Sitemap

CorD Recommends

Više...

Nikolaos Sliousaregko President of the Management Board of HBA

Nove mogućnosti za ulaganja

Prisustvo premijera Grčke, Kirjakosa Mitsotakisa i predsednika...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

dr Aleksandar Jovović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, Mašinski fakultet

Odgovornost je na nama

Mi smo se kao zemlja, ratifikacijom Sporazuma iz Pariza, Ugovora o osnivanju energetske zajednice i skorašnjim potpisivanjem Sofijske deklaracije, obavezali na sprovođenje odredaba ovih dokumenata. Iako je doneto ili unapređeno više propisa i strategija u ovim oblastima, sve bolne tačke dekarbonizacije ostale su skoro nedirnute.

Sukob u Ukrajini naveo je neke analitičare da posumnjaju da će i evropske zemlje koje su se odlučile za postepeno gašenje termoelektrana, sada, iz bezbednosnih razloga, revidirati svoju politiku. Zato je prvo pitanje koje smo postavili našem sagovorniku dr Aleksandru Jovoviću, redovnom profesoru Mašinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, bilo kako iz njegove sadašnja energetska kriza može uticati globalno i kod nas u Srbiji na politike prelaska na zelene energije?

„Podstaknuti posledicama klimatskih promena i ubrzavanjem ovog globalnog fenomena ka tački iz koje nema povratka na svet kakav poznajemo, brojne zemlje, pokreti, kompanije i naravno pojedinci krenuli su putem ugljeničke neutralnosti. Brzina kojom će se to odvijati može biti promenljiva, ali nije „olako obećana“. Ovim promenama prethodile su brojne tehno-ekonomske analize, studije izvodljivosti, političke debate, ali prvenstveno naučno-istraživački rad u saradnji sa privredom. Tek tada su usledile odluke EU i drugih umnih zemalja, što je po mnogo čemu zatim ozvaničeno na Konferenciji UN, tzv. COP 26, u Glazgovu 2021., kroz odluke i inicijative, kao što su i prestanak korišćenja uglja, u kojoj je 160 zemalja, i metanska inicijativa, kao i inicijativa za novu poljoprivredu. Nuklearna energija je aktuelizovana kao potencijal, ali budućnost su ipak obnovljivi izvori energije i vodonik. Dekarbonizaciji su se priključili i Kina i Indija. Istraživanja pokazuju i svu težinu ovog procesa, gde se, trenutno, prelazak na tehnologiju sa niskim sadržajem ugljenika za čistiju proizvodnju na globalnom severu odvija na račun ekološke i društvene štete na globalnom jugu, i kao takva, dekarbonizacija nije ni održiva ni obnovljiva.“, kaže  dr Jovović „ Na sve to, ratovi, kao napad na Ukrajinu, i problemi sa energentima od pre oko godinu dana, u svakom slučaju dodatno dovode u sumnju ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije, ali je ne zaustavljaju, a pokretanje TE na ugalj je samo privremeno korišćenje državnih bezbedonosnih rezervi, planirano istovremeno sa planiranjem dekarbonizacije, a ne ponovno korišćenje ugašenih elektrana, što bi ozbiljno trebalo razlikovati.“

U Srbiji su zagađivači i energetski sistem i građani koji lože sirovi lignit, gume i razne vrste otpada. Da li to bi u tom smislu bilo dobro sagledavati politike u energetici paralelno sa prilagođavanjem mera socijalnih politika?

U poslednjih stotinak godina menjali su se i izvori zagađivanja vazduha i vrste zagađujućih komponenata, fenomeni koje su prouzrokovali, tj. zakišeljavanje i nitrifikacija, oštećenje ozonskog omotača, emisije dugotrajnih organskih komponenata, klimatske promene, i uticaje i posledice, od gubitka produktivnosti rada, preko gubitaka vodnih izvora, zemljišta, suša, do direktnog uticaja na zdravlje i skraćenje godina života. Mere u energetici i industriji u EU dovele su do ogromnih smanjenja emisija, ali je termoenergetski sektor kod nas i dalje najveći izvor zagađenja vazduha, sa stotinama hiljada tona sumpora ili milionima tona ugljen-dioksida godišnje. Međutim, najveći uzročnik zagađenja vazduha u lokalnim sredinama su individualna ložišta. Ogroman problem predstavlja sagorevanje sirovog lignita, što dovodi do emisije čađi, sumpora, i uz pogodne meteorološke uslove, neverovatno čestu pojavu industrijskog i foto-hemijskog smoga. Na sve to, sagorevanje otpadnih materijala u neodgovarajućim ložištima, dovodi do pojava jednakih požarima na deponijama, emituju se dugotrajne organske zagađujuće komponente, veoma otporne u životnoj sredini, a ekstremno štetne po zdravlje ljudi (toksične, potencijalno kancerogene i mutagene).

Dekarbonizacija je nepovratan proces, tako da mi danas, prisustvujemo novoj industrijskoj revoluciji, jer kao što je 19. vek bio vek čelika, 20. vek uglja i nafte i gasa, ovo je vek novih tehnoloških rešenja ostvarljivih prvenstveno kroz cirkularnu ekonomiju i pametnu specijalizaciju

Siromaštvo onemogućava dalje širenje mreže daljinskog grejanja ili gasifikaciju naselja, ali će postepen prestanak korišćenja fosilnih goriva sa jedne strane i edukacija stanovništva sa druge dovesti do poboljšanja u svakom slučaju, ali sve dok na tržištu postoji sirovi ugalj za sagorevanje u domaćinstvima, i sve dok usled siromaštva građani budu ložili razne otpade problem neće biti ni blizu rešenja, a Program kvalitet vazduha, koji je i sastavni deo Programa ekonomskih reformi za period 2022-2024, kao i druge strategije i programi na svim nivoima vlasti, ostaće samo mrtvo slovo na papiru.

Jedan od ciljeva TeRRIFICA projekta u kojem učestvujete je da u šest pilot-regiona, u Španiji, Nemačkoj, Francuskoj, Srbiji, Poljskoj i Belorusiji, prepozna i sakupi znanja i zaključke građana o izazovima koje nose klimatske promene. Kakve paralele i zaključke možete izvesti iz do sada prikupljenih rezultata?

Projekat TeRRIFICA, u kome učestvuje Centar za promociju nauke, je istraživački projekat u okviru Horizont 2020 programa Nauka za i sa društvom. Sve više stanovnika gradova prepoznaje koristi drugačijeg oblikovanja urbanog prostora na način koji usvaja prirodna rešenja, što je i jedan od ključnih stubova i zelenog dogovora i zelene agende, na čemu posebno insistira Medjunarodna organizacija za zaštitu prirode (IUCN).

U tom kontekstu, neprocenjivo je i oblikovanje društvene svesti, kao osnovnog uslova za efikasno prostorno planiranje koje uzima u obzir izazove klimatskih promena, posebno na lokalnom nivou, čime se umanjuje apstraktnost ovog pojma. Upravo je profesor Janković, sa Univerziteta u Mančesteru, ukazivao da gradjani teško razumeju i vide klimatske promene i njihove posledice u svom okruženju.

U okviru projekta, šest pilot regiona je pozvalo svoje građane da doprinesu istraživanju, čiji će rezultati postati ključni element planova prilagođavanja na klimatske promene, što bi trebalo da vodi institucionalnim i strateškim promenama. Više je nego vidljiva aktivna uključenost gradjana, i to ne samo u mapiranju klimatskih izazova u svom gradu, već i u aktivnom zajedničkom nudjenju rešenja (ko-kreiranje) i njihovom sprovodjenju. Projekat je razvio alat, mapu, pomoću kojeg su građani dobili priliku da učestvuju i u istraživanju i u pronalasku inovativnih rešenja. Na sajtu <http://belgrade.terrifica.eu/> se nalazi mapa na kojoj su građani beležili mesta na kojima primećuju dobre i loše uticaje klimatskih promena, ali i da predlože svoja rešenja za prepoznate izazove i na taj način doprinesu njihovom rešavanju. Motivisanje građana je ključno za dalje razvijanje projekta i potencijalno izvođenje nekog od predloženih rešenja. Posebno treba istaći slobodu mišljenja, tj. shvatanje da ne postoje tačni ili pogrešni odgovori za bilo koje mišljenje, a stanovnici Beograda su bili posebno aktivni, pa na projektu grad Beograd ima najveći broj unetih predloga i ideja.

Ko može da izvrši pritisak na kreatore javnih politika na nacionalnom i lokalnom nivou da ih sprovode? Šta u tom kontekstu znači otvaranje Klastera 4 a šta bunt građana na ulicama?

Mega-projekti, koji su bili motor razvoja društva u ne tako davnom periodu, kao npr. izgradnja hidroelektrana uz potapanje i izmeštanje naselja i arheoloških nalazišta, danas više nisu mogući na taj način. Svest ljudi da žele da žive u zdravoj i očuvanoj životnoj sredini, sačuvavši i svoje kulturno nasleđe, čak i na uštrb razvoja, nastala kao rezultat života u slobodo-mislećim sredinama, dovela je i do novih tehnoloških rešenja. Upravo su građani EU pre svih, razumeli potrebu za promenama i u oblasti zaštite životne sredine i u oblasti klimatskih promena, ali su razumeli i potrebu za daljim tehnološkim razvojem društva. Građanski pritisak na političare i nekoliko sudskih odluka, doveo je do formiranja prekograničnog mehanizma za ugljenik na granicama EU. Mi smo se kao zemlja, ratifikacijom Sporazuma iz Pariza, Ugovora o osnivanju energetske zajednice i skorašnjim potpisivanjem Sofijske deklaracije, obavezali na sprovođenje odredaba ovih dokumenata, te je, mada sa velikim zakašnjenjem i uz dosta propusta doneto ili unapređeno više propisa i strategija u ovim oblastima.

Međutim, sve bolne tačke dekarbonizacije ostale su skoro nedirnute, kao što su odredbe Zelenog dogovora EU, nije usvojena ni strategija niskougljeničnog razvoja, kasni nacionalni plan za energiju i klimu, strategija energetike, nema sveobuhvatne strategije privrednog razvoja. Prenos evropskog zakonodavstva i ponašanje kao da smo zemlja članica je nešto što smo sami prihvatili, shvatajući u jednom svetlom trenutku našeg razvoja da je to najbolje rešenje za budućnost Srbije, bez obzira na sve mane i loše strane svake, pa i ove, zajednice. U skladu sa tim, obavezali smo se i na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, praćeno utvrđivanjem ciljeva za 2030. godinu i daljim usklađivanjem sa propisima u oblasti trgovanja GHG, kao i na izradu strategija adaptacije i izveštavanju o načinu njenog sprovođenja. Otvaranje klastera 4 je samo mali znak pažnje, ali veliki znak upozorenja nosiocima vlasti Republike Srbije o tome šta im je i šta nam je činiti ako želimo ne članstvo, već ako želimo da budemo deo zajednice naprednih, razvijenih, društveno odgovornih naroda, gde je vladavina prava garancija opstanka.

Otvaranje klastera 4 je samo mali znak pažnje, ali veliki znak upozorenja nosiocima vlasti Republike Srbije o tome šta im je i šta nam je činiti ako želimo ne članstvo, već ako želimo da budemo deo zajednice naprednih, razvijenih, društveno odgovornih naroda, gde je vladavina prava garancija opstanka

Smatrate da su najveći problem otpadne vode i upravljanje otpadom. Do koje mere su mere vlade koje se upravo sprovode na tom planu adekvatan odgovor na rešavanje ovog problema?

Program upravljanja otpadom za period od narednih 10 godina je usvojen, u izradi je akcioni plan, završava se program upravljanja muljem, strategija cirkularne ekonomije je u toku, Srbija ima strategiju pametne specijalizacije, Beograd je doneo svoj plan upravljanja otpadom kao nastavak plana iz 2010. godine, usvojen je gradski akcioni plan za upravljanje gradjevinskim otpadom i otpadom od rušenja, fond za nauku i inovacioni fond finansiraju projekte i iz ovih oblasti primamljivim iznosima. Regionalni centar za upravljanje otpadom grada Beograda je u završnoj fazi, radi nova deponija, postrojenje za gradjevinski otpad, a na njemu će po prvi put početi da radi termoenergetsko postrojenje na otpad, kao da ste u Beču ili Oslu. Mnoge lokalne samouprave se odlučuju za različite oblike reciklaže i tretmana, koriste nacionalne i medjunarodne fondove, iako nedovoljno. Kroz zelenu agendu tj akcioni plan za njeno sprovodjenje, predvidjena je značajna suma u ovoj oblasti. Srbija je potpisala i ugovor za izgradnju velikog broja postrojenja za otpadne komunalne vode, medju kojima i za Beograd.

Ogromna količina mulja posle prečišćavanja i proizvodnje biogasa, biće korišćena vrv za dobijanje fosfora s obzirom da se mulj ne može koristiti za djubrenje usled karakteristika našeg zemljišta. I sve ovo deluje izuzetno. Pa gde je problem, što već nismo bar ko lošije zemlje EU? Problem je ležao i leži u nesprovodjenju propisa, jer je sprovodjenje loša, ne-populistička mera. I trebalo je više od 10 godina da se shvati da se ipak mora, da ovo zagadjenje nije samo naše, da ga prelivamo van granica i da tako ne može, a da se u ili na otpadu još može i zaraditi, zaposliti, i da svima može biti bolje. Sad je važno da se obezbedjena sredstva pravilno, kontrolisano, iskoriste, bez pljačke, koju svi eufemistički nazivaju korupcijom, a da se izgradjenim postrojenjima i sistemom upravlja po slovu zakona. A sve strategije i planovi odlična su podloga za investitore, istraživače, civilno društvo, da konkurišu za sredstva kojih ima dovoljno, samo ih morate tražiti na ozbiljan i odgovoran način.

Sa medijima klasičnim i novim, i sa tačnošću informacija koje se plasiraju kuburimo na mnogim poljima pa i u ovoj oblasti građani dobijaju informacije koje nisu sasvim tačne. Koliko vi i vaše kolege sarađujete sa samoniklim pokretima građana i sa medijima u širenju pravih informacija i mogućih pristupa u rešavanju nagomilanih ekoloških problema?

Kada bi se političko poverenje davalo na osnovu poverenja u oblasti zaštite životne sredine, mnoge javne ličnosti ne bi to bile, a u tome dosta veliku krivicu snose i mediji, prenoseći neproverene informacije. Naravno, krivica leži i u naučno-stručnom esnafu, gde je zarad politike i malo slave, dozvoljeno širiti neistine. Kao posledicu imamo nepoverenje, ili kako bi jedan ugledan kolega u oblasti nauke rekao: „Čovek može kolko tolko i da ima poverenja u kompaniju, ali ne i u državu koja sprovodi projekat“. Sve je to dovelo do mnogih čak i opskurnih eko pokreta, a takvi eko pokreti lako skreću u nacionalizam i desnicu, upravo suprotno prvobitnim idejama i željama o slobodi. Primera u svetu ima dosta. Bez njih ne bi bilo moguće zamisliti današnju eko-svest, ali su se mnogi vremenom pretvorili u svoju suprotnost. Još gore od toga je kada se akademska zajednica poistoveti sa takvim pokretima, i bez dovoljno informacija, a ponesena najboljim namerama, ugrozi upravo samu sebe. Tako se neke privredne grane proglašavaju neprijateljima sopstvenog razvoja, glorifikuju druge, na izgled, ekološki prihvatljivije grane privrede, bez utemeljenja u podacima, jer, na primer, agroindustrija je na svetskom nivou najveći izvor zagadjenja voda, sa 80% učešća. Mi se trudimo širenjem znanja i medju civilnim sektorom i medju kompanijama, posebno domaćih. Saradjujemo sa medijima, Fakultet vesti objavljuje na sajtu, društvenim mrežama, svi smo razumeli važnost brzina informacija.

DEKARBONIZACIJA

Dekarbonizacija 2050. godine izvesno neće izostati, niti bi smela, jer će posledice biti ogromne, a već ih i sami značajno osećamo, posebno u ovom regionu.

SIROMAŠTVO

Sve dok na tržištu postoji sirovi ugalj za sagorevanje u domaćinstvima, i sve dok usled siromaštva građani budu ložili razne otpade problem aktuelni Program kvalitet vazduha neće imati rezultate.

PROPUSTI

Nismo usvojili strategiju niskougljeničnog razvoja, kasni nacionalni plan za energiju i klimu, strategija energetike, a nemamo ni sveobuhvatnu strategiju privrednog razvoja.

Pročitajte još...

Prof. dr Iva Draškić Vićanović, dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Vratiti dignitet nastavniku

Predlozi izneti u našoj Platformi su izvodljivi u kratkom roku, ne zahtevaju nikakve krupne i dugotrajne reforme i mogu dovesti do krupnog i vidljivog...

Studenti iz Srbije dvostruki svetski šampioni u debati

Studenti iz Srbije su postali prvaci sveta u dve od tri kategorije na Svetskom univerzitetskom debatnom prvenstvu u Vijetnamu, saopštila je nevladina organizacija Otvorena...

Tri mlade naučnice iz Srbije dobitnice priznanja Žene u nauci

Ani S. Dobrota, Isidora Kešelj i Milica Radaković dobitnice su priznanja "Žene u nauci" za 2023. godinu, koja su svečano dodeljena u Vladi Srbije. Ana...

Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Živimo u opasnom vremenu

U vremenu u kojem opstaje relativno visoka inflacija, kamatne stope rastu a privredna aktivnost ponovo posustaje, Evropa je možda najranjivija, a samim tim i...

Milojko Arsic, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Neizvesni dobici

Iako bi rast u 2024, moga biti jedva nešto veći od ovogodišnjeg, osnove tog raste bi mogle biti daleko solidnije. Mešutim mnogo toga zavisi...

Potpisan Memorandum o saradnji Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Švajcarsko-srpske trgovinske komore

Svečano je potpisan Memorandum o saradnji između Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Švajcarsko-srpske trgovinske komore (ŠSTK). Sporazum su potpisali Majo Mićović, predsednik Švajcarsko-srpske trgovinske...

Profesor Rasulić izabran za Generalnog sekretara Evropske asocijacije neurohirurških udruženja

Redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, neurohirurg na Klinici za neurohirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije i Predsednik Udruženja neurohirurga Srbije Lukas Rasulić izabran...

Vladimir Đurđević, redovni profesor, Institut za meteorologiju, Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu

Lekcija nije naučena

Poplave iz 2014. su trebale biti jasan poziv da je potrebno adekvatno unapređenje sistema za odbranu od poplava. Pošto se to očigledno nije dogodilo,...