Mapa sajta

Veliki ponos malog naroda

Ovo su samo neke od žena koje su obeležile istoriju Srbije u poslednjih stotinak godina. One su se školovale, pravile karijeru i ostavile velikog traga u društvu čije su zakone i pravila ponašanja krojili muškarci.

Bile su heroine koje se borile u ratu sa okupatorom, a u miru sa tradicijom i predrasudama okruženja. Neke od njih su odlazile u svet da se školuju, da tamo stvaraju, da se proslave, ali su se vraćale u svoju zemlju da je grade, uzdižu i pomažu, ne pitajući za cenu. Mnoge od njih su platile svoj izbor, da bi danas predstavljale veliki ponos malog naroda, iako je često odnos prema njima bio velika bruka tog naroda. Srećom, zahvaljujući sudu istorije, dobile su svoje zasluženo mesto.

U pregalaštvu tih žena, uprkos okolnostima, bilo je prisutno plemenito i nesebično žrtvovanje kao autentično opredeljenje za odbranu svih vrednosti, a ponajviše vrednosti dostojanstvenog postojanja. One su činile sve što je bilo u njihovoj moći da stvarnost učine boljom nego što je bila. Činile su to svojim slobodnim ubeđenjima i svojim pogledom na svet. Mnoge od njih nisu imale ni svoje uzore, ali su same postale uzori za sve buduće generacije. Naš istorijski, društveni i individualni identitet nezamisliv je bez podsećanja na njihov tako značajan doprinos društvenim i kulturnim promenama.

PRVA ŽENA LEKAR

Draga Ljočić (1855–1926) je imala je dvadeset četiri godine kada se vratila iz Ciriha, jedinog gada u kome su žene mogle da studiraju medicinu, kao prva Srpkinja lekar, da bi u Srbiji bila na svaki način diskvalifikovana. Nije imala istu platu kao muškarac, što je nije sprečilo da bude lekar na frontu tokom svih ratova koji su je zadesili – srpsko-turskog, srpsko-bugarskog, balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Ipak, bilo joj je dozvoljeno da radi samo kao lekarska pomoćnica u državnoj bolnici, da bi posle desetak godina bila otpuštena iz službe. Nastavila je s privatnom praksom i uspešno lečila pacijente. Tek 1919. je dobila zvanje pravog lekara, a 1924. stekla pravo na penziju.

Bila je u braku se Rašom Miloševićem, jednim od osnivača Narodne radikalne stranke, prve stranke osnovane u Srbiji. Imali su sina i četiri kćeri. Zajedno s drugim uglednim Beograđankama, 1906. godine je osnovala Srpski narodni ženski savez, koji je objedinio sva tadašnja ženska udruženja u Srbiji.

PRVA FEMINSTKINJA

Milica Tomić (1859–1944), borac za žensku emancipaciju, formirana je uz oca Svetozara Miletića, najznačajnijeg srpskog političara u Ugarskoj u 19. veku.

Stupila je na političku scenu, javno, s nepunih dvadeset godina, u vreme kada je njen otac od 1876. do 1879. bio u zatvoru. Udala se za Jakova, Jašu Tomića, novinara, političara i književnika, koji je bio jedan od najuglednijih Srba na Narodnoj skupštini koja je 1918. donela odluku da se Banat, Bačka i Baranja priključe Kraljevini Srbiji.

Kao vatrena pobornica ženske emancipacije, Milica je u Novom Sadu pokrenula časopis za žene Žena koji je izlazio od 1911. do 1914. i od 1918. do 1921. i u tom vremenu imao revolucionarnu ulogu. Milica je bila prva žena koja je javno govorila o nedostojnom položaju srpskih žena. Pisala je i prevodila tekstove o položaju žena u Evropi i Americi i obaveštavala čitateljke o svim ženskim akcijama i pomacima na polju emancipacije žena. Ako se zna da je Žena bila savremeni, feministički časopis na početku dvadesetog veka, jasno je i da je odigrala ogroman značaj.

PRVA ŽENA AKADEMIK

Isidora Sekulić (1877–1958), književnica koju je u svet literature dočekao zao duh kritičara Jovana Skerlića koji je sahranio njenu prvu knjigu Saputnici, kao i drugu Pisma iz Norveške.

Još nedostojnije se na nju obrušio 1952. tadašnji partijski moćnik, Milovan Đilas, u Borbi, povodom njenog životnog dela Njegošu – knjiga duboke odanosti. Posle svog političkog pada, Milovan Đilas je pokušavao da stupi u kontakt sa Isidorom, ali je ona odlučno odbila da ga primi. Ni njemu, kao ni Skerliću, nikada nije oprostila zlo koje su joj naneli. Kao ženi i kao književnici.

Govorilo se da je bila najpismenija Srpkinja od Jefimije do tada.

U Srpsku akademiju nauka i umetnosti je primljena kao prva žena u ovoj ustanovi od najvećeg nacionalnog značaja. Studirala je u Budimpešti, diplomirala na Grupi za matematiku i prirodne nauke, doktorirala u Nemačkoj. Penzionisana je kao nastavnica Druge ženske gimnazije u Beogradu. Govorila je nemački, engleski, francuski i ruski, a prevodila je i sa norveškog i švedskog.

PIONIR ŽENSKE ARHITEKTURE

Jelisaveta Načić (1878–1955) je u prvoj generaciji studenata beogradskog Arhitektonskog fakulteta, bila prva srpska arhitektica koja je diplomirala u 22. godini.

Najpre je bila crtač u Ministarstvu građevina, potom je položila državni ispit i prešla na rad u Beogradsku opštinu, kao jedina žena. Njeno delo je današnja osmogodišnja škola „Kralj Petar“ u Ulici Kralja Petra u Beogradu, projektovala je delove Terazija, Velikog i Malog Kalemegdana…Njeno najveće delo je parohijska crkva Aleksandra Nevskog na Dorćolu, u Beogradu, podignuta u neovizantijskom stilu.

Kao mnogi intelektualci i rodoljubi, 1916. je internirana u logor Nežider u Mađarskoj. Tu je srela albanskog revolucionar a i intelektualca, zvao se Luka Lukai. Udala se za njega i 1917. su dobili kćer Lulu. Pod njenim uticajem, Lukai je bio veliki zastupnik zbližavanja Albanije i Jugoslavije. Zbog revolucionarne aktivnosti, oboje su proterani iz Albanije i 1920. godine se nastanjuju u Dubrovniku gde su ostali do smrti.

RATNICA ZA ISTORIJU

Milunka Savić (1892–1973), je otišla kao dobrovoljac u balkanski rat 1912. godine, prijavivši se kao Milun Savić.

Tako se neko vreme borila kao muškarac, dok nije ranjena na Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu opet je bila dobrovoljac, a kao deo elitnog Gvozdenog puka istakla se kao bombaš u Kolubarskoj bici. Opet je bila ranjena, drugi put od ukupno četiri, ali je, čim se oporavila, otišla na Solunski front, opet bila hrabra u Bici na Kajmakčalanu, zarobila je 23 bugarska vojnika.

Dobila je najviša odličja za hrabrost – Karađorđevu zvezdu s mačevima, medalju za hrabrost „Miloš Obilić“, orden Legije časti. Jedina je žena na svetu sa francuskim ordenom Ratni krst sa zlatnom palmom, koji joj je uručio francuski general Franš d’Epere. Divili su joj se Saveznici, poštovali je neprijatelji. Francuski general Šarl De Gol na svoju inauguraciju od svih iz Srbije pozvao samo nju. Francuska vlada joj je nudila da kao vitez Legije časti živi u Francuskoj i dobije penziju, ali ona je to odbila.

Milunka Savić je žena s najviše odlikovanja u istoriji Srbije.

PRVA DOKTOR NAUKA

Ksenija Atanasijević (1894–1981) filozof, prva žena koja je doktorirala na Beogradskom univerzitetu.U muškom svetu to se nije praštalo, pa je na Filozofskom fakultetu gde je predavala filozofiju, doživljavala torturu i progon mnogih kolega.

Njen doktorski rad o Đordanu Brunu, uvršten je u Enciklopediju Britanika. Mnogi smatraju da je njeno najznačajnije delo iz antičke filozofije studija o Epikuru koju je objavila 1927. u Parizu.

Posle II svetskog rata, jedan od njenih kolega postaje dekan Filozofskog fakulteta, akademik i predsednik Komisije za ratne zločine, i traži za nju smrtnu kaznu! Tako joj se osvetio što je 1921. u Parizu, kada je pisala doktorsku disertaciju, odbila njegov poziv za saradnju sa bolješevičkim agitatorima. Ipak, iz zatvora je izašla, samo lišena građanskih prava, a sve njene knjige stavljene su na listu zabranjenih.

Sahranjena je na beogradskom Novom groblju. Grobno mesto je prekopano i prodato novim vlasnicima, a sve grobne ploče su uništene. Nema nikakvih obeležja niti sačuvanih zemnih ostataka ove značajne Srpkinje.

PRVA U VOGU

Milena Pavlović Barili (1909–1945) bila je jedne od najzanimljivijih i najdarovitijih Srpkinja 20 veka.

Njena majka Dania je bila poreklom od Karađorđevića, a otac Bruno Barili bio je kompozitor, pesnik, boem, ratni izveštač, crna ovca u bogatom i snobovskom porodičnom okruženju, poreklom iz Parme.

Sa diplomom Kraljevske umetničke škole, u jesen 1926. godine, nastavila je studije slikarstva u Minhenu. Uzor joj je slikar Đorđo de Kiriko, koga će kasnije i upoznati. Od 1930. godine sledećih deset godina provešće u Španiji, Rimu, Parizu, Londonu… Upoznala je Pola Valerija, Žana Kasua, Žana Koktoa, Andrea Bretona, prijateljevala je sa Đankarlom Menotijem… Izlagala je u značajnim galerijama toga vremena u Beogradu, Londonu, Parizu, Rimu… U avgustu 1939. isplovila je brodom za Njujork. Tamo je slikala, izlagala, mučila se, bila je prva i ostaa jedina Srpkinja koja je imala svoj model na naslovnoj strani američkog modnog časopisa Vog.

U rodnom Požarevcu postoji galerija koja nosi njeno ime i u kojoj se čuva najveća zbirka njenih radova.

MAG U TEATRU

Mira Trailović (1924–1989) bila je po obrazovanju pozorišna rediteljka, po čuvenju osnivač i direktorka Ateljea 212 i osnivač i direktorka Bitefa.

Ostaće upamćena po tome što je dovela svet u Beograd i izvela Jugoslaviju u svet. I sve je to uspevala u godinama kada se za iole ozbiljniji posao tražila članska knjižica Saveza komunista, a ona je umrla ne pripadajući ni jednoj partiji.Udala se za Dragoljuba Gucu Trailovića, novinara koji će kasnije biti i direktor Politike, koga su po venčanju izbacili iz Partije, jer se oženio buržujkom.

Nije bilo sposobnije i uspešnije žene iz oblasti kulture na prostoru Jugoslavije tokom šezdesetih pa sve dok je živela. Dovela je u Beograd, tačnije na Bitef, najveće pozorišne zvezde kao što su bili Bob Vilson, Elena Stjuart i La mama, Euđenio Barba, Roberto Čuli, Ježi Grotovski, Samjuel Beket, Piter Bruk, Jurij Ljubimov, Peter Štajn, Pina Bauš… Postavila je na scenu Ateljea Kosu, kao prvu evropsku premijeru slavnog mjuzikla. U Nansiju je dve godine vodila Teatar nacija na poziv francuskog ministra kulture Žaka Langa.

ŽENA NOVOG DOBA

Zorica Mutavdžić Knežević (1924–2011), je 1964. godine dobila ponudu iz novinske kuće Politika da pokrene prvi časopis za ženu i porodicu u poratnoj Srbiji.

Ona u tom trenutku ima muža, dvoje dece i respektabilnu karijeru novinarke kulturnih rubrika Tanjuga, Duge i Radio Beograda. Proputovala je svet kao reporterka, intervjuisala je Ivu Andrića, Sartra, Stravinskog, Vivijen LiOsmislila je koncept prvog građanskog časopisa u socijalističkoj Srbiji, a suprug, sportski novinar i urednik Radio Beograda Predrag Knežević Kneža, nadenuo je ime – Bazar. Njeno je bilo i da se okruži najboljima.

Momo Kapor pisao je Beleške jedne Ane, kolumnu koja mu je donela ogromnu popularnost, modni urednik bio je mag među kreatorima Aleksandar Joksimović… Bila je prvo pero Bazara, a pokrenula je i izbor za najlepšu devojku Jugoslavije. Među prvima, tu titulu ponela je Dubrovčanka Nikica Marinović, koja je 1966. bila prva pratilja Mis sveta!

Deset godina je ova sposobna žene bila glavna urednica i glavni promoter građanskih vrednosti za koje se zalagala u časopisu i u životu. Sa ogromnim tiražom.

ŠAHOVSKA KRALJICA

Milunka Lazarević (1932- 2018) šahovski velemajstor koja je bila i ostala najbolja u istoriji ove igra na prostoru Jugoslavije i Srbije!

Bila je jedanaest puta prvakinja Jugoslavije u šahu, a dvadeset pet godina je bez prekida igrala na prvenstvima sveta. Proglašena je prvom ženom aktivnim šahovskim velemajstorom u Jugoslaviji, osvojila je srebrnu medalju na Olimpijadi u Splitu…Jedina je od Jugoslovena šahista dva puta igrala mečeve za prvaka sveta – 1964. i 1971. i osvojila treće i četvrto mesto.

Kao novinar, bila je najbolji izveštač sa meča Fišer–Spaski na Islandu 1972. godine, pamti se nje intervju sa Bobijem Fišerom. Kada je 1964. igrala u Lenjingradu mladi pesnik, budući nobelovac Josif Brodski bio je njen najvatreniji navijač. Dok je u organizaciji FIDA bila predsednik Komisije za ženski šah (1970–1978), uvela je reforme koje do danas nisu prevaziđene. Kada joj dr Maks Eve 1974. predlagao da bude predsednica FIDA, odbila je jer je još htela da igra, da piše, da putuje.

Bila je majka jednog sina i baka šestoro unučadi.

Radmila Stanković

(Za ovaj tekst, koristila sam knjigu Izuzetne žene Srbije koju smo, po ideji Madlene Zepter, napisale dr Neda Todorović i ja. Urednik fotografije je Goranka Matić, izdavač Zepter Book World).

CorD Recommends

Više...

Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti

Niko ne može da zaustavi budućnost

U 2024. očekujem više žena na pozicijama u IT sektoru, ženu na čelu ministartva spoljnih poslova i odbrane, žene hirurge u operacionim salama, mnogo...

Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i jedna od osnivačica Sustineri Partners

Kompanije koje zagovaraju rodni balans ostvaruju bolje rezultate

Zemlje Adria regiona poseduju veliki potencijal, koji primena ESG standarda može značajno unaprediti u različitim segmentima, bilo da je reč o privlačenju novih investicija,...

Marija Popović, članica IO OTP banke zadužena za poslove sa privredom

Godina rekordnih rezultata i postavljanja standarda

Pomažemo privredi da raste i ostvari profitabilnost u skladu sa ESG standardima Dve godine od najveće bankarske integracije na srpskom tržištu, ali i dalje u...

dr Sanja Popović-Pantić, predsednica UPŽ Srbije

Preduzetništvo je danas šansa a ne prinudni  izbor za žene

Jedna od najpozitivnijih promena u poslednjih deset godina jeste procvat digitalnog preduzetništva žena. Mogućnost da svoje proizvode i usluge plasiraju kroz digitalne kanale omogućila...

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Zrenjanin Prestonica kulture Srbije 2025. godine

Ugovor za projekat "Prestonica kulture Srbije 2025. godine" potpisan je u Vladi Srbije, a ta čast pripala je Zrenjaninu. Ugovor...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...