Zapadni Balkan postaje sve značajniji region na francuskoj agendi. Posete visokih francuskih zvaničnika, potpisani sporazumi i privrženost francuskih kompanija koje posluju ovde lokalnoj zajednici govore u prilog tome da je Srbija jedan od francuskih prioriteta na međunarodnoj sceni. U prilog tome idu i nagoveštaji da bismo do kraja ove godine ponovo mogli ugostiti francuskog predsednika, Emanuela Makrona.
Ako se zaista dogodi da Srbija ove godine ponovo ugostiti francuskog Predsednika Emanuela Makrona, biće to snažna potvrda sve većeg interesovanja francuskih kompanija za Srbiju. Uprkos teškim trenucima koje su iskusile francuske kompanije u Srbiji tokom kovid 19, čini se da je sve više dobrih vesti kad govorimo o saradnji dve zemlje. Dragoljub Damljanović, predsednik Francusko srpske privredne komore, podelio je sa nama svoja iskustva rada Komore tokom pandemije i očekivanja u vezi sa daljim razvojem privredne saradnje.
Više puta ste ponovili da je tokom krize u kojoj smo najvažnije sačuvati ljude. Koliko su vaše članice u prethodnom periodu uspevale da sačuvaju kadrove, održe poslovne procese i osiguraju likvidnost preduzeća ?
Članice su se susrele sa veoma teškom situacijom, jer je u mnogim sektorima poslovna aktivnost bila smanjena na minimum i bilo je teško uopšte održati poslovanje i ne otpuštati zaposlene. Srećom, u drugoj polovini godine bio je primetan rast poslovnih aktivnosti u većini sektora, te je privreda krenula u postepeni oporavak. Sa druge strane, nekima će trebati više vremena da izgubljeno nadoknade, jer ni u drugoj polovini godini nisu mogli pokrenuti aktivnosti. Do sada se pokazalo da firme sa lokalizovanim proizvodnjama imaju veće šanse nego one koje imaju globalizovan lanac snabdevanja, ali velika većina biznisa ipak ima značajne promene u likvidnosti, te će se i sami biznis modeli nastaviti menjati manje ili više, a jako mali broj kompanija će biti u zoni gde nema promena.
Ipak, a to je ono što mi u Komori stalno ističemo, najvažnije je da se poslovna zajednica potrudi da pomogne malim i srednjim preduzećima, da im veliki sistemi izađu u susret oko rokova plaćanja, a banke ponude fleksibilnije uslove i pomoć oko cashflow-a. Ova kriza će proći, važno je da pokažemo da smo ljudi, da se brinemo jedni o drugima, da sačuvamo radna mesta i ljude, mala i srednja preduzeća i da ostanemo svi mirne i čiste glave.
Francuski investitori su došli da ostanu što vidimo po tome što implementiraju i svoju CSR kulturu, nove HR metodologije, kao i nove tehnologije, samim time unapređujući i lokalne zajednice i preduzeća sa kojim sarađuju.
Koliko je komora u tome uspevala da im pomogne u periodu koji je za nama?
Posebno sam zadovoljan našom brzinom reakcije u kriznoj situaciji – već prvi dan vanrednog stanja, nakon konsultacija sa članovima iz reda malih i srednjih preduzeća, pisali smo ministru finansija Siniši Malom sa molbom za mere pomoći za MSP. Našoj akciji upućivanja molbe ministru finansija se u kratkom roku pridružilo i dvanaest drugih bilateralnih udruženja u Srbiji, jer su prepoznali važnost te inicijative. Od tog momenta smo lansirali slogan „Kako vam možemo pomoći“, i samim tim transformisali se u sredstvo za pomoć članovima, pružajući im informacije, povezujući one koji nešto traže sa onima koji nešto nude. Komora je tu za članove kako bi im pomogla sa informacijama vezanim za COVID-19, procesima kako pristupiti pomoći države, pomoć pri ponovnom uspostavljanju normalnog funkcionisanja dobavljačkih lanaca, a tu su i naravno bili sanitarni i putni upiti.
Nedavno smo imali prilike da čujemo da su francuska preduzeća pre svega okrenuta Severnoj Africi a ne Zapadnom Balkanu. Koliko je to tačno?
Ceo afrički kontinent je interesna sfera Francuske. Francuska ima jake istorijske veze za tim zemljama, postoji dosta frankofonih zemalja, i sasvim je logično da je Francuska prisutnija na afričkom kontinentu nego neke druge zemlje. Dao bih primer i Francuske agencije za razvoj koja je najaktivnija na afričkom kontinentu. Međutim, Zapadni Balkan postaje sve značajniji region na francuskoj agendi. Primera radi, Francuska agencija za razvoj je otvorila svoje regionalno sedište u Beogradu 2019. godine i ta kancelarija je zadužena za ceo Zapadni Balkan, finansirajući veliki broj projekata u regionu.

S tim u vezi, ove godine izdali ste publikaciju „Francusko ekonomsko prisustvo u Srbiji“. Šta nam ona govori o prisustvu francuskih kompanija na našim prostorima?
Publikacija nam govori da se prisustvo povećava svake godine. Voleo bih da brojevi brže rastu, međutim ono što je bitno je to da su sve investicije francuskih kompanija izuzetno stabilne. Francuski investitori su očigledno došli da ostanu, i ono što to potvrđuje dodatno je da kada se instaliraju u Srbiji, francuske kompanije implementiraju i svoju CSR kulturu, nove HR metodologije, kao i nove tehnologije, samim time unapređujući i lokalne zajednice i preduzeća sa kojim sarađuju. Verujem da u tom smislu i srpska privreda postaje konkurentnija na svetskom nivou, što je jako pozitivno.
Na vašim virtuelnim događajima sa drugim francuskim komorama u regionu imali smo pak prilike da saznamo da postoji interes za srpsku automobilsku industriju i poljoprivredu. Šta Srbija u ovoj oblasti može da ponudi francuskim ulagačima?
Automobilska industrija je sektor koji posebno promovišemo. Srbija ima izuzetan potencijal za razvoj u ovom domenu. Najveći rast poslednjih godina je zabeležen u ovoj industriji i svim podindustrijama ovog sektora. Veliki broj raznih proizvođača koji su pokrenuli svoje poslovanje u Srbiji su dobavljači za autodinstrijski lanac. Na primer, to je sektor gde su čak tokom najgorih perioda COVID-19 krize dolazile strane investicije, kao krajem prošle godine japanska firma Toyo Tires koja je uložila u Srbiju usred pandemije, tu smeštajući svoju prvu evropsku fabriku.
Takođe promovišemo uopšte Srbiju kao destinaciju za nearshoring, zato što postoje kapaciteti i kompetencije za kvalitetnu industrijsku proizvodnju u svim domenima. Ono što nam je pandemija pokazala je krhkost dobavljačkih lanaca i potreba da proizvodnje bude što bliže tržištima.
Srbiji je potrebno još dosta ulaganja u oblast obnovljivih resursa i ekologije. Francuske kompanije imaju veliku ekspertizu u ovom polju i interesuju se za ovu oblast.
Što se tiče agrobiznisa, to je sektor koji je istorijski jak i cenjen u Srbiji, zemlji koja ima fantastičan potencijal, naročito u organskoj proizvodnji. Ono što nedostaje je više prerađivačke industrije, zbog toga ohrabrujemo francuske kompanije da smeste svoje proizvodne pogone na licu mesta kako bi Srbija postala jača u prerađivačkom segmentu.
U sektoru energetike i ekologije u Srbiji su najavljene velike promene. Da li vidite svoje mesto i mesto velikih francuskih kompanija u ovoj tranziciji srpske energetike i srpske ekonomije ka zelenim rešenjima?
U Evropskoj uniji je pripremljen ozbiljan i detaljan program podsticaja za podršku rastu ekonomije, a taj program je najviše okrenut ekologiji, zelenoj ekonomiji i digitalizaciji. Vlada Republike Srbije treba da napravi plan kako da privuče što veći deo tog novca za pokretanje ovih delova svoje privrede. Takođe, Srbija je kao kandidat na putu ka EU integracijama preuzela na sebe obaveze oko obnovljivih resursa i ekologije, a pošto smo još daleko od ciljeva i jasno je da treba dosta ulaganja iz ove perspektive. Francuske kompanije imaju veliku ekspertizu u ovom polju i logično je da se one interesuju za ovu oblast.
Šta su za vas u tom kontekstu najvažniji koraci koje kao CCIFS očekujete od vlade Srbije da bi ovi veliki planovi bili i ostvareni?
Cenimo da bi bilo pozitivno kada bi Vlada Republike Srbije ohrabrila zagađivače da smanje svoje emisije i da pokažu važnost poštovanja normi. Drago nam je što je Srbija krenula sa subvencijama za nabavku električnih i hibridnih vozila. I naravno, neophodno je nastaviti sa ulaganjima u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

U međuvremenu je uprkos pandemiji bilo važnih političkih susreta i sa francuske i sa srpske strane. Šta je sledeći korak koji nas čeka na ovom planu?
Jedan od najbitnijih političkih susreta prošle godine je bila poseta ministra Republike Francuske za spoljnu trgovinu i ekonomsku promociju Franka Ristera u novembru prošle godine. Tokom te posete je potpisan Sporazum između Vlada dve Republike o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Srbiji. Francuska je ovim sporazumom koji je vredan 581 milion evra potvrdila svoje interesovanje i da joj je Srbija prioritet na međunarodnoj sceni. Takođe se priča da ćemo do kraja ove godine ponovo ugostiti francuskog Predsednika gospodina Emanuela Makrona.
Ove godine u Beogradu je najavljen početak rada na metrou, što je uvek bila „francuska tema“. Sa kakvim osećanjima očekujete ovaj događaj?
Beogradski metro će biti jedna od najvećih investicija u Srbiji. Velika nam je čast da je francuska kompanija Alstom izabrana za partnera u projektu njegove izgradnje. U novembru prošle godine je potpisan Sporazum između Vlade Srbije i Vlade Francuske o obezbeđivanju finansiranja metroa u visini od 454 miliona evra. Planirano otvaranje metroa će biti 2028. godine i već se radujem tom danu kada ćemo se provozati u francuskim vagonima.
PROMOCIJA Promovišemo Srbiju kao destinaciju za nearshoring, zato što postoje kapaciteti i kompetencije za kvalitetnu industrijsku proizvodnju u svim domenima. | ZADOVOLJSTVO Posebno sam zadovoljan našom brzinom reakcije u kriznoj situaciji jer smo se od prvog dana vanrednog stanja transformisali u sredstvo za pomoć našim članicama. | INICIJATIVA Vlada Republike Srbije treba da napravi plan kako da privuče što veći deo evropskog novca za pokretanje delova svoje privrede okrenutih ekologiji, zelenoj ekonomiji i digitalizaciji. |
---|