Mapa sajta

Nj. e. Ilir Bočka, ambasador Albanije u Srbiji

Priprema za Ligu šampiona

Tri zemlje članice inicijative Otvoreni Balkan su kao oni momci iz predgrađa kojima komšije ne dozvoljavaju da igraju na njihovim velikim i lepim stadionima. Mi, male zemlje Zapadnog Balkana, napravili smo lokalnu ligu, gde treniramo i igramo jedni sa drugima da bismo ostali u formi za predstojeće utakmice, kao i da bismo se izborili sa stresom dugog iščekivanja ~ Ilir Bočka

Odnosi između Albanije i Srbije „liče na gradilište s tablom na kojoj piše ‘Radovi u toku'”, kaže ambasador Ilir Bočka govoreći u ovom intervjuu za magazin CorD. I dok kvalitet političkih odnosa dve zemlje u velikoj meri zavisi od suprotstavljenih pogleda na situaciju na Kosovu, na drugoj strani je uticaj kretanja velikog broja ljudi u oba smera, kroz turizam, što je donelo „pozitivna osećanja u međuljudskim odnosima i razbilo stereotipe“, objašnjava albanski ambasador. On tvrdi da mu nije teško da zamisli dan kada će građani jedne zemlje bez većih problema naći zaposlenje u drugoj, čemu doprinose nedavno potpisani regionalni sporazumi.

Vaša ekselencijo, u svojstvu ambasadora Albanije u Srbiji, kako vidite nedavno potpisivanje nekoliko sporazuma u okviru Berlinskog procesa, koji bi trebalo da olakšaju mobilnost i slobodu kretanja građana Zapadnog Balkana?

– Prvo, hvala na ovoj prilici da razgovaram s vama. Ovaj trenutak, sastanak u Berlinu i sporazume potpisane između zemalja Zapadnog Balkana, vidim kao centralnu tačku i oživljavanje Berlinskog procesa, s akcentom na rešavanju nekih izazova i pitanja o kojima se diskutovalo već dugo. Povratak fokusa na region Zapadnog Balkana, posebno sada u pozadini ruske agresije u Ukrajini, čini se najnormalnijom reakcijom Nemačke i ostalih zemalja Evropske unije..

Verujete li u budućnost u kojoj će se Albanci, sa priznatim diplomama, zapošljavati u Srbiji, a Srbi u Albaniji?

– Naravno, reč je odličnom instrumentu za ostvarivanje prava na slobodno kretanje i zapošljavanje i to je već neko vreme u procesu realizacije. Tokom četiri godine, albanska i srpska strana sporazumno su se saglasile preko svojih institucija da priznaju diplome i pojednostave procedure, po poznatim evropskim modelima. Radnici i stručnjaci u oblastima kao što su građevinarstvo, turizam i transport počeli su da koriste mogućnosti koje nudi regionalno tržište rada i u Srbiji i u Albaniji. Inicijativa Otvoreni Balkan je takođe omogućila da se u kratkom roku pripreme radne dozvole.

Radnici i stručnjaci u oblastima kao što su građevinarstvo, turizam i transport počeli su da koriste mogućnosti koje nudi regionalno tržište rada i u Srbiji i u Albaniji. Inicijativa Otvoreni Balkan je takođe ponudila veliku mogućnost da se u kratkom roku pripreme radne dozvole

Neke analize inicijative poput Berlinskog procesa i Otvorenog Balkana smatraju svojevrsnom utešnom nagradom za balkanske zemlje, kojima se nadoknađuje spor proces pregovora o članstvu u EU. Kakav je vaš stav?

– To je istina. Osećaj frustracije izazvan dugim čekanjem među zemljama Zapadnog Balkana, kao i „zamor od proširenja” koji se oseća među zemljama članicama EU, već su dugo stvarni fenomeni. Sličnosti ili razlike između Berlinskog procesa i inicijative Otvoreni Balkan ilustrovaću metaforom iz omiljenog sporta fudbala. Tri zemlje članice inicijative Otvoreni Balkan su kao oni momci iz predgrađa kojima komšije ne dozvoljavaju da igraju na njihovim velikim i lepim stadionima.

Mi, male zemlje Zapadnog Balkana, napravili smo lokalnu ligu, gde treniramo i igramo jedni sa drugima da bismo ostali u formi za predstojeće utakmice, kao i da bismo se izborili sa stresom dugog iščekivanja. Kroz ove inicijative učimo da „igramo“ i da se držimo zajedno; trudimo se da pokažemo drugima da smo sposobni, dobri i dostojni da zajedno sa njima igramo u Ligi šampiona, što bi bila Evropska unija.

Albanija tek treba da počne zvanične pregovore o pridruživanju EU. Šta smatrate da je uzrok kašnjenja?

– Mislim da su Albanija i Severna Makedonija već započele pregovarački proces od jula 2022. godine. Državna administracija u Albaniji počela je ozbiljno da radi na konkretnim dokumentima koji će se uskoro naći na pregovaračkom stolu.

Da li nedavno predstavljeni koncept Evropske političke zajednice služi samo udaljavanju Zapadnog Balkana od članstva u EU ili predstavlja priliku za stvaranje novih oblika povezivanja?

– U ovom trenutku mi se čini da je koncept Evropske političke zajednice rasprava teorijske prirode i da još nije došao u fazu razgovora o konkretnim pitanjima. Događaji oko nas se razvijaju brzo i nasilno, a vreme zahteva jedinstvo od svih, jasnu viziju, energičnu akciju za suočavanje sa ovim velikim egzistencijalnim izazovima koji su postavljeni pred građane, države i saveze. Možda bi EU i NATO trebalo u budućnosti da posmatraju Zapadni Balkan kao značajniji faktor u bezbednosnom smislu. Dakle, isto pitanje se može postaviti i na drugačiji način: držati ih blizu, tačnije veoma blizu.

Očigledno je da obe strane razumeju realnost da suprotstavljeni stavovi o pitanjima poput Kosova ne bi trebalo da postanu prepreka za unapređenje odnosa dve zemlje. U nastavku ove ideje možemo reći da ova nova realnost odnosa između Republike Albanije i Republike Srbije služi i za poboljšanje političke klime u regionu Zapadnog Balkana

Odnosi između Albanije i Srbije uglavnom se posmatraju kroz okvire ličnih interakcija premijera Edija Rame i predsednika Aleksandra Vučića. S izuzetkom tog odnosa, kako biste opisali aktuelne bilateralne odnose naših zemalja?

– Odnosi Srbije i Albanije liče na gradilište gde je masnim slovima napisano „Radovi u toku“. U ovim odnosima ima kretanja i dinamike, ali i problema. Imaju potencijal da napreduju, ali postoji i problem: Kosovo, kao pitanje o kome obe strane imaju suprotstavljene stavove. Rešavanje ovog pitanja i unapređenje dijaloga Priština-Beograd takođe će označiti veoma povoljan trenutak u razvoju odnosa između Albanije i Srbije.

Potpuno se slažem sa Vama kada kažete da lične interakcije između premijera Edija Rame i predsednika Aleksandra Vučića stvaraju pozitivnu energiju u ovom procesu.

U kojim oblastima je naša saradnja najviše napredovala; da li je to turizam?

– Imamo veoma pozitivne pokazatelje u oblasti turizma, jer je uticaj kretanja velikog broja ljudi u oba smera doneo pozitivna osećanja u međuljudskim odnosima, razbio stereotipe o prošlosti i poboljšao klimu međuljudskih i poslovnih odnosa itd. Sporazumi postignuti u okviru inicijative Otvoreni Balkan stvorili su mogućnosti za dalji razvoj u investicijama, poljoprivredi i energetici.

U kojoj meri na našu bilateralnu saradnju negativno utiče podrška Albanije jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosova, kao i lobiranje Albanije u ime Kosova u međunarodnim organizacijama?

– Tačno je da je tema Kosova bila, i ostala, faktor koji je uvek uticao na naše odnose. Albanija je, iz poznatih razloga, podržavala i podržava akcije Vlade Kosova na konsolidaciji nezavisnosti i države na Kosovu, kao i njene napore za međunarodno priznanje. Ovo nije tajna. Trudimo se da naš odnos prema Kosovu ne postane prepreka u razvoju bilateralnih odnosa Srbije i Albanije. Očigledno je da obe strane razumeju realnost da suprotstavljeni stavovi o pitanjima poput Kosova ne bi trebalo da postanu prepreka za unapređenje odnosa dve zemlje. U nastavku ove ideje možemo reći da ova nova realnost odnosa između Republike Albanije i Republike Srbije služi i za poboljšanje političke klime u regionu Zapadnog Balkana.

Registracija birača i proces glasanja su sprovedeni na korektan način i Albanci iz Preševske doline su, kao i sve druge manjine u Srbiji, iskoristili svoje ustavno pravo da biraju svoje članove u ovim nacionalnim savetima

Da li se slažete sa ocenom Brisela i Vašingtona da se na Kosovu mora formirati Zajednica srpskih opština, u skladu sa prihvaćenim odredbama Briselskog sporazuma?

Kao diplomata, i kao ambasador Albanije u Beogradu, trebalo bi da izbegavam bilo kakvu diskusiju o pitanjima koja se tiču sfere bilateralnih odnosa Srbije i Kosova. Naravno, u principu sam za ozbiljnost kada je u pitanju sprovođenje obaveza koje proizilaze iz sporazuma potpisanih u Briselu ili negde drugde. Takođe bih rekao da proizvod ovih sporazuma treba da bude usklađen sa Ustavom i zakonima Kosova, jer u suprotnom to neće funkcionisati i stvorilo bi nove probleme.

Šta očekujete od izbora za savete nacionalnih manjina, sa kojima su vas upoznali kandidati albanskih političkih opcija iz Preševa i Bujanovca.

– S velikom pažnjom sam pratio popis stanovništva u Srbiji u oktobru. Razlog je činjenica da je obuhvatio registraciju albanske manjine koja živi u tri opštine  u Preševskoj dolini na jugu Republike Srbije. Čuo sam od posmatrača međunarodnih organizacija i stručnjaka da govore o pozitivnim povratnim informacijama koje su dali organizatorima popisa, uključujući formulare za registraciju na albanskom jeziku, obuku popisnog osoblja albanske nacionalnosti, kao i činjenicu da je proces je korektno organizovan u svim sredinama i opštinama u kojima žive Albanci. Želim i nadam se da će proces biti završen na isti način na koji je počeo. Čuo sam i od albanskih aktivista, kao i od stranih posmatrača koji prate registraciju, da su uočene neke nepravilnosti u jednoj od opština u kojoj žive pripadnici albanske manjine, posebno u Medveđi, gde su pojedini partijski funkcioneri i službenici dotičnih opština stvarali poteškoće u procesu, a takođe su bile u suprotnosti sa savetom i direktivama organa Zavoda za statistiku.

Druga važna aktivnost u kojoj je bila uključena albanska manjina bili su izbori za Nacionalne savete manjina, koji su održani u novembru. Albanska manjina u tri opštine učestvovala je u izboru nacionalnih saveta. Prema stranim posmatračima i zvaničnim izveštajima, izborni proces je protekao glatko. Registracija birača i proces glasanja su sprovedeni na korektan način i Albanci iz Preševske doline su, kao i sve druge manjine u Srbiji, iskoristili svoje ustavno pravo da biraju svoje članove u ovim nacionalnim savetima. Obe aktivnosti su veoma važne u političkom, ekonomskom i društvenom životu manjina.

ČLANSTVO U EU

Osećaj frustracije izazvan dugim čekanjem među zemljama Zapadnog Balkana, kao i „zamor od proširenja” koji se oseća među zemljama članicama EU, već su dugo stvarni fenomeni

BEZBEDNOST

Možda bi EU i NATO trebalo da Zapadni Balkan u budućnosti posmatraju kao važniji faktor u pogledu bezbednosti

PODRŠKA KOSOVU

Albanija je, iz poznatih razloga, podržavala i podržava akcije Vlade Kosova na konsolidaciji nezavisnosti i države na Kosovu, kao i njene napore za međunarodno priznanje

CorD Recommends

Više...

Ambasada Francuske objavila početak trećeg konkursa za održive gradove – Ekoopština

Ambasada Francuske u Srbiji objavila je početak trećeg konkursa za održive gradove "Ekoopština", koji je zamišljen i kao platforma za razgovore i razmenu iskustava...

Pokrenut novi fond za Zapadni Balkan uz pomoć EU i EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je pokretanje "Enterprise Expansion Fund II" (ENEF II), investicionog fonda koji ima za cilj da podrži...

Ambasadorka Anke Konrad: Srbija bi u narednom periodu mogla da bude motor za ceo region

Srbija ima kapacitet da brže napreduje na putu u EU, izjavila je ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad. Ona je naglasila da bi Srbija u...

Japan donirao opremu zdravstvenim ustanovama u Srbiji

Ambasador Japana u Srbiji Akira Imamura potpisao je ugovore o donaciji opreme u vrednosti od gotovo 130.000 evra sa direktorom Doma zdravlja Vladimirci Brankom...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Finska sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, Srbija među državama sa najvećim rastom sreće

Finska je sedmu godinu zaredom najsrećnija zemlja na svetu, sa nordijskim susedima Danskom (2), Islandom (3) i Švedskom (4)...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...