Sitemap

Više...

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS)

Marko Čadež: Moramo biti proaktivni

Privredna komora Srbije je vladi predložila čitav...

Nadbiskup Lućiano Suriani, apostolski nuncij u Srbiji

Istorija nas poziva da prevaziđemo podele

Ako se, s jedne strane, svi sećamo...

Vladimir Novaković, predsednik UO NALED-a

Nastavak saradnje sa Vladom

Zajednički imenitelj top tri reforme koje će...

UNDP i ambasada Slovačke predstavili studiju izvodljivosti o solarnoj energiji za zagrevanje vode

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić razgovarao je sa...

Vesti

EU dodelila milion evra za otklanjanje posledica pandemije COVID-19 u sektoru turizma

Projekat „#EUzaTebe – za kulturno nasleđe i turizam“ dodelio je milion evra za 120 projekata, usmerenih na otklanjanje posledica...

UNDP i ambasada Slovačke predstavili studiju izvodljivosti o solarnoj energiji za zagrevanje vode

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić razgovarao je sa ambasadorom Slovačke u Srbiji Fedorom Rosohom, kao i sa predstavnicom UNDP Srbija...

EU ne priznaje rezultate izbora u Belorusiji

Članovi Evropskog saveta održali su video konferenciju, na kojoj su razgovarali o situaciji nakon predsedničkih izbora u Belorusiji 9....

Italijanski medicinski tim završio svoju misiju u Srbiji

Ambasada Italije u Beogradu saopštava da je u nedelju, 16. avgusta, italijanski medicinski tim završio svoju misiju u Srbiji....

Kraljevina Norveška pomaže preduzetnicima i malim preduzećima u Srbiji sa više od pola miliona evra

Kraljevina Norveška, preko projekta “Noveška za vas - Srbija”, podržava 68 preduzetnika, mikro i malih preduzeća u manje razvijenim...

Nj.E. Tarzan Milošević, ambasador Crne Gore u Srbiji

Treba podići nivo bilateralne saradnje

Hoću da vjerujem da je nesporazum sa respiratorima poslednji izmedju naših država u ovom teškom vremenu. Želim da istaknem odličnu saradnju koju smo imali sa nadležnim institucijama u Srbiji, od uvođenja vanrednog stanja do današnjeg dana. Kad je u pitanju transport naših gradjana, prolaz kroz Srbiju, liječenje i ostale potrebe koje su imali naši gradjani – Tarzan Milošević

Novi ambasador Crne Gore stigao je u Srbiju krajem oktobra prošle godine, a kao cilj postavio unapredjenje odnosa izmedju Beograda i Podgorice.

Vaša ekselencijo, Crna Gora se, kao i ostatak Evrope bori sa korona virusom. Mozete li reći kakvo je trenutno stanje po tom pitanju u odnosu na očekivanja stručnjaka?

Sa korona virusom se, nažalost, bori čitav svijet i sama ta činjenica nam potvrđuje onu staru izreku da: „Bolest ne bira“. Sa druge strane, primjeri iz istorije nam pokazuju da su se ovakve pandemije ili epidemije periodično ponavljale i da su odnosile brojne živote. Ono što je karakteristično za naše doba, da je nauka napredovala i pojava novog, za stručnu javnost u svijetu, još nedovoljno poznatog patogena ubrzala je potrebu za razvojem međunarodne saradnje na polju nauke i tehnologije, a sve u cilju da se sačuva što više ljudskih života i sačuva ekonomija.

S tim u vezi, iako su do sada određene zemlje podnijele veliki broj žrtava, kako u Evropi, tako i u svijetu, stanje u Crnoj Gori u odnosu na prijetnju koja je stajala i još je pred nama je zadovoljavajuće, što je rezultat pravoremene i adekvatne reakcije naše Vlade u odnosu na razvoj događaja.

Podsjećanja radi, Crna Gora je od samog izbijanja epidemije u NR Kini pomno pratila situaciju i u odnosu na to se odnosila odgovorno i stručno. Možda da ponovim i zaključke naših vodećih epidemiologa, da smo se trudili da budemo korak ispred virusa – u mjeri kojoj je to moguće. Biti korak ispred virusa značilo je da je Vlada preduzimala i neke strožije mjere u cilju zaštite života i zdravlja svakog pojedinca u Crnoj Gori, čak i prije prvog potvrđenog pacijenta pozitivnog na korona virus.

Ono što bih istakao kao važno, jeste činjenica da je ogromna većina građana Crne Gore prihvatila i pohvalila mjere koje su nadležni organi Crne Gore donijeli, a sa druge strane i sami građani su se prema ovom problemu odnijeli izuzetno zrelo i odgovorno i kao zaključak toga je stopa smrtnosti među najmanjom u Regionu, veoma mali broj oboljelih, procentualno veliki broj oporavljenih građana Crne Gore i na kraju početak ublažavanja ranije donijetih mjera, na predlog stručnjaka.

Ekonomisti su saglasni da ce se posledice višemesečnog zaustavljanja privrede odraziti na nacionalne ekonomije. Prema analizi MMF sve zemlje Zapadnog Balkana zabeleziće negativni rast BDP u 2020. Sta će biti najveći izazovi u Crnoj Gori?

Pandemija koronavirusa, koja posljednjih mjeseci zadaje glavobolju zdravstvenim vlastima širom planete, odnoseći na hiljade života, nesumnjivo će itekako uticati i na svjetsku ekonomiju. Iako se, kada je epidemija izbila u Kini krajem 2019. godine nije ni naslućivalo kakve će biti razmjere te krize, već danas se u mnogim zemljama govori o milionima ugašenih radnih mjesta. Tako u svjetskim, ali sve više i u domaćim medijima, posljednjih dana brojke o zaraženim i preminulim, smjenjuju brojke o ekonomskom padu. Struka upozorava da bi Kovid-19 mogao učiniti ono što se nije desilo kad je svijetom harao virus SARS – potopiti svjetska tržišta. Čak je i Međunarodni monetarni fond (MMF), kako ste i naveli u pitanju, izračunao da će pad ekonomije u 2020. godini biti najveći još od Velike depresije tridesetih godina dvadesetog vijeka.

Kako kad je u pitanju zdravlje, tako i kad je riječ o ekonomiji, na koronavirus nije imuna nijedna zemlja svijeta. Ispostaviće se čak ni one najrazvijenije. Naime, najbogatije ekonomije svijeta već počinju da primjenjuju mjere pomoći kada svi parametri ukazuju na ekonomski pad. Sada je već i laicima jasno da nakon pandemije u svijetu ništa više neće biti isto. I to je već samo po sebi jedan novi izazov za savremene tokove.

Želim da istaknem odličnu saradnju koju smo imali sa nadležnim institucijama u Srbiji, od uvođenja vanrednog stanja do današnjeg dana

A kada zbog pandemije ispaštaju razvijene svjetske ekonomije, za očekivati je da se na udaru nađe, kako region, tako i naša Crna Gora, pred kojom su brojni izazovi, budući da je u pitanju država čija je privreda uglavnom orjentisana na turizam i ugostiteljstvo, za koje u ovom trenutku možemo reći da su zbrisani. Kako u svijetu, tako i kod nas, turizam i aviosaobraćaj najviše ispaštaju jer se, u cilju suzbijanja pandemije, insistira na minimalnom kontaktu među ljudima. Obustavljeni su letovi, zatvorene su državne granice, hoteli su prazni baš u vrijeme kad je predsezona trebalo da obara prošlogodišnje rekorde. Zapravo, brojni hoteli su pretvoreni u karantine, u kojima umjesto turista borave osobe koje su pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom. Upravo će ublažavanje posljedica uzrokovanih pandemijom biti najveći izazovi za Crnu Goru, jer je neophodno djelovati u više pravaca sačuvati radna mjesta, male privrednike, ozbljne velike kompanije, stabilnost javnih finansija, nastaviti sa ozbiljnim investicijama na nivou čitave države.

Tarzan Milošević Ambassador of Montenegro

Vlada je paralelno sa donošenjem mjera za suzbijanje i prevenciju od infektivne bolesti, preduzela i niz hitnih aktivnosti u vezi sa očuvanjem vitalnosti crnogorske ekonomije – imajući u vidu da mjere za očuvanje zdravlja automatski isključuju određene privredne aktivnosti. Budući da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori trenutno pod kontrolom i stabilna, mogu čak reći i povoljna, najavljeno je da će se, uz obavezno i striktno konsultovanje struke, postepeno ublažavati mjere s ciljem da Crna Gora nastavi svoj ekonomski i društveni život. S tim u vezi, predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, zatražio je od ministara i starješina institucija da pripreme precizan i održiv plan ublažavanja donijetih mjera u više faza tokom narednih 45 dana. Vlada je donijela već dva programa podrške privredi, vjerujem da će dalja podrška zavisiti od razvoja pandemije.Posebno će biti važno izvući maksimum od turističke sezone, zavisno od epidemiološke situacije, kako u Crnoj Gori, tako i regionu i Evropi, budući da crnogorska ekonomija samo na račun turističke sezone tokom godine „ubere“ vise od milijardu eura prihoda. Jedan od izazova za državu, bez obzira na pandemiju, biće šansa i obaveza za većim korišćenjem prirodnih resursa, prije svega drvne industrije, poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, rudnog i vodnog bogatstva.

Epidemiolozi nisu u stanju da preciziraju kada će moci da budu ukinute sve restriktivne mere koje su uvedene radi borbe sa COVID-19. Mislite li da će uopšte biti turističke sezone u Crnoj Gori, ovog leta?

Uprkos situaciji, vjerujem da će regionalni turistički tokovi ipak početi tokom jula i da će ipak biti sezone, ali mnogo kraće i mnogo manje efektivne.

Iako je veoma teško procijeniti kraj pandemije, kao i kada će doći do ponovnih otvaranja granica i svih vidova međunarodnog saobraćaja što je neophodno za izgledne inpute i osnove za preduzetničke odluke u sferi turizma, optimista sam i uvjeren da će Crnu Goru, kao prepoznatu turističku destinaciju, i ove godine posjetiti određeni broj turista iz okruženja i bližih zemalja Evrope. Za nas je turizam moćan tržišni instrument ekonomske i monetarne stabilnosti,  djelatnost koja daje najveći ekonomski imput nacionalnoj ekonomiji i društvu, zbog čega je obaveza države da u narednom periodu pripremi preciznu podršku i ekonomske mjere u cilju da se sačuvaju turistički potencijali u vremenu koje dolazi.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je Skupština Crne Gore usvojila krajem prošle godine, izazvao je oštre tenzije na relaciji odnosa između dvije države, imajući u vidu da Srpska pravoslavna crkva i dio javnosti u Crnoj Gori ne prihvataju navedeni zakon

Na toj liniji, cijenim da ulaganja u drvnu industriju, poljoprivredu, proizvodnju hrane, daju turizmu dodatne konkurentske prednosti i kvalitet, a ulaganje u hotele i restorane poljoprivredi čuva tržišnu šansu. U datoj situaciji, smanjenog uvoza, vjerujem da je ovo prilika za domaće proizvođače, imajući u vidu da su turizam i poljoprivreda komplementarni u širem turističkom sistemu. Upravo turizam poljoprivredi otvara tržište u vlastitoj zemlji, a ponuda lokalnih prehrambenih proizvoda čini hotele i restorane atraktivnijim za turističke potrošače. Pored brojnih neizvjesnosti, smatram da je navedeno šansa, te da je neophodno fokusirati se na ublažavanje posledica koje ih će svakako biti, na globalnom nivou.

U jeku borbe sa pandemijom izrečena je optužba da je Srbija preuzela tri respiratora koja je Crna Gora već platila proizvođaču. Srbija je to negirala a Crna Gora je potom odbila da ih primi kao poklon Srbije. Da li je nesporazum oko te nabavke razrešen?

Ambasada nije bila informisana, ni od strane dobavljača ni od strane isporučioca, oko isporuke respiratora! Javnost je čula ponudu predsjednika Vučića i odgovor Nacionalnog koordinacionog tijela, Ambasada ni ambasador nisu pozvani da arbitriraju po tom pitanju, hoću da vjerujem da je to poslednji nesporazum izmedju naših država u ovom teškom vremenu. Želim da istaknem odličnu saradnju koju smo imali sa nadležnim institucijama u Srbiji, od uvođenja vanrednog stanja do današnjeg dana. Kad je u pitanju transport naših gradjana, prolaz kroz Srbiju, liječenje i ostale potrebe koje su imali naši gradjani.

Važno je, takođe, istaći da je Crna Gora, na liniji kontinuirane afirmacije razvoja i jačanja dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, kroz obezbjeđivanje povratka srpskih državljana, ali i državljana drugih zemalja, u ovako složenoj situaciji borbe protiv pandemije, poslala poruku solidarnosti, pomoći i zajedništva.

Vi ste nedavno stigli u Srbiju, kao novi ambasador Crne Gore. Imate li objašnjenje za nizak nivo bilateralnih odnosa i saradnje između dve nekadašnje republike zajedničke države?

Srbija je susjed Crne Gore. Pored dobre, prevashodno ekonomske saradnje, Crna Gora sa Srbijom ima i poznate razlike, kako u spoljnopolitičkom kursu naših zemalja, tako i u pogledu na neka pitanja koja se tiču bilateralnih odnosa. Razlike ponekad izbijaju na površinu i budu predmet političkih diskursa, što je i normalno i što će se dešavati.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je Skupština Crne Gore usvojila krajem prošle godine, izazvao je oštre tenzije na relaciji odnosa između dvije države, imajući u vidu da Srpska pravoslavna crkva i dio javnosti u Crnoj Gori ne prihvataju navedeni zakon. Ono što je važno napomenuti je da je Crna Gora ovim zakonskim aktom, između ostalog, regulisala pravni okvir u kojem su sve vjerske zajednice odvojene od države i funkcionišu kao dio pravnog sistema. Zakonom se svakom građaninu Crne Gore garantuje sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja, dok država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima. Intencija zakonodavca svakako nije bila da uzurpira bilo koja prava, uključujući i pravo svojine .

Čvrsto vjerujem da ne postoje bilo kakve skrivene namjere ili neki interesi protiv bilo koje vjerske zajednice u Crnoj Gori.

Verujete li da u dijalogu predstavnika Mitropolije Crnogorsko-primorske SPC i Vlade Crne Gore, može biti nađeno rešenje u vezi sa imovinom SPC, koje bi bilo prihvatljivo za obe strane?

Vjerujemo da je dijalog jedino rješenje, što je Vlada Crne Gore demonstrirala godinama unazad, od kada je počela izrada predloga navedenog Zakona. Nadalje, nakon njegovog usvajanja, bez odlaganja su bile pozvane sve vjerske zajednice, uključujući i Mitropoliju crnogorsku-primorsku, na dijalog o primjeni zakona i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa.

Tarzan Milošević

Konkretno, dijalog između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske, odnosno njihovih ekspertskih timova, do sada se odvijao u duhu uzajamnog poštovanja i otvorenosti. Argumenti koji su se mogli čuti, iako međusobno suprotstavljeni, su stručni, i vjerujemo da ima prostora da se kroz dalje razgovore dođe do obostrano prihvatljivog rješenja, zbog čega je i dogovoren nastavak razgovora.

Imajući u vidu da je pitanje religije razumljivo osjetljivo pitanje, potrebno je zajedničkim naporima emocije staviti po strani i pokušati da se objektivno i mudro sagledaju stvari i donesu odluke usmjerene na stabilizaciju situacije, upravo zbog svih veza koje postoje između Srbije i Crne Gore. Uvjeren sam da je naša zajednička obaveza da te veze i odnose unapređujemo.

Šta ste postavili kao prioritete Vaše službe u Beogradu?

Crna Gora se uvijek trudila da vodi politiku koja će doprinijeti stabilnosti regiona, a dobrosusjedski odnosi su jedan od tri stuba naše vanjske politike. Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Srbijom, koji su dodatno osnaženi zajedničkim evropskim ciljevima i regionalnim kontekstom, te utemeljeni na realnim interesima, ekonomskoj, geografskoj i političkoj upućenosti jednih na druge.

Moja ambicija bez obzira na tešku trenutnu situaciju, ostaje ista – unaprijediti odnose u ekonomskom, kulturnom i političkom dijelu

Moja ambicija bez obzira na tešku trenutnu situaciju, ostaje ista – unaprijediti odnose u ekonomskom, kulturnom i političkom dijelu. Podići nivo bileteralne saradnje, što je osnov za unapređenje ekonomske, političke, naučne, kulturne i sportske saradnje.

Verujete li u skori nastavak procesa evropskih integracija Crne Gore, Srbije i ostatka regiona ili mislite da će najnovija kriza odložiti taj proces?

Očekivano je i sasvim prirodno da je pandemija uticala na prioritete svih svjetskih vlada i država, pa tako i na agendu EU i njenih članica, stavljajući u drugi plan dinamiku proširenja i usmjeravajući svu energiju u odbranu života građana i razmišljanje o ublažavanju posljedica koje će pandemija sigurno ostaviti. Međutim, pandemija nije uticala na stav da je politika proširenja jedna od ključnih politika EU, kao i da se sa prijemom novih članica mora nastaviti u budućnosti.

Podrška  EU nije izostala ni u vremenu pandemije, pri čemu ne mislim samo na značajnu finansijsku pomoć zdravstvenim sistemima država Zapadnog Balkana, već na poruku koju smo tako dobili, a to je da možemo da računamo na EU, kao i da smo jedinstveni u uvjerenju da je mjesto zemalja ovog regiona u evropskoj zajednici država. Nadam se da će se nakon stabilizacije zdravstvene situacije u našim državama i u Evropi nastaviti pozitivna dinamika proširenja EU.

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta ovih dana je usvojio Izvještaj o preporukama za proširenje izvjestioca u Evropskom parlamentu Tonina Picule. Dokument predstavlja preporuke Evropskog parlamenta Savjetu, Komisiji i potpredsjedniku Komisije za spoljnu politiku i sigurnost za Zapadni Balkan, pred Samit za ZB koji je bio planiran za početak maja, ali će se novi datum znati tek u junu. Usvajanje ovog dokumenta u u veoma specifičnim okolnostima, u situaciji u kojoj su sve članice EU fokusirane na borbu sa pandemijom korona virusa, predstavlja jasnu poruku podrške državama Zapadnog Balkana i ohrabrenje za nastavak reformi koje će dovesti do suštinskh promjena u našim državama, a samim tim i do ispunjavanja kriterijuma i napredovanja na putu prema članstvu.

Stekao se utisak da je Crna Gora rezervisana prema novoj ideji povezivanja zemalja regiona u tzv. Mini Šengen. Ako rezerve postoje možete li da kažete zašto?

Crna Gora je posvećena regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, i uvjeren sam da su regionalne inicijative prilika da se obnavlja povjerenje među zemljama. Crna Gora ne samo da je prihvatila svoje obaveze iz do sada potpisanih dokumenata o regionalnoj saradnji, nego ih vrlo uspješno implementira.

Smatram da je ova inicijativa priprema za EU i da će pomoći evropeizaciji zemalja koje u njoj učestvuju. Mi ćemo svakako sa svim našim prijateljima iz regiona nastaviti da sarađujemo, ali Crna Gora će sama odlučiti šta je njen interes i da li je ovo već sadržano u ostalim inicijativama za saradnju jer Crna Gora samo želi inicijative koje neće biti u konfliktu sa inicijativama za saradnju koje smo već potpisali, ali vjerujem da u participaciji ostalih država nema ideje da neku drugu uniju supstituišu zajednickom željom i idejom da budemo dio EU.

 

Dijalog

Vjerujemo da je dijalog jedino rješenje, što je Vlada Crne Gore demonstrirala godinama unazad, od kada je počela izrada predloga navedenog Zakona

Saradnja

Crna Gora je posvećena regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, i uvjeren sam da su regionalne inicijative prilika da se obnavlja povjerenje među zemljama

Mini Šengen

Smatram da je ova inicijativa priprema za EU i da će pomoći evropeizaciji zemalja koje u njoj učestvuju