Zahvaljujući merama slovenačke vlade i centralne banke, domaća privreda je na putu oporavka, pre svega zahvaljujući snažnom oslanjanju na izvoz, lagani oporavak domaće tražnje i poboljšanje situacije na tržištu rada. No, nestabilno okruženje nosi svoje rizike.
Ekonomisti očekuju da će Slovenija u 2015. godini zabeležiti realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,7% a prema prognozama slovenačkog zavoda za makroekonomske analize i razvoj, BDP će u 2016., rasti neznatno manje, odnosno– posebno za evropske prilike – zavidnih 2,3 %, uz inflaciju blisku nuli i generalno, stabilnu makroekonomsku situaciju. Ovako dobar progres, posle turbulencija izazvanih finansijskom krizom, rezultat je stabilizacionih mera koje su vlada Slovenije i slovenačka centralna banka preduzele krajem 2013. godine.
U narednom periodu očekuje se da će Slovenija beležiti kontinuirani pad deficita budžeta (2,9% BDP u 2015, 2.2% u 2016) kao rezultat niza mera na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta. Na strani prihoda vlada će zadržati povećanu stopu PDV, korigovanu 2013. godine, i poboljšati disciplinu u prikupljanju poreza uključujući tu i uvođenje obaveznog posedovanja registar kasa. Na strani rashoda najvažniji rezultati se očekuju kroz dalju kontrolu plata u javnom sektoru i nastavak trajanja preduzetih mera u sferi socijalnih transfera i kroz smanjenje kapitalnih izdataka.
Prema oceni Evropske komisije slovenački budžet za 2016. godinu je u glavnim crtama u skladu sa odredbama Pakta za stabilnost i rast ali su strukturalni pokazatelji koji leže u osnovi tako predloženog budžeta “kratki” u odnosu na utvrđene ciljeve, što otvara pitanja kontrole rashodne strane budžeta, tim pre što nivo plata u javnom sektoru zavisi od niza nepredvidivih okolnosti uključujući pregovore sa sindikatima i teškoće u proceni rashoda po osnovu davanja za migrante i izbeglice, pitanje performansi loše banke i nekih garancija koje je izdala vlada Slovenije.
Glavni izvor rasta je snažan uspon izvoza, ali i oporavak domaće tražnje koja se postepeno vraća na nivo pre krize i pozitivna kretanja na tržištu rada. Javna potrošnja je takođe povećana u odnosu na prethodnu godinu. Investicije u građevinski sektor su opale ali je nivo dodate vrednosti u sektoru proizvodnje ostao visok zahvaljujući pozitivnim trendovima izvoza, a isto važi i za sektor usluga koji beleži sličan pozitivan trend, u odnosu na prethodnu godinu. Uprkos izvesnom usporavanju u većini sektora, privrednici izražavaju samopouzdanje i veruju da će se pozitivni trendovi nastaviti.
Uprkos uglavnom pozitivnim trendovima u slovenačkoj ekonomiji, centralna banka ostaje oprezna u svojim prognozama i upozorava na zavisnost slovenačkog oporavka od niza spoljnih faktora
Tržište rada nastavlja da se oporavlja. U trećem kvartalu rast bruto plata je zaustavljen. Zarade su ubrzano rasle od sredine godine pre svega u oblasti proizvodnje, a broj zaposlenih dodatno je porastao (0,5% desezonirano). U prvih devet meseci 2015. slični trendovi su zabeleženi u gotovo svim oblastima privrede, a stopa nezaposlenosti je mereno novembar na novembar prošle godine opala za 6,9%. Ipak, u tom periodu se povećao broj ljudi sa niskim zaradama pa je zarada zaposlenih u privatnom sektoru u istom periodu opala za 03%. Nasuprot tome zarade u javnom sektoru su porasle za 1% pre svega zbog isplata bonusa u sektoru države i rasta zarada u javnim preduzećima.
Slovenija beleži izuzetno nisku inflaciju – nižu od evro regiona – što je delom rezultat niske cene nafte i pada cena trajnih dobara, dok su cene hrane, posebno zelene pijace, ostale na relativno višem nivou tokom cele godine. Istovremeno, poboljšala se situacija sa nenaplativim kreditima koji su i bili uzrok potresa u Sloveniji, ali je kako napominje centralna banka, makroekonomska situacija a samim tim i stanje bankarskog sektora fragilno.
Slovenačka vlada nastavila je da smanjuje deficit koji je niži za oko 300 miliona evra u odnosu isti period prošle godine, pre svega zahvaljujući življoj ekonomskoj aktivnosti i stanju na tržištu rada kao i zahvaljujući vladinim merama koje su doprinele povećanju prihoda i kontroli rashoda. U prvih devet meseci 2015. Ukupni javni prihodi su porasli za 2,2% na godišnjem nivou, dok su rashodi ostali na istom nivou.
Priliv stranih investicija u Sloveniji je u 2014. bio 10,1 milijardu evra, što predstavlja rast od 13,9% u odnosu na 2013. Strani poslodavci su u 2014. ostvarili najgori rezultat do sada, pre svega usled loših rezultata u sektoru nekretnina i bankarstva beležeći gubitak od oko 50,6 miliona evra. Najveći strani investitori u Sloveniji su Švajcarska i zemlje članice EU, pre svega Austrija, Italija, Nemačka i Hrvatska.
Gro njihovih investicija usmeren je na sektor trgovine i finansijske usluge. Na kraju 2014. godine kompanije sa stranim učešćem učestvovale su u ukupnom broju slovenačkih preduzeća (izuzimajući finansijski sektor) sa 4,5%, što je isti rezultat kao i 2013. godine. Najvažnija aktivnost kompanija bila je u sektoru proizvodnje koja je u 2014. godini imala učešće od 12% u strukturi kompanija sa SDI i zapošljavala gotovo polovinu ukupno zaposlenih u grupi preduzeća sa SDI.
U ovim kompanijama prosečne plate zaposlenih bile su za 12,5% veće od prosečne isplaćene plate u Sloveniji po zaposlenom. Takođe kompanije sa SDI su ostvarile veći neto profit i veću dodatu vrednost po zaposlenom.
Slovenačka preduzeća su u 2014. uložila 5,3 milijarde evra u inostranstvu što je za 3% više u odnosu na 2013. godinu. Oko četvrtina ovih investicija je indirektno vlasništvo što znači da domaći(slovenački) investitor ima stranog vlasnika. Kompanije u inostranstvu sa slovenačkim vlasništvom ili suvlasništvom u poslednjih nekoliko godina (od 2009) generišu gubitke. Ovi gubici su prema podacima centralne banke Slovenije dostigli nivo od 88,7 miliona evra u 2014. što je do sada najmanji iznos. Najveći broj slovenačkih investicija je skoncentrisan na bivše jugoslovenske republike koje su krajem 2014. učestvovale u ukupnim slovenačkim investicijama sa 66,7%, dok je Rusija na petom mestu. Većina slovenačkih investicija je skoncentrisana u sferi usluga sa 54,8% na kraju 2014., u odnosu na proizvodnju. Po strukturi sektora, u nefinansijskom sektoru je skoncentrisano 72,5% ukupnih FDI.
Uprkos uglavnom pozitivnim trendovima, centralna banka ostaje oprezna u svojim prognozama i upozorava na zavisnost slovenačkog oporavka od niza spoljnih faktora pre svega od neto ino tražnje koju je teško predvideti s obzirom na nestabilnosti u međunarodnom okruženju. Takođe, na usporavanje privrednog rasta svoj uticaj će imati i niži nivo javnih investicija.
Očekivani rast investicija kao i rast tražnje za robama i uslugama mogli bi imati pozitivne efekte na rast privrednih aktivnosti, ali se ona mora finansirati iz drugih izvora a ne iz kredita banaka, pa centralna banka kao alternativni vid finansiranja predlaže veće oslanjanje preduzeća na finansiranje kapitala iz domaćih i stranih izvora, iako to podrazumeva promene u vlasničkoj strukturi, a poslovno okruženje će morati da se poboljša.
Godišnji izveštaj o ekonomskim slobodama u svetu u 2015, pokazuje pad u rangu Slovenije prema pokazateljima performansi koje se fokusiraju na institucionalne kapacitete, efikasnost javne uprave i birokratske prepreke u obavljanju posla. Otuda se od slovenačke vlade očekuje da nastavi sa uklanjanjem regulatornih i drugih barijera pre svega u oblasti zaštite prava poverilaca, mešanja vlade u upravljanje preduzećima, relativno nefleksibilnog tržišta rada, kao i dugih procedura za licenciranje i registraciju imovine.