Mapa sajta

Nataša Pirc Musar, predsednica Slovenije

Igra koju zovemo saradnja

Evropi se žuri jer mora da sustigne nove i uzbudljive supersile koje zauzimaju sve veći broj sfera uticaja u međunarodnim odnosima. Ako Evropa i sama želi da igra takvu ulogu na međunarodnom frontu, potrebno je u najmanju ruku da bude kohezivna, ako već ne ujedinjena. I potrebno je brzo da dela. Naravno, ne pitaju se samo Evropa i Evropska unija, već je i na Srbiji da ubrza proces

Prilikom njene nedavne posete Beogradu, slovenačka predsednica NatašaPirc Musar je istakla značaj procesa Brdo-Brijuni za region, za razliku od tvrdnji brojnih analitičara da ovaj proces polako nailazi na svoj definitivan kraj: Osećam da je pravi trenutak da se u ovaj proces donese još sadržaja. Postoje brojna pitanja u regionu za koje se mi političari ne slažemo oko toga kako ih treba rešavati. Ali postoji i nekolicina drugih pitanja za koje se slažemo da se tiču svih nas i za koje je stoga potrebna hitra zajednička reakcija: klimatske promene i odliv mladih mozgova su tek dva takva pitanja. Nadam se da možemo da se usredsredimo na ova pitanja. To bi poslalo snažnu poruku o saradnji celom regionu.

Gospođo predsednice, kako biste ocenili rezultate vaše nedavne posete Srbiji?

Veoma pozitivno. Predsednik Vučić i ja smo se složili da Slovenija i Srbija čvrsto sarađuju na polju ekonomije, ali i u drugim oblastima. Složili smo se da bi proces Brdo-Brijuni trebalo da se nastavi, što lično smatram izuzetno važnom porukom za region i za Evropu. Naravno, nismo se klonili ni onih tema gde različito gledamo na stvari.

Istakli ste činjenicu da su države Zapadnog Balkana među prvim destinacijama koje ste kao predsednica Slovenije posetili. Koliko je važan ovaj region za vas i zašto?

Dabome, moje prve posete se odvijaju u koncentričnim krugovima, da tako kažem. Želela sam da posetim sve glavne gradove u našem komšiluku, iz očiglednih razloga. Potrebno je da živite u sredini sa prijateljski nastrojenim komšijama kako biste vodili zdrave međunarodne odnose.

Zapadni Balkan je region sa kojim mi, u Sloveniji, puno delimo: istoriju, ekonomiju, prijateljstva, rivalstva. Za neke od nas koji imamo dovoljno godina čak ni jezik ne predstavlja barijeru. Nemoguće je ignorisati ove činjenice.

Naglasili ste značaj regionalnog procesa Brdo-Brijuni prilikom vaše posete Beogradu. Međutim, mnogi analitičari smatraju da proces dolazi do mrtve tačke. Kako vidite budućnost ove inicijative?

Ne bih se složila sa time, ali hajde da prvo naglasim ono što naglašavam od prvog dana svog mandata. Čestitam svom prethodniku, g-dinu Borutu Pahoru, na zajedničkom lansiranju ove važne političke inicijative. Obećala sam i njemu i glasačima da ću pokušati da nastavim sa tim procesom.

Slovenija je inicijator digitalizacije zajedničke arhivske građe bivše SFRJ, što bi njihove digitalne kopije učinilo dostupnim nacionalnim arhivima svih država naslednica

Dakle, o mrtvoj tački – osećam da je pravi trenutak da se u ovaj proces donese još sadržaja. Postoje brojna pitanja u regionu za koje se mi političari ne slažemo oko toga kako ih treba rešavati. Ali postoji i nekolicina drugih pitanja za koje se slažemo da se tiču svih nas i za koje je stoga potrebna hitra zajednička reakcija: klimatske promene i odliv mladih mozgova su tek dva takva pitanja.

Nadam se da možemo da se usredsredimo na ova pitanja. To bi poslalo snažnu poruku regionu: saradnja, ne konflikt, je budući naziv igre.

Rekli ste da se nadate da će se Srbija „pridružiti raznolikoj evropskoj porodici što je pre moguće, jer se Evropi takođe žuri“. Da li biste mogli dodatno da pojasnite ovu izjavu?

Evropi se žuri jer mora da sustigne nove i uzbudljive supersile koje zauzimaju sve veći broj sfera uticaja u međunarodnim odnosima. Ako Evropa i sama želi da igra takvu ulogu na međunarodnom frontu, potrebno je u najmanju ruku da bude kohezivna, ako već ne ujedinjena. I potrebno je brzo da dela.

Naravno, ne pitaju se samo Evropa i Evropska unija, već je i na Srbiji da ubrza proces. U potpunosti sam svesna koliko je težak taj proces, ali kao što vrlo dobro znate celokupna slika je sledeća: Evropa neće biti međunarodno konkurentna ako ne može da bude unutrašnje kohezivna.

Da li pristup Srbije EU zavisi od njenog prihvatanja nezavisnosti Kosova, pre svega u kontekstu članstva EU?

U mom celokupnom profesionalnom životu, uvek sam svesno izbegavala spekulativne odgovore. Nadam se da ćete razumeti da bih najradije održavala ovu naviku. Ali ono što je bilo neophodno reći jeste da bi Srbija i Kosovo trebalo da nađu rešenje za spuštanje tenzija. Trenutna situacija ne pomaže ni EU niti bilo kojoj od država. Ceo region Zapadnog Balkana ne napreduje dovoljno brzo. Vidim manjak političke volje ali – iskreno – i EU mora da uradi svoj deo.

Vaši komentari o protestima u Srbiji i slobodi medija, koje ste dali prilikom zajedničkog obraćanja javnosti sa predsednikom Srbije, privukli su daleko najviše medijske pažnje. Da li ste odgovorili kao predsednica ili kao bivša novinarka?

Dozvolite mi ovde jednu malu ispravku. Nisam komentarisala proteste u Srbiji. Reagovala sam jer sam mislila da je važno da se pitanje novinara sagleda na pravi način, u okviru konteksta vrednosti koje su meni lično jako važne.

Postoji nekolicina pitanja za koje se slažemo da se tiču svih nas i za koje je stoga potrebna hitra zajednička reakcija: klimatske promene i odliv mladih mozgova su tek dva takva pitanja

Tako da, odgovor je: reagovala sam kao osoba koju kroz život vodi set određenih normi i vrednosti koje nikada neću napustiti.

Naveli ste arhive i nasledstvo kao pitanja koja zahtevaju dodatno usklađivanje između naših dveju država. U čemu leže najveći problemi?

Slovenija je inicijator digitalizacije zajedničke arhivske građe bivše SFRJ, što bi njihove digitalne kopije učinilo dostupnim nacionalnim arhivima svih država naslednica. Ispravno je da imamo uredan i transparentan pristup našoj zajedničkoj istoriji.

U kojim pravcima bi ekonomska saradnja između Slovenije i Srbije trebalo da nastavi da se razvija?

Očekujem da trgovina između dve države ove godine ponovo dostigne nivo od gotovo 2 milijarde evra, nakon prošlogodišnjih rekordnih cifara. Slovenija je jedan od najvažnijih investitora i ekonomskih partnera Srbije. Slovenačke kompanije zapošljavaju 25.000 radnika u Srbiji. Ali uvek kažem da nikad nije toliko dobro da ne može da bude još bolje. To se može ostvariti, naročito, na primer, daljim unapređenjem teretnih ruta.

EVROPA

Evropa neće biti međunarodno konkurentna ako ne može da bude unutrašnje kohezivna

INVESTICIJE

Slovenija je jedan od najvažnijih investitora i ekonomskih partnera Srbije

SFRJ DIGITALIZACIJA

Ispravno je da imamo uredan i transparentan pristup našoj zajedničkoj istoriji

Photo: Matjaž Klemenc UPRS

CorD Recommends

Više...

Dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske književne zadruge

Revolt, pobuna i prelazna vlada

Režim nije potvrđen ni kao efikasan, ni kao slobodarski, ni kao nacionalan, već kao koruptivan, autoritaran i antinacionalan. Kao da je pad nadstrešnice ospoljio...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i činjenica da za mlade, posebno generaciju Z predstavljaju primarni kanal komunikacije, doprinela je otvaranju pitanja u vezi...

Orban posetio Beograd i istakao da je zajednički cilj Mađarske i Srbije pristupačna energija za sve

Zajednički cilj Mađarske i Srbije je da učine energiju pristupačnom za građane i kompanije, poručio je mađarski premijer Viktor Orban nakon sastanka sa predsednikom...

Ubedljiva pobeda Zorana Milanovića u drugom krugu predsedničkih izbora u Hrvatskoj

Aktuelni predsednik Hrvatske Zoran Milanović osvojio je oko 75 odsto podrške glasača, dok Dragan Primorac ima podršku od oko 25 odsto izašlih u drugom...

Dani Ermitaža u Beogradu

Dani Ermitaža u Srbiji predstavljaju jedinstven međunarodni kulturni projekat koji će se održati od 19. do 23. februara 2025....

Zatvorena kultna beogradska kafana „Lipov lad“

Kultna beogradska kafana „Lipov lad“, koja je bila simbol Zvezdare, zatvorena je 13. januara 2025. godine. Odlučujući o obustavi ugostiteljske...

AgroBelgrade 2025 – Centar za inovacije i trgovinu u poljoprivredi i hortikulturi

Više od 500 izlagača okupiće se na trodnevnom sajmu AgroBelgrade 2025, koji će okupiti najbolje iz industrije voćarstva, povrtarstva...

Tradicionalni Kineski festival svetla u Beogradu i Novom Sadu od 28. januara do 9. februara

Završnicu izložbe obeležiće spektakularan koncert Slobodana Trkulje u Sava centru 7. februara Tradicija zvaničnog dočeka kineske Nove godine u Srbiji...

Đoković u polufinalu Australijan Opena nakon pobede nad Alkarazom

Najbolji srpski teniser, Novak Đoković, obezbedio je plasman u polufinale Australijan Opena nakon izuzetno uzbudljive pobede nad Špancem Karlosom...