Tradicionalna telekomunikaciona industrija do danas je bila usmerena na dva važna poslovna modela: na usluge krajnjim korisnicima i na razvoj i upravljanje telekomunikacionim mrežama. Sa poslednjom tehnološkom revolucijom i digitalnom transformacijom, usluge krajnjih korisnika su postale sve raznovrsnije i konkurencija se znatno povećala.
Današnje tržište elektronskih komunikacija uključuje platforme, kao i OTT (over-the-top) operatore čije usluge zaobilaze tradicionalne mrežne operatore. Uz to, sve je veći fokus na paket uslugama i obradi podataka.
„Usled tih promena infrastruktura je postala usluga za sebe (IaaS), a razvijen je i novi poslovni model „mreže kao usluge“ (NaaS). Uz to, ubrzani razvoj 5G tehnologije donosi mnogo novih usluga i industrijskih korisnika koji će ovu tehnologiju koristiti kao sredstvo u svom poslovanju. Dinamično okruženje zahteva stalna ulaganja i kvalitet u upravljanju infrastrukturom. Kako investicioni ciklus u oblasti infrastrukture traje više od 15 godina, cilj kompanija je da se infrastrukturne usluge maksimalno iskoriste i ponude drugim učesnicima na tržištu. To prirodno dovodi do odvajanja pomenuta dva poslovna modela“, kaže u intervju za CorD magazin direktor kompanije CETIN Srbija, Vladimir Skulić.
Možete li nam reći nešto više o tome kako je CETIN osnovan?
CETIN je formiran kao infrastrukturna kompanija pre pet godina u Češkoj Republici, kada je izdvojena iz najveće češke telekomunikacione kompanije, O2, kako bi adekvatno odgovorila na nove trendove na tržištu. PPF grupa je prva u Evropi prepoznala ovaj model kao najefikasniji i odlučila da stečena znanja primeni i u drugim svojim telekomunikacionim kompanijama u regionu centralno-istočne Evrope.
CETIN grupa se tako usmerila na unapređenje kvaliteta telekomunikacione infrastrukture, obezbeđujući efikasno korišćenje resursa i kapaciteta, kao i primenu novih rešenja. S druge strane, preuzimanjem brige o infrastrukturi omogućili smo mobilnom operateru da se u potpunosti posveti razvoju usluga krajnjim korisnicima.
U Srbiji CETIN je osnovan sredinom prošle godine kao sestrinska firma iz kompanije Telenor. U kompaniji radi skoro 300 stručnjaka sa višedecenijskim iskustvom u telekomunikacionoj i IT industriji. Upravljamo vrednom infrastrukturom: više od 2.200 radio baznih stanica i preko 15.000 kilometara optičkih vlakana. Pružamo usluge ne samo Telenoru, Mobi banci i drugim članicama naše grupe, već i svima drugima koji su zainteresovani za kapacitete kojima raspolažemo.
Koje usluge CETIN pruža na srpskom i drugim tržištima?
CETIN grupa trenutno posluje kao regionalna kompanija u Češkoj, Mađarskoj, Srbiji i Bugarskoj. S ponosom tvrdimo da smo jedan od mostova u regionu koji spaja istok, zapad, sever i jug Evrope, kao i Evropu sa Azijom i ostatkom sveta. To je zbog činjenice što u sektoru veleprodaje CETIN u Srbiji pruža usluge desetinama domaćih i međunarodnih korisnika.
Uz razumevanje različitih potreba naših klijenata CETIN je u potpunosti usmeren na definisanje i pružanje IaaS i NaaS usluga za mobilne mreže, telehousing usluga u naša četiri data centara, usluga povezivanja i iznajmljivanja nacionalnih i internacionalnih kapaciteta, iznajmljivanja moderne optičke infrastrukture, usluga u oblasti informacione bezbednosti, kao što je zaštita od DDoS napada itd.
Koristeći svoju stručnost, iskustvo i infrastrukturne kapacitete u prilici smo da pružimo usluge raznim „zahtevnim“ industrijama, kao što su bankarstvo i IKT, uključujući i jedinstvene konsultantske usluge koje proističu iz zajedničkog dugogodišnjeg rada ekspertskih timova.
Na kraju, usmereni smo i na saradnju sa drugim operatorima elektronskih komunikacija u domenu zakupa kapaciteta i kolokacije, posebno imajući u vidu trend deljenja infrastrukture na evropskom tržištu, koje se sve više podstiče i od strane regulatora.
U telekomunikacionoj industriji stvari se menjaju neverovatnom brzinom. Šta je sada u trendu?
Telekomunikacije su i dalje prvenstveno vođene tehnološkim razvojem i potrebama koje dolaze direktno sa tržišta. Naše putovanje je počelo sa mrežama druge generacije, u kojima je glasovna komunikacija bila glavni kanal. Poslednjih godina smo najviše fokusirani na izgradnju mreže četvrte generacije. Dosadašnji put je bila postepena evolucija u trajanju od 20 do 30 godina, a sada peta generacija donosi veliku promenu.
Mreža je svakim danom sve složenija i digitalizacija je njen sastavni deo. Neophodno je da bude dinamična i prilagodljiva. Primena analitike i veštačke inteligencije, poput mašinskog učenja, mogu da nam pomognu da podignemo stepen automatizacije, da nam omoguće da bolje predvidimo događaje koji mogu da se dese i da to radimo skoro u realnom vremenu.
Uz razvoj i rast mreže raste i odgovornost da naša mreža i njeni korisnici budu zaštićeni. U oblasti zaštite informacija, poslujemo po standardima ISO 27001 i 27701. Dobro smo pripremljeni zahvaljujući bliskoj saradnji sa timovima PPF kompanija za informacionu bezbednost, koje posluju u zemljama koje podležu EU regulativi, što nam dozvoljava da budemo korak ispred sajber pretnji.
Kriza izazvana virusom korona je pokazala da je pristup Internetu značajan ljudima kako za privatne tako i za poslovne potrebe. Prenos podataka je u stalnom porastu i nova realnost, kao posledica pandemije, pokazala je da korisnici češće i duže razgovaraju i da ne komuniciraju samo putem aplikacija ili Interneta. Ponosan sam što je naša mreža odlično radila i u periodu vanrednog stanja, pošto smo se brzo prilagodili i reagovali na vreme.
S obzirom na to da i Srbija planira da razvije 5G mrežu, možete li nam reći koje su to promene koje donosi ova tehnologija budućnosti?
Peta generacija donosi neverovatnu promenu – prenos podataka velikom brzinom, gotovo u realnom vremenu, i sposobnost da ogroman broj konekcija bude aktivan u isto vreme.
Ova tehnološka revolucija donosi veliku tržišnu i geopolitičku utakmicu, a brzina njene implementacije će odrediti ko će zauzeti ekonomsku pol poziciju za narednu deceniju. Treba istaći i da peta generacija nije samo sledeća „G“ na ovom putovanju. Očekivanja su znatno veća – ona bi trebalo da omogući različitim industrijama da na pametan način inoviraju svoje poslovanje i da međusobno poveže različite industrije i ekosisteme; na 5G se gleda kao na osnovu i preduslov za pametno društvo i transformaciju čitavih industrija.
Da bi sve ovo bilo podržano i kako bi krajnji korisnici osetili blagodeti nove tehnologije, neophodno je podsticati inovativna partnerstva u okviru celog ekosistema, od mobilnih operatora, provajdera infrastrukture, proizvođača opreme, brojnih lokalnih partnera i startapa, do unapređenja regulatornog okruženja i uključivanja šire javnosti kroz adekvatno informisanje. Zbog toga verujemo da ćemo biti svedoci stvaranja čitavih novih klastera proizvoda i usluga na tržištu, za koje pripremamo osnovu u smislu moderne infrastrukture.
Šta će biti potrebno kako bi Srbija uhvatila korak sa zemljama koje su odmakle u razvoju 5G mreže?
Kao i ostalim operatorima, izgradnja infrastrukture za mrežu pete generacije jeste u našem fokusu, posebno kada regulator najavi aukciju spektra. Za sve operatore i dalje je veliki izazov administracija – pribavljanje dozvola za postavljanje jedne bazne stanice u proseku traje preko 4 meseca i procedura nije ujednačena. Neophodno je unaprediti regulativu u oblasti zaštite životne sredine i ustanoviti ujednačenu praksu, ali i zadobiti poverenje građana u neškodljivost ove tehnologije. Kao što je sredinom prošlog veka struja stigla do svake kuće, tako je sada širokopojasni internet velikih brzina sredstvo za ostvarenje naših potreba i prava. Prioritet EU je da svi njeni stanovnici imaju pristup gigabajt mreži i da sva naselja imaju 5G do 2030 godine. Takođe, pozdravljamo projekte našeg Ministarstva telekomunikacija koji vode Srbiju u tom smeru. Za početak, sve škole će dobiti širokopojasni pristup putem optičkih vlakana koje će dovesti brzu internet vezu u sve ruralne delove Srbije.