Nivo ekonomske saradnje Srbije i Slovenije stalno se produbljuje čemu pogoduje činjenica da je politička i pravna saradnja između dve zemlje odlična. Takođe, dobro iskustvo u radu slovenačkih kompanija u Srbiji i zajednički interesi za nastup na trećim tržištima doprinose konstantnom jačanju međusobnih veza.
Izuzetno uspešnoj saradnji Srbije i Slovenije doprinose tri ključna faktora: istinsko prijateljstvo između dve zemlje, činjenica da se Srbija nalazi na evropskom putu i ima pomoć i podršku Slovenije kao i to da Srbija ima potpisane ugovore koji omogućavaju izvoz robe u Rusiju, Kazahstan, što je tržište od milijardu ljudi za koje su slovenačka preduzeća itekako zainteresovana.
S druge strane Srbija ima želju da maksimalno iskoristi slovenačko iskustvo koje njene kompanije imaju u okviru EU. Srbija je, takođe, zainteresovana i za logističku pomoć Slovenije u korišćenju evropskih fondova imajući u vidu da Slovenija u toj oblasti ima značajna iskustva.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Slovenije u 2014. godini iznosila je 1,033 milijardi dolara, što je za 1,6 odsto manje nego 2013. godine. Srpski izvoz u Sloveniju vredeo je 471,1 miliona dolara i manji je za 1,5 odsto, a uvoz za 1,7 odsto i dostigao je 561,6 miliona. Kao spoljnotrgovinski partner u ukupnom srpskom izvozu u 2014. godini, Slovenija zauzima osmo mesto, a u uvozu 12. Najčešći spoljnotrgovinski posao bila je kupoprodaja.Istovremeno, Srbija je bila 11. najznačajniji partner Slovenije po pitanju vrednosti robne razmene.
Neznatno niža razmena ostvarena u 2014. godini samo je na trenutak prekinula pozitivan trend koji se beleži u prethodnim godinama. Tako je na primer obim razmene roba i usluga u 2013. godine između dve zemlje, takođe bio iznad milijardu dolara, što je bilo za 4,4 odsto više nego u 2012. godini. Ono što je za Srbiju posebno povoljno je uravnoteženost razmene gde je u već pomenutoj godini izvoz Srbije u Sloveniju porastao za oko 13 odsto, a uvoz za 2,4 odsto a pokrivenost uvoza izvozom je bila iznad 99 procenata.
Perspektivna područja za dalji razvoj saradnje su u oblasti saobraćaja, ekologije, informaciono komunikacione tehnologije, turizma, energetike, zaštite i pomoći kod prirodnih nepogoda, poljoprivrede, šumarstva i proizvodnje hrane
Najbolja saradnja izmeju dve zemlje zabeležena je u metalskoj industriji, poljoprivredno prehrambrenoj i farmaceutskoj branši. Odnedavno sve je bolja saradnja i u drugim industrijama pa tako na primer srpske IT firme sa svojim ćerkama firmama iz Slovenije veoma dobro posluju na najzahtevnijim tržištima, kao što je Velika Britanija. Treba napomenuti i da je prehrambena industrija veliki izvozni potencijal Srbije.
Slovenačka statistika navodi da su slovenačke investicije u Srbiji znatne i iznose oko 679 miliona evra. Prema podacima NBS, ukupna direktna ulaganja slovenačkih preduzeća u Srbiji za period 2005-2013. godine, iznose oko 522,7 miliona evra. U Srbiji je registrovano oko 1.500 slovenačkih firmi i predstavništava, a aktivno je oko 500. Slovenačke kompanije u Srbiji zapošljavaju oko 35.000 radnika i izvoze visokokvalitetne proizvode.
Srpska preduzeća su nedovoljno zastupljena u Sloveniji. Vrednost srpskih investicija u Sloveniji je oko 100 miliona evra, a prema podacima Banke Slovenije, ta vrednost je nešto niža i iznosi oko 60 miliona evra. Jedna od najznačajnijih investicija Srbije u Sloveniji je transakcija u kojoj je srpski Nektar kupio slovenački Fruktal.
Prethodnu godinu obeležio je niz susreta slovenačkih i srpskih predstavnika državnih institucija i privrednika.
U februaru prošle godine organizovan je Poslovni forum u Ljubljani koji je okupio više od 140 slovenačkih i 60 srpskih kompanija, a učesnicima su se obratili premijeri Srbije i Slovenije, Aleksandar Vučić i Miro Cerar, konstatujući da su Srbija i Slovenija dve prijateljske zemlje koje imaju dobre ekonomske odnose, ali i da postoji realna mogućnost za još bolju saradnju i zajednički izlazak na treća tržišta.
Osnovni cilj susreta privrednih delegacija bio je usmeren na unapređenje privredne saradnje između kompanija koje posluju u okviru privrednih sektora energetike, građevinarstva, IT, metalskog sektora-elektromontažera i proizvođača brojila, turizma i kreativne industrije i njihov zajednički nastup na trećim tržištima. Glavna tema razgovora na predviđena dva panela bili su procesi privatizacije državnih i društvenih preduzeća u Srbiji i Sloveniji i pružanje informacija zainteresovanim srpskim i slovenačkim kompanijama koje bi želele da učestvuju u ovim aktivnostima, kao i informisanje slovenačkih privrednih društava o projektu „Beograd na vodi“.
Forum je održan u okviru zvanične posete srpskog premijera Aleksandra Vučića Sloveniji, a organizatori skupa su bili Gospodarska zbornica Slovenije i Privredna komora Slovenije. Zvanična poseta predsednika Vlade Republike Srbije iskorišćena je i da bi bila organizovana druga zajednička sednica vlada dve zemlje.
Krajem juna u Beogradu je po 6. put zasedala Mešovita komisija za ekonomsku saradnju Republike Slovenije i Republike Srbije, koju je sa slovenačke strane predvodio generalni direktor Direktorata za privrednu diplomatiju u Ministarstvu spoljnjih poslova Republike Slovenije, ambasador dr Stanislav Raščan, a sa srpske strane, državni sekretar u Ministarstvu za trgovinu, turizam i telekomunikacije Republike Srbije, Stevan Nikčević.
I ovom prilikom je konstatovano da je privredna saradnja među državama veoma dobra, a istovremeno postoji dosta neiskorišćenih mogućnosti na brojnim područjima. Tokom dvodnevnog zasedanja definisana su perspektivna područja za dalji razvoj saradnje pre svega u oblasti saobraćaja, ekologije, informaciono komunikacione tehnologije, turizma, energetike, zaštite i pomoći kod prirodnih nepogoda, u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji.
Na okruglim stolovima razmatrane su konkretne teme iz oblasti saobraćaja, ekologije, i informaciono komunikacione tehnologije. Na okruglom stolu posvećenom ekologiji izražen je interes slovenačkih preduzeća da učestvuju u sanaciji degradiranih industrijskih područja u Srbiji. Radna grupa iz oblasti saobraćaja se bavila slovenačkim interesom za formiranje zapadno-balkanskog koridora na relaciji Minhen-Salcburg-Beljak-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Sofija-Istanbul, sa mogućnošću kasnijeg uključenja grane od Niša preko Skoplja do Grčke i njegovog uključivanja u železničke teretne koridore. Iskazan je i uzajamni interes za razvoj železničke infrastrukture.
Na okruglom stolu posvećenom informaciono-komunikacijskom području, pokrenuta je tema potpisivanja Memoranduma o saglasnosti u ovoj oblasti, koji bi definisao konkretne projekte, koji mogu biti finansirani EU sredstvima. Obe strane su takođe izrazile interes za nastavak dobre saradnje između preduzeća iz ove oblasti iz obe države i na trećim tržištima, u Africi i Zajednici nezavisnih država.
Jedan od modaliteta saradnje koji se razmatra je da slovenačke kompanije zajedno sa srpskim kompanijama organizuju proizvodnju prehrambenih proizvoda za izvoz na druga tržišta.
Srbija i Slovenija su sklopile niz bilateralnih sporazuma među kojima i sporazum o ekonomsko-trgovinskoj saradnji, podsticaju investiranja i socijalnom osiguranju. Tokom posete premjera Vučića Sloveniji u februaru prošle godine Vlade Srbije i Slovenije potpisale su, posle zajednička sednice na Brdu kod Kranja, sporazume iz oblasti odbrane i sporta.