Kroz uspostavljenu saradnju sa Task Force Vlade RS farmaceutski odbor nastoji da doprinese jačanju svih aspekata zdravstvenog sistema, koji je ne samo egzistencijalni spasilac stanovništva tokom epidemioloških kriza već i preduslov svakog vida napretka države
Bilo da se radi o kriznom periodu ili redovnom stanju, za farmaceutski odbor je dostupnost kvalitetnih i savremenih lekova prvenstveni cilj svih aktivnosti. Pa kada zaključimo da tokom pandemije kovida-19 nismo imali bilo kakve poremećaje u snabdevenosti tržišta lekova, jasno je da možemo konstatovati da su naše kompanije članice ispunile dodeljenu im društvenu ulogu. E sada, veliki potresi su prilika i za velike promene kako bi zdravstveni sistem podigao svoju sposobnost da se odupre budućim krizama. U tom smislu, osnovni zaključak ove krize bi morao biti da država više ne sme sebi da dozvoli da na bilo koji način štedi na zdravstvu. Jer kada su svi resursi zdravstvenog sistema prenapregnuti, onda njihov kvalitet i efikasnost postaju ključni za funkcionisanje sistema.
Iz tog razloga, iako shvatamo da će i sami ekonomski resursi zemlje biti prilično iscrpljeni po okončanju pandemije, verujemo da će trend dodatnog ulaganja u podizanje kvaliteta javno-zdravstvenih usluga biti nastavljen. Tu pre svega mislimo na nastavak uvođenja novih inovativnih i generičkih lekova na Listu lekova, jer ne treba zaboraviti da je RFZO, uz puno razumevanje i podršku Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija, na samom početku 2020. godine već učinio dostupnim pacijentima inovativne terapije iz oblasti karcinoma pluća i multiple skleroze.
Verujemo da će trend dodatnog ulaganja u podizanje kvaliteta javno-zdravstvenih usluga biti nastavljen i po okončanju pandemije. Tu pre svega mislimo na osiguravanje kontinuiranog i sistemskog finansiranja novih terapija
Podrazumeva se, a zarad dobrobiti svih tržišnih aktera uključujući i RFZO, da je neophodno da se osigura kontinuirano i sistemsko finansiranje novih terapija kroz stalno sagledavanje realnih potreba praćeno odgovarajućim izdvajanjima što iz centralnog budžeta, što iz budžeta RFZO. Pored toga, sveukupna digitalizacija društva morala bi, možda i najintenzivnije, da ’zarazi’ zdravstveni sektor i dodatno podigne njegovu efikasnost. Kada se to desi, stvoriće se i pretpostavke za lečenje pacijenata na osnovu podataka, kao i za individualni odabir i praćenje terapija za svakog pacijenta ponaosob, što su sve odlike personalizovane medicine kojoj teže sve najrazvijenije zemlje.
Ipak, nov odnos prema zdravstvenom sistemu i njegov bolji tretman nakon pandemije kovid-19 mora biti demonstriran i kroz rešavanje osnovnih problema iz prošlosti. Tu se pre svega misli na predupređivanje lančane nelikvidnosti u samom lancu snabdevanja usled nagomilanih dugova određenog broja državnih zdravstvenih ustanova prema dobavljačima. Početkom godine ovaj dug je iznosio oko 11 milijardi dinara. Treba odmah reći i da je RFZO tokom 2019. godine uveo sistem direktnog plaćanja prema dobavljačima, a radi bolje kontrole, namenskog trošenja i sprečavanja stvaranja novih dugova zdravstvenih ustanova. Ipak, uz nadu da će pomenuti sistem direktnog plaćanja ispuniti svoj cilj i sprečiti nastajanje novih dugova, mora se naći način i za izmirenje starog duga koji u mnogome opterećuje rad veledrogerija i ostalih snabdevača lekova.