Mislim da za Srbiju i Zapadni Balkan nema alternative punopravnom članstvu u EU. Mislim da bi potencijalnim partnerima trebalo da predstavimo jednake uslove i pogodnosti, a ne da im dajemo alternativu nižeg ranga. Srbija se pokazala kao vredan partner za nas, a posebno za Mađarsku, i zato ne razmatramo alternative kada je u pitanju proširenje EU ~ Atila Pinter
Razrađujući načine kako da ne budu pogođeni energetskom krizom izazvanom ratom u Ukrajini, vlade Mađarske i Srbije nedavno su se dogovorile da Srbija može da skladišti 500 miliona kubnih metara gasa kod svog suseda, čime bi povećala svoje rezerve. Ovaj aranžman je jedan u nizu koji potvrđuje visok nivo bilateralne saradnje o kojoj je nedavno bilo reči u Novom Sadu, na Sajmu poljoprivrede koji je otvorio mađarski premijer Viktor Orban. Govoreći u ovom intervjuu za CorD Magazine, ambasador Atila Pinter kaže da ne veruje da će dve zemlje, sa svojom snažnom poljoprivredom, biti pogođene nestašicom hrane, ali dodaje da je situacija složenija na širim evropskim i svetskim tržištima.
Vaša Ekselencijo, s obzirom na to da Mađarska snažno podržava evropske integracije Srbije, kakvi su trenutni odnosi Vaše zemlje sa partnerima u EU?
Pitanje je uvek aktuelno i želim da istaknem da čvrsto verujemo da EU može imati samo koristi od članstva Srbije. Koristimo svaki forum da to promovišemo i ubedimo naše partnere u EU da je to pravi put. Srbija je važna iz geopolitičke perspektive, jer je ključna država na Zapadnom Balkanu. Smatramo da se stabilnost i budući napredak regiona ne mogu obezbediti bez Srbije. Obično objašnjavam svojim partnerima da diskurs unutar EU može izgledati haotično i komplikovano – a ponekad i jeste – ali to nas ne sprečava da efikasno sarađujemo. Države članice shvataju značaj Zapadnog Balkana i mnoge dele naše stavove o hitnoj potrebi za proširenjem. Svakako da ima skeptičnih stavova, ali ja to smatram pogledima koji se mogu promeniti. Ovo je duga debata. Ne verujem da će to sada biti završeno, ali to nikoga ne bi trebalo da obeshrabri da u njoj učestvuje. Moramo da istaknemo naše napore u podršci Srbiji i Zapadnom Balkanu, jer treba da im predstavimo kredibilan put ka pristupanju EU.
Predsednik Francuske, koja trenutno predsedava EU, predložio je stvaranje „evropske političke zajednice“ koja bi se proširila izvan EU i omogućila zemljama nečlanicama da se priključe Uniji. Kako gledate na ovu ideju? Može li to postati alternativa proširenju članstva?
Što se tiče francuskih planova, mislim da na ovo treba gledati kao na predlog. Iz mađarske perspektive, ovo nije kredibilna alternativa za Zapadni Balkan. Takva politička zajednica ne bi imala sve prednosti EU i, kao takva, ne bi izgledala kao holistička alternativa za kandidate. To više smatram reakcijom na sadašnju političku situaciju u Evropi, koja bi probleme rešila samo u kratkom roku.
Rat je promenio energetski pejsaž Evrope – pre svega gasnu i naftnu infrastrukturu – i zato se moramo prilagoditi. Srbija je u tome očigledno ključna. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, kao naš sused i kao prijatelj, imamo odgovornost da blisko sarađujemo
Mislim da za Srbiju i Zapadni Balkan nema alternative punopravnom članstvu. Mislim da bismo potencijalnim partnerima trebalo da predstavimo iste uslove i pogodnosti, a ne da im dajemo alternativu iz druge ruke. Srbija se pokazala kao vredan partner za nas, a posebno za Mađarsku, i zato ne razmatramo alternative kada je proširenje u pitanju.
Mislim da za Srbiju i Zapadni Balkan nema alternative punopravnom članstvu. Mislim da bi potencijalnim partnerima trebalo da predstavimo iste uslove i pogodnosti, a ne da im dajemo alternativu nižeg ranga. Srbija se pokazala kao vredan partner za nas, a posebno za Mađarsku, i zato ne razmatramo alternative kada je u pitanju proširenje.
Tokom svoje poslednje posete Srbiji u martu, premijer Orban je govorio o potrebi da se „preispitaju zajednički planovi“ Srbije i Mađarske. Kako ste protumačili tu poruku?
Lično, ne bih se usudio da tumačim poruku premijera, ali ovde mogu da podelim svoje stavove. Evidentno je da se međunarodna situacija drastično promenila u poslednja tri meseca. Kao ambasador u Srbiji, moram da pronađem načine da održim i proširim naše bilateralne veze čak i u veoma složenim i izazovnim situacijama – kojih smo nedavno imali mnogo. Solidarnost i razumevanje vladali su između Srbije i Mađarske u najmračnijim vremenima pandemije Covid-19 i na osnovu toga mislim da možemo naći zajednički jezik i u teškim vremenima.
Rat je promenio energetski pejsaž Evrope – pre svega gasnu i naftnu infrastrukturu – i zato se moramo prilagoditi. Srbija je u tome očigledno ključna. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, kao naš sused i kao prijatelj, imamo odgovornost da blisko sarađujemo. Uveren sam da će se dobri odnosi naše dve zemlje nastaviti i da zajedno možemo više da učinimo za dobrobit naših naroda.
Rekonstruisana pruga Beograd – Novi Sad je već u funkciji, a radovi su počeli na deonici do mađarske granice. Šta se radi na vašoj strani granice? Da li će potpuna rekonstrukcija železnice – uprkos kašnjenjima – biti završena do 2025. godine, kako je najavio premijer Orban?
S obzirom na značaj projekta i obim investicije, i mađarska i srpska vlada ulažu velike napore da ova železnička pruga što pre bude u funkciji. Budući da smo susedne zemlje, razvoj infrastrukture je od najveće važnosti u našim bilateralnim odnosima. Ovo je jedna od najvažnijih transportnih ruta na kontinentu, sa dosta robe i milionima ljudi koji prolaze svake godine. Kada bude završena, ova železnička linija će ponuditi najbrži transport za kinesku robu između grčkih luka i zapadne Evrope. Poslednjih meseci situacija u Ukrajini dodatno je povećala značaj ove železničke pruge, pošto su značajni transportni pravci zbog sukoba postali neupotrebljivi.

Međutim, ovaj projekat je značajan ne samo za teretni saobraćaj, već i za prevoz putnika, jer stvara mogućnost za brzu železničku vezu između Beograda, Budimpešte i Beča. Pored smanjenja vremena putovanja, ovo bi takođe moglo pomoći u smanjenju vremena čekanja na granicama, jer se očekuje da će više ljudi izabrati voz. Ukoliko se uspostavi kompletna veza, nadamo se da će se povećati i broj turista koji posećuju dve prestonice, jer se Budimpešta i Beograd mogu znatno približiti jedan drugom.
Kao što ste pomenuli, radovi na mađarskoj strani su počeli i kamen temeljac mađarske deonice je postavljen 15. oktobra 2021. godine u Kiškunhalašu. Radovi teku po planu, pa ne vidim razloga da sumnjam da će pruga Budimpešta-Beograd biti završena 2025. godine.
Mađarski i srpski zvaničnici insistiraju na značaju jačanja ekonomske saradnje naše dve zemlje. Ima li konkretnih planova da se mađarske investicije nastave i izvan srpske pokrajine Vojvodine, što bi predstavljalo novi trend u ekonomskoj saradnji?
Mađarske kompanije su svesne da je Srbija poslednjih godina doživela impresivan ekonomski oporavak koji je doveo do rasta stabilnosti i konkurentnosti, čineći Srbiju izuzetno atraktivnom destinacijom za ulaganja. Istorijski gledano, mađarske kompanije su bile više zainteresovane za negovanje poslovnih veza sa severnim delom Srbije, zbog njegove neposredne blizine Mađarskoj i mađarske manjine koja živi u tom regionu. Situacija se vidno promenila poslednjih godina kao rezultat dva faktora. Prvi je da je infrastruktura auto-puta veoma razvijena u južnom delu zemlje, pa se sada do Niša, Čačka ili Kragujevca iz Budimpešte stiže za nekoliko sati. Drugi i veoma važan razlog je jasan cilj i posvećenost mađarske Vlade u negovanju poslovnih odnosa sa oblastima južno od Beograda. Premijer Orban je jasan u vezi sa ovim strateškim pravcem i dosledno ga zastupa.
U pogledu alokacije kapitala, Srbija je danas prioritetna ciljna zemlja za mađarska preduzeća. S tim u vezi, mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine je u novembru 2019. godine pokrenulo specijalizovani finansijski instrument, Investicionu šemu Zapadnog Balkana, sa specifičnim ciljem da podstakne ekonomski razvoj regiona Balkana – uključujući Srbiju – jačanjem prisustva i uloge mađarskih kompanija. Program je ocenjen kao veoma uspešan i podstakao je Vladu Mađarske da nastavi inicijativu za promovisanje mađarskih investicija u inostranstvu novim programom pod nazivom Podsticaj rasta inostranog tržišta, koji ima globalni obim. Ove nove investicije imaće vidljive rezultate u narednim godinama.
Da li bi kriza snabdevanja energijom, koja je u toku, a kojoj su izložene i Mađarska i Srbija, mogla da ugrozi bilateralne ekonomske odnose naše dve zemlje?
Ekonomski odnosi Mađarske i Srbije razvijali su se u istorijskim razmerama u poslednjih deset godina. Ova činjenica omogućava, a kriza Covid-19 je to i pokazala, da ekonomske sinergije između naših zemalja treba da budu otporne na krize u suočavanju sa globalnim ekonomskim poteškoćama. Međunarodne ekonomske posledice rata u Ukrajini i njegov uticaj na energetska tržišta doveli su obe zemlje u težak i nesiguran položaj. Troškovi transporta i proizvodnje za kompanije su porasli, dok vlade obe zemlje rade na ublažavanju poteškoća.
Zaista, nedavna kriza Covid-19 i oružani sukobi u našem susedstvu su istakli činjenicu da su globalni lanci snabdevanja hranom previše krhki i da bi sisteme hrane trebalo graditi na regionalnoj osnovi
Sve to kako bismo održali naše privrede konkurentnim i ujedno ublažili pritisak na kućni budžet zbog rastuće inflacije širom sveta. Mađarska i Srbija su zajednički prepoznale da bi ekonomski rast njihovih zemalja i životni standard njihovog stanovništva mogli biti ugroženi ako se potpuno odreknemo energetskih izvora ruskog porekla. Takav potez bi momentalno poništio ekonomske rezultate poslednjih godina, kako na nacionalnom tako i na bilateralnom planu. Zato radimo na tome da i javnost i kompanije budu zaštićeni od posledica svetske energetske krize. Dakle, energetska kriza je trenutno težak faktor u razvoju ekonomskih odnosa, ali nije prepreka tim odnosima. Nadamo se da će, uprkos izazovima, dve zemlje i ove godine ostvariti rekordnu spoljnotrgovinsku razmenu.
Jedan od pravaca preko kojeg se Mađarska snabdeva ruskim gasom je i gasovod Turski tok, koji prolazi kroz Bugarsku i Srbiju. Kako trenutno funkcioniše, s obzirom na napetost između Rusije i Bugarske oko plaćanja?
Isporuka gasa između Mađarske i Srbije, preko infrastrukture koja je deo Balkanskog toka (Turskog toka), odvija se bez ikakvih prekida.
Kao dve zemlje koje u velikoj meri zavise od sopstvene poljoprivredne proizvodnje, mogu li Mađarska i Srbija da izbegnu mračni scenario nestašice hrane koji se pominje i kako?
Pre svega, nema razloga za zabrinutost zbog nestašice hrane ni u Mađarskoj ni u Srbiji. Obe zemlje imaju povoljne uslove za proizvodnju hrane, pri čemu izvoz hrane, stočne hrane i poljoprivrednih proizvoda predstavlja značajnu stavku u našem izvozu. Međutim, situacija sa sigurnošću snabdevanja hranom nije takva na globalnom nivou. Ima nekoliko zemalja koje se u velikoj meri oslanjaju na uvoz hrane i, ukoliko se sukob između Rusije i Ukrajine ne reši, nestašica hrane će za njih postati izazov. Uzimajući u obzir dobro uspostavljenu poljoprivrednu tradiciju Mađarske i mađarski potencijal u agro-biznisu, naša zemlja je ove godine pozvana da bude zemlja partner 89. Novosadskog međunarodnog poljoprivrednog sajma. A s obzirom na odličnu bilateralnu saradnju Mađarske i Srbije, rado smo učestvovali i preuzeli ulogu specijalnog partnera na događaju. Sajam su 21. maja zajedno otvorili premijer Viktor Orban i predsednik Aleksandar Vučić, što ukazuje na značaj kako bilateralne saradnje tako i poljoprivrednika, koji su u uvodnom obraćanju mađarskog premijera pomenuti kao heroji današnjeg vremena.
Zaista, nedavna kriza vezana za Covid-19 i oružani sukobi u našem susedstvu istakli su činjenicu da su globalni lanci snabdevanja hranom previše krhki i da bi sisteme hrane trebalo graditi na regionalnoj osnovi. Zbog toga su se Mađarska i Srbija na najvišem nivou dogovorile da jedna drugoj pomognu da se izbegne bilo kakav budući poremećaj u njihovim lancima snabdevanja hranom. Iako u našim zemljama ne postoji neposredna opasnost od nestašice hrane, nas pogađa visoka inflacija. U cilju zaštite potrošača, obe vlade su odlučile da postave gornju granicu cena osnovnih prehrambenih proizvoda. Uticaj ove mere se u potpunosti prati i održavaju se redovne konsultacije između naših stručnjaka, univerziteta i istraživača o njenim efektima i rezultatima.
Kada je reč o poljoprivredi, srpske i mađarske kompanije su osnovale nekoliko zajedničkih preduzeća i učestvuju u zajedničkim projektima za stvaranje kvalitetnih proizvoda. Primer za to je nova fabrika stočne hrane koju će u Šidu otvoriti UBM doo, a koja je trenutno u izgradnji. Osnovni koncept ove investicije je korišćenje sirovina proizvedenih u Srbiji za stvaranje veće dodate vrednosti od koje će imati koristi obe zemlje. Dve vlade su stoga dale finansijsku podršku zajedničkim projektima za podsticanje ulaganja u poljoprivredu i izlazak na nova tržišta sa prerađenim prehrambenim proizvodima iz regiona.
Pored zajedničkih preduzeća, postoji i nekoliko tehničkih pitanja koja obezbeđuju zajedničke osnove za saradnju Mađarske i Srbije u oblasti poljoprivrede. Obe zemlje imaju proizvodnju bez GMO. Razmena zakonskih rešenja i rezultata u oplemenjivanju bilja, s tim u vezi, spada u oblasti u kojima naše zemlje imaju intenzivnu saradnju. Štaviše, kao članica EU, Mađarska deli znanja i najbolje prakse koje smo stekli ulaskom u EU, pa i na ovaj način možemo pomoći Srbiji da ubrza proces pregovora o pristupanju.
EU ČLANSTVO Želim da istaknem da čvrsto verujemo da EU može imati samo koristi od članstva Srbije. Koristimo svaki forum da to promovišemo i ubedimo naše partnere u EU da je to pravi put | INFRASTRUKTURA Budući da smo susedne zemlje, razvoj infrastrukture je od najveće važnosti u našim bilateralnim odnosima. Ovo je jedan od najvažnijih transportnih ruta na kontinentu | POLJOPRIVREDA Obe zemlje imaju proizvodnju bez GMO. Razmena zakonskih rešenja i rezultata u oplemenjivanju bilja, s tim u vezi, spada u oblasti u kojima naše zemlje imaju intenzivnu saradnju. |
---|