Mapa sajta

Počeci francusko - srpskih diplomatskih odnosa

Diplomatski mozaik dug 177 godina

CorD Recommends

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Kao velika sila Francuska je kroz istoriju imala dominantnu ulogu u kreiranju francusko-srpskih odnosa, posebno od sredine devetnaestog do sredine dvadesetog veka. Prvi diplomatski predstavnik Francuske stigao je u Srbiju 1834. Francuska je bila zainteresovana da u Srbiji otvori „novua tržišta* francuskoj industriji“ (1834), i to je pet godina kasnije rezultiralo slanjem Andrea Dikloa u Beograd

Francusko-srpski odnosi su jedan složeni mozaik koji se već više od 177 godina konstantno dopunjuje, koji može da se tumači na mnogo načina, ali koji je doveo do današnjih izvanrednih diplomatskih odnosa dveju zemalja.Dobar deo istoričara smatra da su odnosi naše dve zemlje bili u zenitu 1930. godine kada je u Beogradu, na Kalemegdanu, otkriven Spomenik zahvalnosti Francuskoj.

Prvobitna zamisao je bila da se spomenik podigne u Parizu, ali je na insistiranje diplomatije velike države odlučeno da se spomenik podigne u Beogradu, prestonici države od koje je Francuska očekivala da bude eksponent njene politike na Balkanu. Ovo se može razumeti, jer je odluka doneta u vreme kada su francuski uticaji bili dominirajuća komponenta kulturnog, ekonomskog i političkog života u Srbiji koja je imala svoj oslonac u savezništvu stvorenom tokom Prvog svetskog rata i u mnogobrojnim „francuskim đacima“, na jednoj intelektualnoj eliti koja se tokom i posle tog rata školovala u Francuskoj i donosila sa sobom u Beograd duh frankofonije i frankofilije i jak uticaj francuskog slikarstva, poezije, mode, arhitekture, ali i znanja iz prirodnih i društvenih nauka, medicine i tehnike. Sam spomenik finansirali su francuski đaci svojim sredstvima, u znak lične zahvalnosti.

Bio je ponedeljak 2. januar 1839. godine, kada je prvi francuski diplomatski predstavnik u Beogradu Andre Diklo, krenuo iz Pariza na novu dužnost u Beograd,u pratnji svog pisara Martena Siterlena

KAKO JE SVE POČELO

Bio je ponedeljak 2. januar 1839. godine, kada je prvi francuski diplomatski predstavnik u Beogradu Andre Diklo (André B. Duclos) krenuo iz Pariza na novu dužnost. Putovanje koje ga je očekivalo bilo je dugačko i izuzetno naporno. Diklo je krenuo sa svojim pisarom Martenom Siterlenom i jednim mlađim poslužiteljem, u pratnji, kočijama, najpre do Marselja, gde su se ukrcali na parobrod Minos, sve do Malte. Onda su nastavili parobrodom Dante do Carigrada, da bi 25. januara, dvadeset i tri dana nakon polaska iz Pariza, stigli u tada snegom zavejani Carigrad.

Za nastavak puta do krajnjeg odredišta osoblje francuskog konzulata u Beogradu moralo je u Carigradu da dobije sultanov berat i pismo velikog vezira. U to vreme, deputacija Kneza Miloša, koja je učestvovala u izradi Četvrtog hatišerifa, poznatijeg kao Turski ustav, privodila je kraju svoj boravak u Carigradu. Kao i Diklo, i članovi srpske deputacije čekali su od turskih vlasti potrebna dokumenta za bezbedan put preko turskih provincija do Beograda. Bila je to lepa prilika da se francuski diplomata upozna sa članovima srpske deputacije, jer će po dolasku u Beograd sa pojedinima sarađivati.

Miloš Obrenović
Miloš Obrenović

Nekako u isto vreme turske vlasti su, i za jedne i za druge, izdale tražena dokumenta, pa se posle oproštajne audijencije srpske deputacije kod sultana Mahmuda II (16. februara) moglo da se krene put Srbije.

Ipak, na put se krenulo odvojeno; srpski deputati su po „višoj naredbi“ morali da krenu odmah, a kako turska pošta nije imala spremne konje i za Francuze, ovi su put Srbije krenuli dva dana kasnije, odnosno 22. februara 1839. godine.

Diklo je iz Carigrada krenuo sa svojim pisarom i poslužiteljem, ali i sa pojačanjem koje mu je pružila Francuska ambasada u Carigradu u vidu jednog Tatarina kao obezbeđenje i dvojice poštanskih momaka. Kako je Dunav bio zaleđen, otpala je varijanta da se iz Carigrada, preko Crnog Mora doplovi do Varne, pa zatim kopnenim putem na sever do Dunava i na kraju lađom do Beograda. Dakle, morali su da nastave kopnom, na konjima, preko Jedrena, Plovdiva, Sofije i Niša. Po rđavom vremenu, i često neprohodnim putevima, karavan je putovao punih četrnaest dana, da bi 7. marta stigao u srpski pogranični grad Aleksinac.

U to vreme u Kneževini Srbiji bio je na snazi zakon koji je propisivao obavezan lekarski pregled i tronedeljni karantin u kontumacu, za sva lica koja su iz ostalih delova turske carevine vraćala u Srbiju. Zakon se primenjivao bez izuzetka (zbog epidemije kolere 1831. i 1836. godine i epidemije kuge 1837. godine), pa su Francuzi, po dolasku u Aleksinac, u kontumacu zatekli tek prispele srpske deputate iz Carigrada, koji su im, koliko je u tim uslovima bilo moguće, ukazali veliku pažnju. Ipak, po kneževoj naredbi, za francuskog diplomatu i njegove ljude karantin je, izuzetno, smanjen na deset dana, pa se Diklo preko Ćuprije uputio u Kragujevac, tada glavni grad Kneževine Srbije i mesto stolovanja Kneza Miloša. Diklo za Kragujevac kaže da je „veliko selo, jedna vrsta prirodne tvrđave, koja se sastoji iz trostrukog zida od planina, u središtu Srbije i daleko od turskih topova“. Odseo je u „jedinoj i vrlo rđavoj mehani, koja je postojala“.

Samo sto godina kasnije, umesto vicekonzula u iznajmljenom konzulatu, u Beogradu je niklo jedno od najlepših poslanstava Francuske u svetu, biser ar dekoa, zgrada sadašnje ambasade Francuske na Kalemegdanu na kojoj je radila armija najboljih francuskih dizajnera, dekoratera i arhitekata

U svečanu audijenciju Miloš je Dikloa primio najverovatnije u ponedeljak 20. marta 1839. godine. Sa svojim pisarom Siterlenom, i u pratnji dva srpska policajca, Diklo je dojahao pred Dvor, gde ga je zatim, na vrhu stepenica, okružen mnogobrojnom svitom, dočekao Knez Miloš. U sali za primanje Knez je „izjavio zadovoljstvo što je Francuska, najzad, pomislila na Srbiju, i poslala joj jednog konzula“. Posle kraćeg razgovora i posluženja kafom knez je svoje goste ispratio do stepeništa, čime je audijencija bila završena.

Francuska ambasada u Beogradu danas
Francuska ambasada u Beogradu danas

Sutradan se Diklo uputio za Beograd da se predstavi i beogradskom veziru Jusuf Muhlis-paši i tim činom ozvaniči početak svoje diplomatske službe. Tako je i Francuska, posle Austrije, Engleske i Rusije, otvorila svoj konzulat u Beogradu. Istini za volju, prvi francuski diplomatski predstavnik stupio je na dužnost u rangu vicekonzula pa Srbi nisu krili svoje nezadovoljstvo što je ta evropska sila odlučila da je u Beogradu zastupa diplomata tako niskog ranga. Smatralo se da Francuska „daje malo važnosti Srbiji i da ne odaje ni dovoljno poštovanje srpskom knezu“. No, i pored toga, i srpske i turske vlasti su prvog francuskog diplomatskog predstavnika u Beogradu tretirale isto kao i ostale strane konzule, ukazujući mu potrebnu važnost i sve počasti.

A na novom konzulu je bilo da tu ukazanu važnost i počast i opravda, što je on i činio.

Samo sto godina kasnije, umesto vicekonzula u iznajmljenom konzulatu, u Beogradu je niklo jedno od najlepših poslanstava Francuske u svetu, biser ar dekoa, zgrada sadašnje ambasade Francuske na Kalemegdanu na kojoj je radila armija najboljih francuskih dizajnera, dekoratera i arhitekata. Njena velelepnost i veličina odgovarale su nivou izvrsnih odnosa dve zemlje u to doba i doprinosile su i plastičnom ilustrovanju snage međusobnih diplomatskih odnosa.

Zorica Janković, istoričar i kustos Istorijskog muzeja Srbije

Pročitajte još...

Francuska dobila najmlađeg premijera u svojoj istoriji

Predsednik Francuske Emanuel Makron imenovao je Gabrijela Atala za novog premijera Francuske, koji će biti najmlađi predsednik vlade u istoriji zemlje. Sa 34 godine, Atal...

Francuska premijerka podnela ostavku

Francuska premijerka Elizabet Born podnela je ostavku, saopštilo je francusko predsedništvo. Promena premijera, piše Rojters, dolazi nakon godine koja je bila poremećena političkim krizama izazvanim...

Zvaničnici 22 države potpisali Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije do 2050. godine

Šefovi država i drugi najviši zvaničnici iz 22 zemlje potpisali su Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije do 2050. godine, što će pomoći u procesu...

Napoleonov šešir prodat na aukciji u Francuskoj za 1,9 miliona evra

Šešir koji je pripadao francuskom imperatoru Napoleonu Bonaparti prodat je na aukciji u Francuskoj za 1,9 miliona evra, objavili su tamošnji mediji. Šešir, poznat kao...

Ambasador Pjer Košar: Snažni odnosi francuske i srpske privrede, trgovinska razmena blizu dve milijarde evra

Ekonomski odnosi Francuske i Srbije su snažni, a trgovinska razmena dostigla je blizu dve milijarde evra, izjavio je ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar...

U EU više od 9 miliona farmi, dominiraju porodična gazdinstva

U Evropskoj uniji bilo je 9,1 miliona farmi u 2020. godini, od kojih velika većina (procenjuje se da je reč o 93%) može biti...

Rusija nije izabrana u Savet UN za ljudska prava

Generalna skupština Ujedinjenih nacija na poslednjoj sednici nije izabrala Rusiju za člana Saveta za ljudska prava u periodu od 2024. do 2026. godine, koju...

Nemci i Francuzi kreiraju prvi evropski superkompjuter vredan 500 miliona evra

Konzorcijum koji čine nemački Partec i francuski Atos saopštio je da su udružili snage kako bi kreirali prvi evropski superkompjuter JUPITER, koji će vršiti...