Mapa sajta

Berge Brende, Predsednik Svetskog ekonomskog foruma

Biotech za svetliju budućnost

Biotehnologija se ubrzano širi kroz modernizaciju industrija i transformaciju sektora – podržavajući rast i stvarajući na stotine hiljada poslova, kako neposredno tako i posredno. Biotehnologija će nadalje imati temeljit uticaj na naše zdravlje, produktivnost i na životnu sredinu. Katapultira unapređenja unutar mnogih industrija, posebno u medicini, poljoprivredi i industrijskim sektorima

U partnerstvu sa Svetskim ekonomskim forumom, Vlada Srbije je ovog oktobra bila domaćin prve Biotech Future Forum konferencije u Beogradu. Konferenciju su zajedno otvorili Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i predsednik Svetskog ekonomskog foruma Borge Brende, koji govori ekskluzivno za Magazin CorD o značaju tržišta biotehnologije i njegovom razvoju, ali i o načinima na koji manje države poput Srbije mogu da nađu svoje mesto i perspektivu na tom tržištu, i gde mogu da pronađu svoju ulogu u globalnim trendovima.

Globalno tržište biotehnologije je u 2021. godine imalo procenjenu vrednost od $1.023,92 milijarde i očekuje se da će rasti 13.9% prema složenoj godišnjoj stopi rasta (CAGR) između 2022 i 2030 godine. Kako se biotehnologija kotira u poređenju sa nekim drugim tehnologijama kada je u pitanju oblikovanje rasta BDP-a?

Biotehnologija se ubrzano širi kroz modernizaciju industrija i transformaciju sektora – podržavajući rast i stvarajući na stotine hiljada poslova, kako neposredno tako i posredno. Biotehnologija će nadalje imati temeljit uticaj na naše zdravlje, produktivnost i na životnu sredinu. Katapultira unapređenja unutar mnogih industrija, posebno u medicini, poljoprivredi i industrijskim sektorima.
Jedinstveni aspekt biotehnologije jeste taj da se cela ’ekonomija’ razvija oko tehnologije i njene primene. ’Bioekonomija’ omogućuje generisanje proizvoda i materijala koji i transformišu tradicionalnu robu i usluge a i kreiraju nove. Teško je, i potencijalno obmanjujuće, upoređivati biotehnologiju sa drugim tehnologijama u nastajanju. Ove tehnologije su komplementarne. Na primer, veštačka inteligencija je važna za odabir i interpretaciju velike količine genetskih i biopodataka koje generišu biotehnologije. Zapravo će kombinacija tehnologija iz graničnih oblasti nauke generisati najveće pogodnosti za ekonomski rast.

Otkrića na polju biotehnologije su godinama rezervisana za velike kompanije i napredne ekonomije. Na koji način mogu manje države poput Srbije da se uklope u tu perspektivu i gde mogu da pronađu svoju ulogu u tim trendovima?

Troškovi biotehnološkog razvoja i istraživanja su se smanjili drastično u toku prethodne decenije. Na primer, cena sekvenciranja ljudskog genoma se smanjila sa nekoliko milijardi dolara na manje od $1000. To je stvorilo značajne prilike za manje ekonomije i kompanije da započnu sa inoviranjem i eksperimentisanjem sa biotehnologijom.   

Za državu kao što je Srbija, postoji izuzetna prilika za utvrđivanje kao vodeće nacije za biotehnološka istraživanja, razvoj, komercijalizaciju i lečenja. Srbija itekako može da bude agilnija od većih država u pogledu svojih politika i sistema. To će pomoći Srbiji da bolje podržava lokalne biotehnološke aktivnosti, istovremeno odgovarajući na sve rizike u nastajanju.

Jedinstveni aspekat biotehnologije jeste da se cela ’ekonomija’ razvija oko tehnologije i njene primene. ’Bioekonomija’ omogućuje generisanje proizvoda i materijala koji i transformišu tradicionalnu robu i usluge a i kreiraju nove

Srbija može da se diferencira u odnosu na druge nacije izgradnjom stabilne, integrisane i napredne sredine. Ovo će u eksperte biotehnologije usaditi dugoročno samopouzdanje da će moći da razvijaju i testiraju primenu biotehnologiju unutar države, imaju pristup međunarodnim istraživanjima i vodećoj infrastrukturi, poput NVIDIA superkompjutera Srbije, i da će moći da eksperimentišu i da uče u fleksibilnom, etičkom i međunarodno-povezanom okruženju.

Biotech Future Forum je prvi te vrste u Srbiji. Koja su vaša očekivanja od ovog događaja i na koji način je Svetski ekonomski forum (WEF) uključen u Forum?

Biotech Future Forum označava zvanično pokretanje Centra za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji (C4IR Srbija), saradnje između Vlade Srbije i Svetskog ekonomskog foruma. Ovaj Centar je vodeći u mreži od 16 centara kada govorimo o uspostavljanju ključnih politika i saradnji za unapređenje biotehnologije i veštačke inteligencije u zdravstvenoj zaštiti.

Suštinski važno za misiju Centra jeste da bude platforma za javno-privatna partnerstva – spajajući interesne strane iz vlade, privrede i nauke u cilju ubrzanja implementacije tehnologija u razvoju. Na Biotech Future Forumu su prisutni eksperti iz više od 20 zemalja, uključujući predstavnike još nekoliko Centara četvrte industrijske revolucije, kao i figure iz sveta privrede i eksperte iz zajednice Svetskog ekonomskog foruma. Biotech Future Forum je sjajna prilika za prikazivanje snage C4IR Srbija u spajanju eksperata širom sveta za unapređenje transformacionog potencijala koji biotehnologija nudi društvu.

Biotech Future Forum pokriva brojne teme, uključujući bioinformatiku, bioinženjering, korišćenje podataka u razvoju zdravstvene zaštite i biotehnološkom razvoju, unapređenje javne politike i naučnih dostignuća i mogućnost njihove primene. Nadamo se da će posetioci produbiti svoje znanje i saradnju u trenutnoj oblasti stručnosti, istovremeno stičući bolje razumevanje za interakciju ove ekspertize sa inovacijama, upravljanjem, politikama i ulaganjem u biotehnologiju.  

Na koji se način ova konferencija uklapa u širu perspektivu vašeg angažovanja u Srbiji, i generalno?

Centar za četvrtu industrijsku revoluciju u Srbiji je primarno sredstvo koje Svetski ekonomski forum koristi da podrži napredak tehnologija iz graničnih oblasti nauke i tehnologija u nastajanju u Srbiji. Cilj je pomaganje državi da se učvrsti kao nacija novih tehnologija, znanja i inovacija. Biotech Future Forum je prilika za Vladu Srbije i Svetski ekonomski forum da ubrzaju ovaj proces i izgrade snažnu, međunarodno povezanu biotech zajednicu u Srbiji.

Eksperti biotehnologije će moći da razvijaju i testiraju primenu biotehnologiju unutar države, imaju pristup međunarodnim istraživanjima i vodećoj infrastrukturi, kao što je NVIDIA superkompjuter Srbije, i da eksperimentišu i uče u fleksibilnom, etičkom i međunarodno-povezanom okruženju

Kao što vam može biti poznato, Forum ima duboko ukorenjene odnose sa Srbijom i Zapadnim Balkanom. Imamo strukturiran i kontinuiran strateški dijalog o Zapadnom Balkanu, u kojem spajamo lidere sa njihovim ključnim saveznicima i izvršnim direktorima zarad unapređenja agende okrenute ka budućnosti, podržavajući stabilnost i ekonomsku transformaciju.
Kao i proteklih godina, radujemo se što ćemo ugostiti predsednika Vučića u januaru na našem godišnjem sastanku u Davosu, kako bismo dodatno učvrstili našu saradnju.

Konferencija nastoji da ujedini javni i privatni sektor i akademsku zajednicu kako bi pospešila saradnju i razmenu znanja i iskustava. Ova saradnja između triple helix partnerstva je u Srbiji i dalje na relativno niskom nivou. Da li biste mogli sa nama da podelite neke dobre prakse koje se odnose na načine za unapređenje ove saradnje?

Ono čemu iznova možemo da posvedočimo jeste da kada privreda, vlada i nauka koordinišu svoj trud napredak je neizostavan. Ali kada se teži ostvarenju samostalnih interesa, gomilaju se naši globalni izazovi. Svetski ekonomski forum ima preko 50 godina iskustva u ujedinjavanju javno-privatnih zajednica zarad plodonosne saradnje. Kao što sam izjavio u okviru nedavnog Impakt sastanka za održiv razvoj, ovu saradnju teže da karakterišu tri faktora: potreba je hitna; oblast saradnje je specifična; i benefiti su jasni. Klimatske promene su jedna takva oblast u kojoj, uprkos geopolitičkim tenzijama, različite grupe mogu da rade na unapređenju oblasti od zajedničkog interesa. Tehnologije iz graničnih oblasti nauke predstavljaju još jednu oblast u kojoj će otključavanje ogromnih benefita nove tehnologije učvrstiti globalnu ekonomiju.

Zajednička prepreka kada je saradnja u pitanju, a kojom se Biotech Future Forum bavi, jeste da partnerstva sa više interesnih strana često rade izolovano. To može da stvori sitne primere uticajnih saradnji koje se često muče da pronađu relevantnost i obim izvan svoje neposredne sredine. Svetski ekonomski forum zauzima sistemski pristup izgradnji svojih zajednica i inicijativa, za razliku od fokusiranja na pojedinačnu problematičnu oblast bez uzimanja šireg konteksta u obzir. Inicijative kao što su EDISON alijansa, Budućnost povezanog sveta i Koalicija prvih pokretača ujedinjuju niz aktera i radnji kako bi obezbedili deljenje znanja, sinergija i obima.

COVID-19 je sam po sebi bio kriza, ali je poslužio i kao inspiracija za inovacije na ovom polju. Sada se bavimo novom krizom, sa jedne strane pokrenutom ratom u Ukrajini i sa druge strane otežanom rastućim cenama goriva i prekidima u snabdevanju. Na koji način ovi događaji oblikuju stopu, fokus i tajming inovacija?

Sa nedaćama se uvek javljaju prilike da se utiče na pozitivne promene. Odgovor na COVID-19 bio je dokaz u prilog tome kako saradnja između privrede i vlade može kroz inovacije brzo da donese podršku u kriznim situacijama. Kontekst trenutnih ometanja možda jeste drugačiji, ali princip saradnje za inovacije ostaje. Kako bi se upravljalo istaknutim krizama, biće potrebna kros-funkcionalna, međudržavna saradnja na do sada neviđenom nivou.

Sa ekonomskim padom bismo očekivali da vidimo i smanjenje ulaganja što bi moglo da utiče na kapacitete privrede i vlade da pokreću inovacije na nekoliko polja. Istovremeno, postoji povećana svest o vrednosti biotehnologije za upravljanje trenutnim ekonomskim i ekološkim ometanjima. Moramo na nastavimo da ulažemo u inovacije kroz tehnologije, uključujući biotehnologiju, koja može da transformiše produktivnost industrije, da unapredi socijalno zdravlje i poveća održivost.

U tom smislu, da li bi napreci u biotehnologiji mogli da reše neka od pitanja sa kojima se danas suočavamo, na primer u zelenoj tranziciji, ili će biotehnologija postati manje važna na uštrb nekih drugih naučnih polja; koji od njih će biti traženiji iz ugla vlada i privreda?

Biotehnologija će u sve većoj meri igrati istaknutu i transformativnu ulogu u našim životima. Zdravstvena zaštita, poljoprivreda, industrija i životna sredina već prolaze kroz promene koje pokreće biotehnologija. Generisanje novih materijala kroz sintetičku biologiju, poput hemikalija, goriva, alternativnih proteina i ambalaža, podržava tranziciju udaljavanja od materijala koji štete planeti, kao što su fosilna goriva i plastika. Naučnici proizvode nove oblike lečenja kroz terapiju matičnim ćelijama, osmišljavanje novih lekova za tretiranje zaraznih bolesti i čak i proizvodnju organa za transplantaciju.

Postoje potencijalni rizici od razvoja biotehnologije, poput zloupotrebe, etičkih razmatranja i biosigurnosti. Ključna uloga C4IR, ovde u Srbiji kao i globalno, jeste obezbeđivanje ostvarivanja prilika ovih tehnologija u nastajanju kao i ublažavanje potencijalno štetnih uticaja

Biotehnologija će igrati univerzalnu ulogu, naglašavajući druga naučna polja pre nego takmičeći se sa njima. Klimatske promene, energetska bezbednost, prehrambena bezbednost, bolesti i društva u starenju će svi imati koristi od povećanih ulaganja u biotehnologiju. U sprezi sa drugim tehnologijama, poput veštačke inteligencije – koja naglašava prikupljanje, analizu i predviđanje podataka – biotehnologija će nam pomoći da upravljamo mnogim rastućim problemima. Istovremeno, postoje potencijalni rizici od razvoja biotehnologije, poput zloupotrebe, etičkih razmatranja i biosigurnosti. Ključna uloga Centra za četvrtu industrijsku revoluciju, i ovde u Srbiji kao i globalno, jeste obezbeđivanje realizacije prilika ovih tehnologija u nastajanju i ublažavanje potencijalno štetnih posledica.

Na koji se način WEF bavi različitim izazovima koji proizilaze iz trenutka u kom živimo?

Svetski ekonomski forum se sve više pozicionira kao međunarodna organizacija za javno-privatnu saradnju koja nastoji da ostavi trag. Spajamo privrede, vlade, građanska društva, eksperte i mlade ljude zarad dijaloga usmerenog na cilj – odnosno uticajnog dijaloga. To je sve značajnije u kontekstu međunarodne saradnje koja se nalazi pod sve većim pritiskom. Svetski ekonomski forum je momentalno i decidno odgovorio na rusku invaziju Ukrajine. Sazvali smo poseban dijalog izvršnih direktora kako bismo identifikovali korake koje bi privreda mogla da preduzme u bavljenju humanitarnom krizom, i spojili smo lidere globalnih humanitarnih agencija kako bi podelili ključne prioritete.
Kroz naše koalicije i alijanse, generišemo impuls i angažovanje koji pokreću efektivne, održive rezultate za društvene i globalne prioritete.

Na primer, preko 160 partnerskih kompanija posvetilo se univerzalno uporedivoj ESG metrici i otkrivanju načina za usklađivanje korporativnih vrednosti i strategije sa UN Ciljevima za održiv razvoj. Naše inicijative pomažu privredama, vladama i građanskom društvu da se kreće kroz sve sve komplikovaniju sredinu u oblastima koje obuhvataju regionalnu i globalnu saradnju, transformaciju industrije, prirodu i klimu, nove ekonomije i društvo, i četvrtu industrijsku revoluciju.

Teme o kojima se razgovaralo u Davosu proteklih godina uvek su obuhvatale nešto istorijsko. Imajući u vidu aktuelna dešavanja, da li će jedan Davos sastanak godišnje biti dovoljan?

Godišnji sastanci u Davosu pružaju izvanrednu priliku liderima iz svih sfera života da diskutuju i oblikuju agendu za narednu godinu i da osnaže sistemsko praćenje različitih pitanja. Verujem da je za lidere važnije da održe ovaj sistemski pregled noseći se sa aktuelnim dešavanjima. Ove godine, više od 2500 lidera okupiće se na Godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma u Davosu pod imenom ’Saradnja u fragmentiranom svetu’. Ovaj sastanak će potvrditi vrednosti i imperativ dijaloga i javno-privatne saradnje, ne samo u cilju kretanja kroz trenutnu kaskadnu krizu, već – još značajnije – kako bi se podsticala opipljiva, dugoročna sistemsko-pozitivna promena. Imajući to u vidu, budući da je Forum organizacija koja je usmerena na uticaj, nastavljamo našu saradnju sa liderima i drugim prioritetnim interesnim stranama tokom cele godine.

SRBIJA

Za državu poput Srbije, postoji sjajna prilika za uspostavljanje kao vodeće nacije za biotehnološka istraživanja, razvoj, komercijalizaciju i lečenje

BIOTECH BENEFITI

U pitanju će biti kombinacija tehnologija iz graničnih oblasti nauke koje će generisati benefite za ekonomski rast

DAVOS

Ove godine, više od 2500 lidera okupiće se na godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, pod nazivom ’Saradnja u fragmentiranom svetu’

CorD Recommends

Više...

Nikolaos Sliousaregko President of the Management Board of HBA

Nove mogućnosti za ulaganja

Prisustvo premijera Grčke, Kirjakosa Mitsotakisa i predsednika Srbije, Aleksandra Vučića grčko srpskom poslovnom forumu označava veliki pomak u ekonomskim odnosima Srbija je uspela da sačuva...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije i dobrih praksi koje će Helensko privredno udruženje Srbije nastaviti da primenjuje i u trećoj deceniji svog...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje savremeni globalni tokovi diktiraju i spremna je da odgovori na sve izazove koje u sferi obrazovanja nameću...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima damo platformu za stvaranje i učenje kroz iskustvo, putem koje mogu da se povezuju, zajedno stvaraju, uče...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...