Mapa sajta

Više...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao...

Vesti

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Nj. E. Emanuel Žofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji

Hoćemo Srbiju u EU

Pristupni okvir EU je veoma jasan, a gde se Srbija nalazi i šta treba da budu njeni prioriteti da brže napreduje na svom pristupnom putu, veoma je jasno i transparentno saopšteno. To uključuje, posebno, reforme u oblasti vladavine prava, naročito medija; na polju energije i životne sredine; spoljnopolitičko usklađivanje i postizanje napretka u dijalogu Beograda i Prištine ~ Emanuel Žofre

Dan Evrope – 9. maj, pružio je još jednu priliku da se građanima Srbije prenese poruka da u Evropskoj uniji postoji saglasnost da bi članstvo Srbije bilo od koristi i Srbiji i samoj EU. U periodu kada entuzijazam za pristupanje EU jenjava i u samoj Srbiji, zbog naizgled beskonačnog procesa pregovora o članstvu i poruka pojedinih evropskih lidera o neophodnosti da Beograd prizna nezavisnost Kosova kao preduslov za ubrzanje njenog pristupanja, šef delegacije EU, ambasador Emanuel Žofre, uveren je u pozitivan ishod. Odgovarajući na pitanje da li je realno da će Srbija ući u Uniju 2030. godine, koja se u javnosti pominje kao godina pristupanja, ambasador Žofre kaže: „Znam da će Srbija postati članica Evropske unije, ali neću komentarisati datume, jer to ne zavisi od nas u Evropskoj uniji. To je uglavnom u rukama Srbije.”

Vaša ekselencijo, odložili ste sve događaje koji su bili zakazani povodom obeležavanja Dana Evrope u maju kao znak solidarnosti sa građanima Srbije u njihovoj žalosti za žrtvama dva masovna ubistva. Da su okolnosti bile drugačije, šta bi bila Vaša poruka građanima Srbije 9. maja?

Biti partner znači deliti i dobro i zlo, kada su se tragični događaji desili Srbiji i mi smo to osetili, bili smo svim srcem uz žrtve, njihove porodice i građane Srbije. U tom momentu bilo je sasvim prirodno da odložimo sve naše planirane proslave i umesto toga izrazimo solidarnost i saučešće za žrtve, kao i da damo ljudima vremena da žale i tuguju.

Dan Evrope je obično ono što nazivamo „rođendan Evropske unije“. Šumanovu deklaraciju je predstavio tadašnji francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman 9. maja 1950. godine. Predložio je stvaranje Evropske zajednice za ugalj i čelik. Samo nekoliko godina nakon Drugog svetskog rata, naši osnivači pokrenuli su najambiciozniji mirovni projekat ikada. Ideja je bila da bi udruživanje proizvodnje uglja i čelika – industrije koje su bile od suštinskog značaja za proizvodnju oružja – stavilo tačku na nacije koje vode rat jedne protiv drugih. EU je danas mnogo više od toga, ali ostaje mirovni projekat i njeni ključni principi – demokratija, poštovanje ljudskih prava i vladavina prava – ostaju u srži našeg zajedničkog prosperiteta. Otkako je stvorena EU, rat među njenim državama članicama postao je nezamisliv. Zbog toga su prošle godine – nakon što je Rusija pokrenula svoju agresiju na Ukrajinu u punom obimu – zemlje poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije podnele zahtev za pridruživanje Evropskoj uniji, jer znaju da je to mesto gde oni i njihovi narodi mogu pronaći slobodu, sigurnost, demokratiju, prosperitet i bolju budućnost.

EU je unija vrednosti koje su sadržane u Ugovoru o Evropskoj uniji. Uzevši to u obzir, proslavljanje rođendana EU je mnogo više od proslave samo deklaracije koja datira iz 1950. godine. To je podsetnik ko smo i za šta se zalažemo; to je podsećanje na naše vrednosti i težnje.

Znamo šta će Srbija doneti EU: kreativnost, domišljatost, trud, prelepu prirodu i bogatu istoriju. Računamo na to da će Srbija doprineti da Evropa postane bezbednije, snažnije, prosperitetnije i održivije mesto za sadašnje i buduće generacije

Dan Evrope je takođe dobar povod da EU podseti Srbiju i građane Srbije da želimo da se pridruže porodici EU. Znamo da je to dobro za Srbiju, ali znamo da je dobro i za EU. EU i sve njene države članice to stalno i jednoglasno ističu. Znamo šta će Srbija doneti EU: kreativnost, domišljatost, trud, prelepu prirodu i bogatu istoriju. Računamo na to da će Srbija doprineti da Evropa postane bezbednije, snažnije, prosperitetnije i održivije mesto za sadašnje i buduće generacije.

Zato naporno radimo i ulažemo toliko političkog kapitala i finansijskih sredstava da podržimo pristupanje Srbije EU. Već postoji mnogo pogodnosti i mogućnosti za sve u toku samog procesa pristupanja.

Zbog toga smo planirali da pokrenemo i veliku kampanju pod nazivom „Nedelja prilika za EU“ kako bismo predstavili sve programe koji su dostupni građanima u Srbiji. Od naučnika, do inovatora, farmera, studenata, preduzetnika, umetnika – imamo dostupne programe koji vam mogu pomoći da postignete napredak i ostvarite svačiji potencijal. Nedelja prilika za EU, sa ukupno preko 100 informativnih sesija, sada će se održati od 20. do 27. juna.

Brojne izjave različitih zvaničnika protekle godine, od početka rata u Ukrajini, sugerišu da nova realnost u Evropi uključuje „zamajac za širenje EU“ da obuhvati Zapadni Balkan i na istok do Ukrajine i Moldavije. Po čemu bi građanin Srbije mogao da prepozna ovaj trenutak?

Ovo je zaista novi zamah u proširenju EU. Ruska agresija na Ukrajinu ponovo je fokusirala Evropsku uniju na njene osnove: obezbeđivanje mira i stabilnosti, pružanje međusobne zaštite, zaštitu naše slobode i demokratije. U EU priznajemo da: (1.) težnje Zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Gruzije da se pridruže EU jesu legitimne; kao i (2.) da zajedno jesmo i bićemo jači.

Svakodnevno se trudimo da pripremimo ulazak novih članica u EU, a tu je naravno i Srbija. Za godinu dana u Srbiju su došli predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a došlo je i nekoliko komesara, poslanika i generalnih direktora. Cilj je da se unapredi proces pristupanja i nadam se da građani Srbije to prepoznaju.

Naši bliski partneri takođe su nam se pridružili u osudi ruske agresije i uvođenju sankcija kako bi se zaustavila ruska mašina za ubijanje. Cenimo principijelni stav Srbije u osudi agresije i želimo da vidimo da ona napravi korak dalje usklađivanjem sa spoljnom politikom EU. To bi doprinelo da se rat u Ukrajini što pre okonča.

Grupa srpskih političkih partija se odvojila i ujedinila na platformi pod nazivom „Smer Evropa“. S obzirom na prilike u EU i procedure za prijem novih članica, šta mislite o njihovoj proceni da bi Srbija mogla da postane članica EU 2030. godine?

Znam da će Srbija postati članica Evropske unije, ali neću komentarisati datume, jer to ne zavisi od nas u Evropskoj uniji. To je uglavnom u rukama Srbije.

Dozvolite mi da ponovim da mi u EU i svim državama članicama zaista želimo da Srbija i sve države Zapadnog Balkana postanu članice EU. To je još jednom jednoglasno ponovljeno u deklaraciji u Tirani prošlog decembra.

Podrška EU od 165 miliona evra omogućava Srbiji da u ovom teškom periodu nastavi sa radom svog sistema smanjenja računa za energiju za najugroženije i ujedno ga i proširi. U Ministarstvu energetike su mi rekli da je blizu 70.000 porodica već dobilo ovu podršku, ali ona ima kapacitet da pokrije više od 190.000 porodica

Ali ne može biti prečica za Srbiju u poređenju sa zemljama članicama EU i drugim zemljama kandidatima. Pristupni okvir EU je veoma jasan, a veoma jasno i transparentno je saopšteno gde se Srbija nalazi i koji su njeni prioriteti da brže napreduje na svom pristupnom putu. Ovo uključuje, naročito, reforme u oblasti vladavine prava, posebno u oblasti medija; u oblasti energije i životne sredine; spoljnopolitičko usklađivanje i napredak u dijalogu Beograda i Prištine.

Ovo se nije promenilo i nastavićemo da podržavamo sve partnere u postizanju njiһovih ciljeva, ali napredak na putu ka Evropi je zasnovan na zaslugama.

Iz vaše perspektive kao ambasadora EU, kako vidite mogući epilog situacije na severu Kosova, koja je proizišla iz organizovanja lokalnih izbora bez učešća Srba i odbijanja prištinske vlade da pokrene formiranje Zajednice srpskih opština? 

Nerešeno pitanje povratka kosovskih Srba u kosovske institucije na severu Kosova i dalje je izvor tenzija, posebno posle dodatnih izbora 23. aprila. Jasno je da ovi izbori nisu ponudili dugoročno političko rešenje i da imaju potencijal da dovedu do eskalacije tenzija i podrivanja implementacije Sporazuma. Strane treba da se angažuju u konstruktivnom dijalogu koji bi utro put održivom povratku kosovskih Srba u kosovske institucije, kao i primenu svih odredbi novog Sporazuma i svih prethodnih obaveza iz dijaloga.

Prihvaćene obaveze se moraju sprovesti, a to uključuje i Zajednicu srpskih opština. Na sastanku na visokom nivou predsednika Vučića i premijera Kurtija, kojim je 2. maja u Briselu predsedavao visoki potpredsednik Borelj, značajno je bilo to da je Upravljački tim uspeo da predstavi prvi nacrt statuta za osnivanje Zajednice srpskih opština a premijer Kurti je takođe predstavio svoju viziju za Zajednicu i samoupravu za kosovske Srbe. Strane su se saglasile da proces izrade nacrta prebace na tehnički nivo i započnu pregovore sa ciljem što brže finalizacije nacrta. Ovo je važan razvoj događaja i mi ohrabrujemo obe strane da ostanu angažovane i konstruktivne, uprkos očiglednim razlikama među njima po tom pitanju.

Nedavno ste obišli radove na izgradnji gasovoda Niš-Dimitrovgrad, kome je EU donirala 50 miliona evra. Osim tog gasnog konektora sa Bugarskom, koji su trenutni prioriteti razvoja infrastrukture EU u Srbiji?

Zaista, gasni interkonektor Niš-Dimitrovgrad je veoma važan strateški gasovod za Srbiju, jer će smanjiti njenu energetsku zavisnost od Rusije i omogućiti Srbiji pristup gasu iz celog sveta po konkurentnim cenama. U oblasti energetike treba napomenuti i Transbalkanski elektroenergetski koridor – koji će poboljšati energetske veze između Zapadnog Balkana i EU i poboljšati energetsku bezbednost Srbije. Modernizujemo i hidroelektranu Vlasina i podržavamo izgradnju vetroparka u Kostocu.

Mogu da navedem i nekoliko drugih velikih projekata: jedan je svakako nova železnička pruga Beograd-Niš, koja će omogućiti vožnju vozom do 200km/h i povezivaće Beograd i Niš za manje od jednog sata i 40 minuta. U izgradnji je i nova dečja bolnica Tiršova 2 u Beogradu, uz veliku finansijsku podršku EU.

Uskoro će početi i radovi na modernizaciji Urgentnog centra Beograd i bolnice VMA, kao deo dugačke liste ključnih javnih zgrada u Beogradu koje će biti modernije i energetski efikasnije.

Ovo je, naravno, samo nekoliko primera. EU radi na više od 300 projekata širom Srbije. Za buduće projekte EU u Srbiji odobrena je ukupno 1,1 milijarda evra. Sve ovo će se materijalizovati u vidu boljeg javnog prevoza, unapređene javne uprave, energetskih projekata, podrške nevladinim organizacijama, nove opreme za preduzeća, nabavke vozila i opreme za zdravstveni sektor i još mnogo oblasti, tema i projekata.

Od početka energetske krize koja je posledica sukoba u Ukrajini, EU je takođe donirala 165 miliona evra za podršku energetskom sistemu Srbije i građanima. Da li ste zadovoljni načinom na koji su sredstva iskorišćena?

Da. Ovaj paket podrške iz EU namenjen je direktno ugroženim građanima i malim i srednjim preduzećima i veoma mi je drago što uspevamo da to ostvarimo na brz i efikasan način. U suštini, ova podrška EU od 165 miliona evra omogućava Srbiji da u ovom teškom periodu nastavi sa radom svog sistema smanjenja računa za energiju za najugroženije i ujedno ga i proširi.

Potrebno je da se porodice prijave za ovo i mislim da smo dobro počeli u smislu korišćenja sredstava. U Ministarstvu energetike su mi rekli da je podršku već dobilo blizu 70.000 porodica, ali ona ima kapacitet da pokrije više od 190.000 porodica. Zbog toga smo zajedno sa Ministarstvom energetike pokrenuli kampanju da dodatno optimizujemo i širimo vest onima koji imaju pravo na smanjene račune za energiju.

Ukoliko posetite sajt www.zajednozaenergiju.rs, za manje od minut možete da proverite da li imate pravo na smanjenje računa za energiju, a na sajtu je objašnjeno i kako da pristupite tim sniženjima.

Građani Srbije zabrinuti su zbog rudarskih projekata, kao i najavama o osnivanju novih rudnika u potrazi za alternativnim izvorima energije, koji su predstavljeni u okviru Evropskog zelenog dogovora. Da li činjenica da je Srbija otvorila pregovore o poglavlju 27, koje se odnosi na ekologiju, može da posluži kao garancija da se zagađenje životne sredine neće tolerisati?

Zaštita životne sredine i biodiverziteta, smanjenje zagađenja i borba protiv klimatskih promena predstavljaju najveći izazov danas u svetu i dobro je da se građani angažuju i raspravljaju o ovim temama.

EU se obavezala da će postati klimatski neutralan kontinent do 2050. i ima najviše svetske standarde zaštite životne sredine. Posvećeni smo podršci Srbiji i svim drugim partnerima sa Zapadnog Balkana u unapređenju njihove zelene tranzicije, posebno kroz Zelenu agendu za Zapadni Balkan koju su dogovorili lideri regiona. 

EU se obavezala da će postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine i ima najviše svetske standarde zaštite životne sredine. Posvećeni smo podršci Srbiji i svim drugim partnerima na Zapadnom Balkanu u unapređenju njiһove zelene tranzicije, posebno kroz Zelenu agendu za ZB koju su usaglasili lideri regiona

Na nacionalnim vladama je da donose odluke o industrijskim projektima i ekonomskim prilikama. Bez obzira na to, EU očekuje od zemalja kandidata da takve odluke zasnivaju na primenljivom regulatornom okviru i praksi usklađenim sa najvišim ekološkim pravilima EU, uključujući upravljanje otpadom i vodama i učešće javnosti u procesu donošenja odluka. Integracija u EU je jedan od najboljih alata za primenu visokih ekoloških standarda.

Nedavno ste posetili Kladovo da biste otvorili rekonstruisanu tvrđavu Fetislam. Koje su još lokacije na listi prioriteta ulaganja EU za rekonstrukciju i zaštitu kulturno-istorijskog nasleđa?

EU pridaje veliki značaj kulturnom nasleđu. Evropa ima bogatu istoriju, a kulturno nasleđe i raznolikost njenih naroda su ono što čini naš kontinent tako lepim i zanimljivim. Kulturno nasleđe je direktna veza sa našom prošlošću, našom istorijom, našim vrednostima. Istovremeno, kulturno nasleđe je most ka generacijama koje dolaze – možemo ga iskoristiti da postavimo temelje za bolju budućnost i tolerantnija društva. 

Pomoć EU kulturnom nasleđu Srbije je velika. Podržali smo očuvanje i rekonstrukciju brojnih objekata srpske kulturne baštine, kao što su Golubačka tvrđava, Fetislam i Bač, subotička sinagoga, Jablanička crkva, da spomenemo samo neke. Rekonstruiše se i nekoliko drugiһ važnih lokaliteta, na primer ulaganja u novi centar za posetioce na arheološkom lokalitetu Feliks Romulijana kod Zaječara ili novi krov Kraljeve vinarije u Topoli, infrastrukturni radovi u podrumima Rajac i Rogljevac pimnice kod Negotina, rekonstrukcija Mokranjčevog muzeja u Negotinu, kao i neki arheološki radovi koji još uvek traju na Golubačkoj tvrđavi, a ima toga još.

Ove aktivnosti ne samo da čuvaju kulturno nasleđe, već i unapređuju ukupnu turističku ponudu Srbije i na taj način otvaraju radna mesta. Čujemo da Golubačku tvrđavu godišnje poseti 200.000 posetilaca od kada je rekonstruisana.

Pokrenuli ste medijsku kampanju „Mi brinemo o Evropi; brinemo o Srbiji i njenim građanima – Zajedno nam je bolje” pre dva meseca. Izjavili ste tada da građanima želite da naglasite da vam je, osim važnih političkih pitanja, zapravo stalo do stvari koje oni rade: uspešna poljoprivreda, osnaživanje kompanija, životna sredina, kvalitet vazduha itd. Da li ste zadovoljni rezultatima ove kampanje?

Da – čuli smo mnogo pozitivnih stvari tokom kampanje „Mi brinemo“. Mi – ambasadori – možda nismo najglamurozniji ljudi u Srbiji, ali smo želeli da prenesemo emotivnu poruku EU i njenih država članica narodu Srbije: „Mi brinemo za Evropu; brinemo za Srbiju i njene građane”. Zbog toga toliko radimo zajedno sa Srbijom da bi se pristupanje postalo realnost. Znamo da smo zajedno jači.

U kampanji smo svi putovali širom zemlje, upoznali neke od korisnika svih vrsta projekata i sektora i postigli veliki uticaj u oblastima poljoprivrede, životne sredine, kulturnog nasleđa, obrazovanja i socijalne inkluzije. Nadam se da smo pokazali ljudima da nam je zaista stalo; da smo iskreni; i da to nisu samo reči, već su podržane stvarnom akcijom koja menja živote ljudi nabolje.

PRISTUPANJE EU

Ovo uključuje, naročito, reforme u oblasti vladavine prava, posebno u oblasti medija; u oblasti energije i životne sredine; spoljnopolitičko usklađivanje i napredak u dijalogu Beograda i Prištine

DIJALOG O KOSOVU

Strane treba da se angažuju u konstruktivnom dijalogu koji bi otvorio put za održiv povratak kosovskih Srba u kosovske institucije, kao i sprovođenje svih odredbi novog sporazuma i svih prethodnih obaveza iz dijaloga

PROJEKTI EU

EU radi na više od 300 projekata širom Srbije. Za buduće projekte EU u Srbiji odobrena je ukupno 1,1 milijarda evra

Ovaj intervju je pripremljen 27.maja