energija za sve

Zajednički cilj Mađarske i Srbije je da učine energiju pristupačnom za građane i kompanije, poručio je mađarski premijer Viktor...

NJ. E. gospodin Jan Lundin, Ambasador Švedske

Kako je Ikea postala simbol promena u Srbiji

Švedskoj se dopada to što je Srbija, baš kao i Švedska, odabrala sličan put kada je reč o politici bezbednosti – da pokušava da bude van vojnih blokova, dok je podjednako spremna i na saradnju sa drugim zemljama, u oblastima gde je to moguće. Švedska vidi Srbiju kao veoma odgovornog člana međunarodne zajednice i porodice EU i smatra da ona ima ključnu ulogu kada se govori o bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu

Ambasador Švedske Jan Lundin, na Srbiju gleda iz posebnog ugla. Od prošlog leta u Beogradu je treći put kao diplomata, a za Srbiju ga vežu ne samo poslovne nego i porodične veze. Poredeći prilike u zemlji sa onima iz sredine osamdesetih i početka devedestih, kada je bio službenik u švedskoj ambasadi, sagovornik CorD magazine kaže da vidi napredak, ali upozorava i na činjenicu da je Srbija izgubila mnogo vremena i da mora da sustiže zemlje iz regiona koje nisu imale traumatičnu prošlost. Dokaz da se stvari menjaju nabolje je i konačni dolazak najpoznatijeg švedskog brenda IKEA čiji je dolazak u Srbiju 1991. godine zaustavio rat u bivšoj Jugoslaviji.

Vaša ekselencijo, ove godine se obeležava stogodišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Švedske i Srbije. Kako vi gledate na tu godišnjicu?

Ovu godišnjicu vidim kao dobru priliku da se čitav spektar naših odnosa detaljno preispita i da se stekne uvid u to šta možemo dalje da promovišemo i unapređujemo. Mislim da ima dovoljno prostora da se u budućnosti postigne još više, kao i da se fokusiramo na različite teme. Naš svet se neprestano menja, pa tako moraju i naši narodi.

Odnosi između naše dve zemlje su oduvek bili prijateljski, ali možete li da izdvojite neki poseban period period u ovih poslednjih sto godina? Na primer, nedovoljno je poznato da je tokom Prvog svetskog rata Švedska predstavljala interese Srbije u Turskoj.

Da, tačno je da je Švedska tokom Prvog svetskog rata predstavljala interese Srbije u Turskoj, što je, na primer, bilo važno za odeljenje srpskih zatvorenika koje je u to vreme postojalo u Turskoj. Taj period se može izdvojiti kao poseban. Tačno je da su odnosi između Švedske i Srbije oduvek bili prijateljski, ali ne treba zaboraviti probleme tokom rata 90-ih u bivšoj Jugoslaviji, kada je Švedska, kao članica EU, morala da uvede ekonomske sankcije protiv bivše Jugoslavije. I dalje mislim da su, uprkos ovom izuzetku u našim odnosima, naše veze u poslednjih sto godina ostale veoma dobre.

Vlada Srbije pokazala veliku odlučnost, koja se nagrađuje značajnim prilivom stranih investicija, uključujući i švedske investicije u poslednjih nekoliko godina. Kompanija IKEA će u avgustu ove godine otvoriti prodavnicu i zaposliti 300 ljudi, a na duge staze daleko više njih

Verujem da je jedan od razloga i činjenica da od 60-ih imamo jaku i aktivnu srpsku zajednicu u Švedskoj, koja ima ulogu neke vrsta posrednika između naše dve zemlje, pored uobičajenog diplomatskog aparata koji postoji između svih država. Prvi jugoslovenski radnik došao je u Švedsku 60-ih godina prošlog veka i mislim da je to velika prednost za naše odnose, sada i u budućnosti.

Ambasada se priprema da organizacijom raznih događaja obeleži ovu godišnjicu. Kako će izgledati ovaj niz dešavanja?

Već početkom godine, u januaru, započeli smo sa nekoliko televizijskih nastupa gde sam govorio o švedsko-srpskim odnosima. Tokom proleća je organizovan i veći broj bilateralnih poseta; srpski ministar unutrašnjih poslova posetio je Stokholm 24. januara i potpisao Sporazum o policijskoj saradnji. Srpska ministarka za evropske integracije posetila je Stokholm povodom razgovora o EU integracijama, dok je predstavnik švedskog parlamenta posetio Beograd krajem aprila. To je bio intenzivan period razmene poseta tokom ove godine. Štaviše, dogovorili smo programe kao što su studije u Švedskoj na Sajmu obrazovanja u Beogradu, gde je omladina iz Srbije mogla da pronađe informacije o mogućnostima studiranja u Švedskoj i smernice o tome kako se prijaviti za stipendije i ostale pogodnosti.

JAN LUNDINTakođe smo usredsređeni na uspostavljanje saradnje u oblasti zelene hrane. Zato smo organizovali seminar o gradskoj poljoprivredi u Beogradu i razgovarali o tome kako ne bacati hranu, te optimizovati proizvodnju hrane. Kada je reč o hrani, takođe smo imali švedsku diplomatsku nedelju hrane u popularnim beogradskim restoranima. Za Nacionalni dan Švedske, koji je 6. juna, imamo veliku proslavu na Belom dvoru u Srbiji uz seminar pod nazivom Zeitgeist, kada ćemo se osvrnuti sto godina unazad, ali i pogledati unapred, do 2030. godine. To će biti odlična prilika da se govori o Srbiji i Švedskoj danas, iz istorijske perspektive. Kasnije tokom jeseni nastavljamo sa nizom manifestacija, kao što su filmski festival u Kinoteci i okrugli stolovi sa fokusom na sektoru kreativne industrije, a koji će početi u novembru.

Za građane Srbije Švedska je simbol socijalne pravde i demokratije. Da li globalne promene poput ekonomske i bezbednosne krize i porast populizma ugrožavaju ove vrednosti?

Globalne promene utiču na Švedsku, u smislu da je naša zemlja prihvatila više migranata u poslednjih nekoliko godina nego bilo koja druga evropska zemlja. Ovo je postavilo određene izazove za švedsko društvo i sada ima i onih koji sumnjaju u otvorenost švedskog društva kao i u vrednosti koje stoje iza toga. Verujem da će Švedska uspeti da se suoči sa izazovima i da će izaći iz njih još jača kao država. Moguće je da kratkoročno priliv migranata može vršiti pritisak na društvo, ali znamo da su u dugoročnoj perspektivi oni uvek od velike vrednosti za društvo. Na primer, mnogo je bolje živeti u društvu gde broj stanovnika raste na godišnjem nivou, nego biti suočen sa suprotnim problemom, tako da verujem da će Švedskoj biti dobro u budućnosti.

Kako, s druge strane, vidite Srbiju danas? Koliko su se stvari promenile od ranih 90-ih, kada ste takođe ovde bili u službi?

Služio sam sredinom 80-ih, pa ako uporedim Jugoslaviju ili Beograd danas sa tim danima, došlo je do velikih promena, ali je Beograd i dalje veoma prijatan grad za život. Verujem da je Srbija izgubila mnogo vremena tokom 90-ih, zbog ratova i sankcija, te je od presudnog značaja za zemlju da nadoknadi izgubljeno.

Međutim, smatram da je Vlada Srbije pokazala veliku odlučnost, koja se nagrađuje značajnim prilivom stranih investicija, uključujući i švedske investicije u poslednjih nekoliko godina. Primer za to je kompanija IKEA koja će u avgustu ove godine otvoriti prodavnicu i zaposliti 300 ljudi, a na duge staze daleko više njih. Kompanija Tetrapak je tokom poslednjih godina proširila svoju proizvodnju u Gornjem Milanovcu, gde se proizvode materijali za pakovanje, tako da je sada jedna od najvećih Tetrapak kompanija u svetu.

JAN LUNDIN

Ovo je tek nekoliko primera švedskih investicija u Srbiji. Postoje mnoge druge zemlje koje investiraju u Srbiji gde Evropska unija doprinosi kroz razvoj infrastrukture kao što su putevi i železnice. Velike zemlje poput Kine pomažu Srbiji u pogledu investicija, tako da verujem da možemo očekivati veliki napredak u narednim godinama, koji će nadoknaditi vreme izgubljeno 90-ih.

Takođe, verujem da su ljudi skloni da se sećaju vremena kada su bili mladi kao boljih vremena, bez obzira na to da li je to stvarno i bio slučaj. Sećam se Beograda 80-ih i neke stvari izvesno nisu bile bolje nego što su danas. Međutim, u odnosu na mnoge druge zemlje u Evropi koje prolaze kroz period tranzicije, Srbija je svakako izgubila dosta vremena, i to je potrebno nadoknaditi.

Švedska se nalazi na visokom mestu na nedavno objavljenoj listi zemalja rangiranih prema kriterijumima bezbednosti. Međutim, čak ni Švedska nije uspela da izbegne globalni terorizam. Kako se napadi, poput onog u Stokholmu aprila ove godine, odražavaju na stanje društva i poznatu otvorenost prema drugima?

Napadi, poput onog u Stokholmu u aprilu, sigurno ne pomažu i predstavljaju veliki problem u smislu da stvaraju strah u otvorenim društvima. I dalje mislim da oni suštinski neće promeniti otvorenost društva poput švedskog. Neverovatno je da, uprkos velikom broju migranta koji dolaze u Švedsku iz celog sveta, uključujući i one iz bivše Jugoslavije, bilo vrlo malo terorističkih napada kao što je ovaj koji se dogodio u aprilu.

Ako pogledate koliko je ljudi stradalo od terorista u Švedskoj, broj nije veliki, zato treba da pokušamo da zadržimo uticaj ovih napada kao neku vrstu perspektive kada razvijamo naše društvo. Bez obzira na to koliko su tužni i strašni ovi napadi, ne smemo dozvoliti da vladaju našim mislima.

Švedska nije među zemljama koje smatraju da EU treba da postane federalna država poput Sjedinjenih Država Evrope. Veoma smo posvećeni pronalaženju rešenja za izazove sa kojima se suočavamo u kontekstu Evropske unije i nastavljamo da se borimo za to

U poređenju sa mnogim drugim izazovima u društvu, mislim da se u Švedskoj desio samo jedan teroristički napad u više decenija, što je potvrda snage švedskog modela otvorenog društva. Izvesno ćemo sarađivati sa svim drugim zemljama u svetu kako bismo zaustavili ove napade.

Međutim, veoma je teško stvoriti potpuno sigurno društvo, a možda to ne treba ni pokušavati ako se ima u vidu negativna strana, odnosno smanjenje sloboda. Mogu da kažem da ćemo nastaviti da radimo na osnovnim vrednostima u švedskom društvu, uprkos terorističkim napadima poput onog koji se dogodio u aprilu.

Tokom posete Srbiji prošle godine švedski premijer je rekao da je Srbija važna zbog centralne pozicije koju zauzima u regionu Zapadnog Balkana. Kako vi vidite ulogu Srbije i šta se zapravo očekuje od nje?

Slažem se u potpunosti. Srbija je ključna zemlja na Zapadnom Balkanu, kao najveća zemlja u ovom regionu. Srbija ima veoma iskusnu i sposobnu državnu administraciju koja se delom zasniva na upravnom sistemu Jugoslavije. Centar ovog upravnog sistema bio je u Beogradu, tako da, kada je Jugoslavija nestala, Beograd imao veliku prednost zbog institucionalnih iskustava i sposobnosti.

Švedskoj se dopada to što je Srbija, baš kao i Švedska, odabrala sličan put kada je u pitanju politika bezbednosti – da pokušava da bude van vojnih blokova, dok je podjednako spremna i na saradnju sa drugim zemljama, u oblastima gde je to moguće. Švedska vidi Srbiju kao veoma odgovornog člana međunarodne zajednice i porodice EU i smatra da Srbija ima ključnu ulogu kada je reč o bezbednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Rekli ste u medijima da je Švedska ponosna na svoju dvovekovnu politiku vojne neutralnosti. Može li Srbija da ostane vojno neutralna? Mnogi veruju da su pridruživanje EU i ulazak u NATO nerazdvojivi.

Srbija može da ostane neutralna. To je ono što je Švedska tražila prilikom ulaska u Evropsku uniju, što je i prihvaćeno. To nije veliki problem za Evropsku uniju i postoji više zemalja koje su imale zahteve kao Švedska. Evropska unija nije vojni savez, nema vojsku i ostvaruje svoje interese nevojnim metodama.

Kako komentarišete odnose unutar EU povodom Bregzita? Može li EU, kojoj pesimisti predviđaju da će se raspasti kao bivša Jugoslavija, da preživi i ojača?

Verujem da EU može opstati i ojačati, jer se zasniva na osnovnim principima koji su ključni faktori za bilo koju uspešnu privredu, kao što su slobodno kretanje radne snage, kapitala i dobara, i mi se moramo pobrinuti da se ove slobode očuvaju uprkos izazovima koje nameću krize, poput imigracione krize i ostalih.

JAN LUNDINBregzit je korak unazad, barem sa stanovišta Švedske, dok je istovremeno, na nedavnim izborima u Evropi, na primer u Holandiji i Francuskoj, većina ljudi glasala za stranke koje su duboko posvećene Evropskoj uniji. To može da znači da većina građana Evropske unije smatra da rešenje za međunarodne izazove sa kojima se suočavamo ne može biti manja Evropska unija, već bolje ujedinjenje i saradnja.

Švedska nije među zemljama koje smatraju da Evropska unija treba da postane federalna država poput Sjedinjenih Država Evrope. Veoma smo posvećeni pronalaženju rešenja za izazove sa kojima se suočavamo u kontekstu Evropske unije i nastavljamo da se borimo za to. Takođe, spremni smo da investiramo u tom smeru, u smislu da je Švedska jedna od zemalja koja najviše doprinosi budžetu Evropske unije.

Verujem da odgovor na aktuelne izazove nije da se zemlje povuku u svoje nacionalne ljuske, već da nastave da traže konstruktivne dogovore sa svojim evropskim susedima.

Kada govorimo o ekonomskim odnosima naše dve zemlje, skrenuli ste pažnju na činjenicu da investitori iz Švedske traže stabilno poslovno okruženje i predvidljivost. Prema vašem mišljenju, šta nedostaje u stvaranju takvog ambijenta u Srbiji?

Činjenica da su kompanije IKEA i Tetra Pak izabrale Srbiju za najobimnije poslovanje u jugoistočnoj Evropi svedoči o tome da poslovno okruženje u Srbiji nije toliko loše. Međutim, postoje i određeni izazovi i smatram da je vladavina prava i dalje izuzetno važna za kompanije koje žele da uđu u bilo koju zemlju.

Rad koji se sprovodi kroz saradnju Srbije i EU u cilju poboljšanje Poglavlja 23 i 24, tzv. kriterijumi Acquis, veoma je važan za Srbiju. Švedska podržava saradnju sa srpskim vlastima sa nekoliko miliona evra godišnje i značajan deo Ambasade Švedske u Beogradu svakodnevno radi na ovim pitanjima

Ponekad kompanijama predstavlja problem da zaštite svoja prava ili interes preko sudova u Srbiji. To ne znači da se to lako postiže na drugom mestu, ali je bilo slučajeva da su kompanije iskusile velike teškoće u sudskom sistemu Srbije. Posebno je važno da se nastavi sa razvojem ovog procesa u cilju zaštite interesa stranih investitora.

Pomenuli ste u jednom intervjuu da smatrate da su reforme pravosuđa i vladavine prava veoma važne za ubrzavanje razvoja Srbije na putu ka EU. Kako ocenjujete ovaj proces?

GOSPODIN I GOSPOĐA LUNDIN
GOSPODIN I GOSPOĐA LUNDIN

Da, kao što sam prethodno naveo, ovo je suštinsko pitanje ne samo za strane investitore već i za sve u Srbiji koji žele da imaju pošten tretman i koji žele da kroz pravni sistem ostvare svoja prava.

Švedska blisko sarađuje sa srpskim ministrom unutrašnjih poslova na reformi policije, a takođe smo i aktivni u procesu uvođenja sistema pravne pomoći za one koji ne mogu da priušte advokate.

Rad koji se sprovodi kroz saradnju Srbije i Evropske unije u cilju poboljšanje Poglavlja 23 i 24 zakona Evropske unije, tzv. kriterijumi Acquis, veoma je važan za Srbiju. Švedska podržava saradnju sa srpskim vlastima sa nekoliko miliona evra godišnje i značajan deo Ambasade Švedske u Beogradu svakodnevno radi na ovim pitanjima.

Ove godine ćemo konačno dočekati otvaranje prvog maloprodajnog objekta kompanije IKEA u Srbiji. Vi se lično vezujete za to, budući da ste još davne 1991. godine tvrdili da kompanija dolazi u našu zemlju. Tada je planove pokvario početak rata. Sada više nema prepreka?

Za mene lično otvaranje prvog objekta kompanije IKEA predstavlja veliku stvar. Sećam se da me je neko pitao da li će biti rata u Jugoslaviji, kada sam posetio IKEA gradilište u maju 1991. godine, i tada nisam verovao da će doći do toga. To je dokaz da ne možete uvek biti u pravu, a decenija koja je usledila bila je tužna.

Činjenica da IKEA sada ponovo dolazi u Srbiju jeste simbolična i veoma prijatna za mene. Mislim da ne bi trebalo da se odnosimo prema daljim izazovima investitora u Srbiji kao prema preprekama. Kompanije već znaju da se bave problemima i njihovim rešavanjem. Verujem da će IKEA uspeti u Srbiji, kao što je to slučaj sa svim zemljama u koje je kročila. Ona svakako predstavlja izuzetno uspešnog proizvođača nameštaja.

Realnost srpskih medija – posebno štampanih medija, teška je baš kao i u Švedskoj. U današnjem poslovnom okruženju veoma je teško naći dobar poslovni model za štampane medije ili za bilo koje medije

IKEA ne predstavlja samo proizvođača i prodavca veoma povoljnog nameštaja, već i kompaniju koja posluje na održiv način, što znači da pristojno plaća svoje zaposlene i obezbeđuje visoke ekološke standarde. IKEA će postepeno sagraditi još prodavnica u Srbiji i širiti svoju mrežu saradnje sa srpskim proizvođačima. Neka saradnja već postoji, a izvesno je da će se ona i dalje razvijati, a da će ljudi uvideti da je ono što je dobro za kompaniju IKEA – dobro i za Srbiju.

S obzirom na to da dolazite iz zemlje u kojoj je ideal slobodnih medija skoro u potpunosti ostvaren i obezbeđen Ustavom već 250 godina, kako ocenjujete stanje medija u Srbiji?

Moj utisak je da je, u smislu slobode štampe, situacija svakako bolja u odnosu na situaciju u bivšoj Jugoslaviji, kada su mediji bili podložni velikom političkom pritisku. Verujem da i dalje postoji politički pritisak, kao i komercijalni pritisak na srpske medije. Realnost srpskih medija, i posebno štampanih medija, teška je baš kao i u Švedskoj.

U današnjem poslovnom okruženju veoma je teško naći dobar poslovni model za štampane medije ili za bilo koje medije. Većina ljudi konzumira medije preko interneta i želi da uradi to besplatno. Jedini koji mogu da zarade novac u tome su izgleda velike kompanije kao što su Google i Facebook, koji mogu da kontrolišu pristup potrošača ka oglašivačima na način na koji drugi mediji ne mogu. Glavni izazov je pitanje kako napraviti sveprisutni poslovni model za medije koji bi im omogućio stvaranje kvalitetnih informacija. Ovo u Srbiji nije rešeno, kao što nije rešeno ni u Švedskoj, tako da bih rekao da ekonomska slabost medija predstavlja najveći izazov.

Ekonomska slabost može dovesti do političke slabosti, u slučaju da postoje posebni interesi ljudi koji su spremni da plate kako bi uticali na medije na jedan ili drugi način. Ovo, međutim, nije jedinstveno za Srbiju, jer ovakve tendencije postoje u svakoj zemlji i naravno razgovori na ovu temu su veoma komplikovani. Jedno su principi i zakoni, sloboda medija, a smatram da oni danas postoje i u Srbiji i u Švedskoj.

Međutim, ekonomska realnost medija u Srbiji ovo čini posebno osetljivim i neretko podložnim neželjenim političkim pritiscima i ove se mora rešavati, iako delom predstavlja i ekonomsko pitanje i problem modela poslovanja, a ne samo problem zakonodavstva ili političke tradicije. Ovo je veoma kompleksan problem i dalje će morati da se razgovara na ovu temu, gde će učestvovati Švedska kao i mnogi drugi.

Švedska je od 2001. godine donirala Srbiji oko 200 miliona evra. Koji projekti će se finansirati ovogodišnjim budžetom od 11 miliona evra?

Švedska je uglavnom aktivna u oblasti vladavine prava, policijskom sektoru i sektoru zaštite životne sredine. Takođe bih želeo da istaknem sektor čišćenja voda i upravljanja čvrstim otpadom, dve važne oblasti u kojima Švedska pokušava da potpomogne razvoj u Srbiji. Postoji i deo pomoći koja ide za podršku mreže istraživačkog novinarstva i medijskog sektora, kao i nevladinog sektora koji radi u cilju stvaranja modela otvorenog društva.

Vaši odnosi sa Srbijom nisu samo diplomatski već i porodični. Da li zaista nameravate da ostanete u Beogradu i kada odete u penziju?

Naravno, Beograd je jedan od gradova koji mi veoma znači i ovde imam mnogo prijatelja, pored supruge koja je odrasla na Banovom brdu. Nameravam da provedem deo svog vremena ovde i po odlasku u penziju, ali koliko i kada tačno, ostaje da se vidi.

Pored vaših redovnih aktivnosti, ljubitelj ste i šaha i nosilac titule FIDE majstora. Srbija je nekada bila svetska sila u šahu. Koji su vaši idoli u šahu?

Rekao bih da je Jugoslavija bila sila na koju je trebalo računati u šahu, kao i Srbija. Svetozar Gligorić je bio najpoznatiji jugoslovenski šahista iz Srbije i Crne Gore. Rekao bih da je bio jedan od mojih idola u šahu. Imao je veoma zanimljiv stil igre i razvijao je šahovsku teoriju, posebno u otvaranjima, kao što je kraljeva indijska odbrana.

Inače, takođe sam veoma impresioniran bivšim ruskim svetskim šampionom Anatolijem Karpovim, ali svaki svetski šampion donosi svoj stil i lepotu u igru. Moram reći da sam izuzetno impresioniran kako aktuelni svetski šampion, mladi Norvežanin Magnus Karlsen, igra i uspeva da pobedi bez posebnog fokusiranja na teoriju otvaranja kao prethodni svetski šampioni.

Pročitajte još...

Švedska započela izgradnju drugog u svetu skladišta u kome će se čuvati nuklearni otpad

Švedska je počela izgradnju skladišta za iskorišćeno nuklearno gorivo, tek drugo u svetu, gde će se visokoradioaktivni otpad čuvati 100.000 godina. Kako skladištiti smrtonosni radioaktivni...

Skandinavija se uz porast hektara pod vinovom lozom pojavljuje kao ozbiljna vinska destinacija

Pijuckanje lokalnog vina verovatno nije ono što mnogima pada na pamet kada posete Skandinaviju, ali ovaj hladniji, severni region se pojavljuje na enološkoj mapi...

Inovativne politike pokreću značajne promene: Održana konferencija „ReThink: Učimo od Švedske“

"Švedska je bila jedna od prvih zemalja na svetu koja je primenila drugačiji pristup borbi protiv duvanskog dima – i ispostavilo se da je...

NALED: Skoro polovina energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine

Korišćenje obnovljivih izvora energije, energetska tranzicija te podsticanje inovacija i investicija u održive tehnologije, ključne su inicijative za ostvarivanje ekoloških ciljeva i konkurentnost našeg...

Žene u EU imaju pet godina duži očekivani životni vek od muškaraca

Očekivani životni vek pri rođenju za žene u Evropskoj uniji bio je u proseku 5,4 godine duži od onog za muškarce (83,3 godine u...

Prosečno trajanje radnog veka u EU iznosi 36,9 godina

U 2023. godini očekivano prosečno trajanje radnog veka u Evropskoj uniji bilo je 36,9 godina, međutim, očekivano prosečno trajanje radnog veka uveliko je variralo...

Održana konferencija „Thinking Green & Living Clean“

Povodom izlaska desetog broja specijalnog izdanja CorD Magazina „Thinking Green & Living Clean“ u sredu 15. maja u „Sava centru“ održana je istoimena konferencija...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4) koji su takođe zadržali svoja...