Mapa sajta

Maja Turković, Vice-President For Serbia
Nikola Stamenov, Development Director
Vladan Rankov, Commercial Director For CWP Global

Tim za čistiju budućnost

CWP Global je jedan od najvećih investitora u vetroparkove u Srbiji, a u svetu je kompanija poznata po brojnim velikim i inovativnim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije

Srbija ima potencijala da razvije preko 4 GW zelenih projekata u narednih deset godina. Brže nego što smo mislili, videćemo značajne udele zelene energije u našem energetskom miksu.

Možete li nam ukratko predstaviti vašu kompaniju?

Maja Turković: CWP Global je nastala 2007. godine kao rezultat naše strasti prema alternativnim izvorima energije i mogućnostima koje su se ukazale u jugoistočnoj Evropi kada su projekti iz obnovljivih izvora energije u pitanju. Za kratko vreme postali smo najuspešniji developer u regionu i postali prepoznatljivi po razvoju najvećih vetroparkova u Srbiji i Rumuniji. U Srbiji smo razvili najveći vetropark Čibuk 1, instalisane snage 158 MW koji je počeo sa radom 2018. godine i sada je u vlasništvu konzorcijuma Masdar, Taaleri i Deg. Projekat Fantanele od 600 MW u Rumuniji, koji je prešao u vlasništvo CEZ-a, pušten je u rad 2012. godine ali i danas se smatra najvećim onshore vetroparkom u Evropi.

Takođe, od 2008. godine smo u Australiji, gde smo uspešno izgradili 2 GW projekata i danas smo najveći nezavisni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora. Zahvaljujući inovativnosti našeg tima, među prvima smo uveli uspešne poslovne modele saradnje za naše projekte kao što su korporativni ugovori o otkupu struje (PPAs) i strategije direktnog plasmana struje na tržištu. Pored jedinstvenog hibridnog projekta Sapphire (270 MW vetar, 165 MW solar i 35 MWh baterija), naša kompanija je globalno prepoznata po projektu AREH (Asian Renewables Energy Hub). Sa svojom površinom od 6,5 hiljada kilometara u nenaseljenom delu Zapadne Australije i procenjenom investicionom vrednošću od USD 36 milijardi, ovaj hibridni projekat od 26 GW vetra i sunca, koji će se koristiti za proizvodnju zelenog vodonika, smatra se najvećim energetskim projektom na svetu.

Maja Turković

Danas, u regionu jugoistične Evrope, u Srbiji, Bugarskoj i Rumuniji, razvijamo portfolio projekata ukupnog kapaciteta 1.4 GW, od čega je u Srbiji ukupno 500 MW. Naš tim u Beogradu neprestano raste i danas imamo 14 visoko obrazovanih i motivisanih zaposlenih koji vredno rade na realizaciji naših projekata.

Srbija ima zakon o obnovljivim izvorima energije, ima investitore i ozbiljan kapacitet obnovljivih izvora u raznim fazama razvoja. Nedostaje li nam nešto da bismo napravili ozbiljan iskorak u ovom segmentu?

Maja Turković: Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije je najbolji signal investitorima da ulažu u razvoj i izgradnju elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. Zakon daje jasan signal da je Srbija spremna za korenitu energetsku tranziciju, i da ćemo, brže nego što smo mislili, videti značajne udele zelene energije u našem energetskom miksu. Prema našim procenama, Srbija ima potencijala da razvije preko 4 GW zelenih projekata u narednih deset godina. U toku je izrada podzakonskih akata koji će omogućiti implementaciju ovog zakona, a koje očekujemo u najskorijem periodu. Time će biti zaokružen regulatorni paket koji će omogućiti investicije i integraciju velikog kapaciteta iz obnovljivih izvora u naš elektroenergetski sistem kao i na tržištu električne energije.

Ono što se promenilo je što su tehnološki razvoj i trend pada cena koštanja tehnologija vetroturbina i fotonaponskih sistema doveli do značajnog pada troškova proizvodnje. Isplativost jedne vetroelektrane ili solarne elektrane danas više ne zavisi od subvencija ili podsticaja od strane države. Budućnost obnovljivih izvora energije je tržište. I naša kompanija je spremna za tržišnu utakmicu.

Ključ za integraciju velikog kapaciteta iz OIE je povećanje prenosnog i interkonektivnog kapaciteta mreže, da bi se izbegla zagušenja, a imajući u vidu veliki pritisak na operatora prenosnog sistema sa brojnim zahtevima za priključenje, zatim spajanje tržista u jedinstvenu cenovnu zonu i stvaranje uslova za likvidno unutardnevno tržište električne energije.

CWP Global je jedan od najvećih investitora u vetroparkove u Srbiji. Na kojim projektima trenutno radite?

Nikola Stamenov: Od 2019. godine pokrenuli smo drugi ciklus izgradnje vetroparkova u Srbiji. Posle uspešne realizacije projekta Čibuk 1, danas uveliko razvijamo projekat Vetrozelena od 300 MW snage. Ovaj vetropark, koji gradimo na teritoriji opštine Pančevo vrednosti je preko EUR 300 miliona, a kada projekat bude pušten u rad krajem 2024. godine, energija proizvedena u ovoj elektrani biće dovoljna za snadbevanje preko 200.000 domaćinstava. Pored Vetrozelene, očekujemo da ćemo u narednom periodu pokrenuti još par velikih projekata vetroparkova u zemlji i regionu.

Nikola Stamenov

Odnedavno CWP Global u Srbiji razvija i projekte solarnih (PV) elektrana

Nikola Stamenov: Solarne elektrane su trenutno jedna od najzanimljivijih tema u Srbiji kada je energetika u pitanju. Jedan od razloga je i taj što mi kao zemlja nismo uspeli da otvorimo naš solarni potencijal do sada, te je udeo od oko 10 MW solara u energetskom miksu zemlje skoro i zanemarljiv. Primera radi, zemlje iz našeg okruženja kao što su Bugarska i Rumunija imaju preko 1 GW solara, što velikih projekata, tako i malih ‘na krovovima’ projekata. Zahvaljujući nedavno usvojenoj akonskoj regulativi, očekujemo veliki bum u zemlji kada je Solar u pitanju i po našoj proceni, Srbija će u narednih par godina dobiti preko 1.000 MW projekata iz solara. Ovo je odlična vest, kako za privredu i energetiku, tako i za ekologiju i životnu sredinu što je verovatno i najvažnije.

Što se naše kompanije tiče, pored velikog iskustva u razvoju solarnih elektrana u Jugoistočnoj Evropi i pre svega Australiji, trenutno razvijamo dva velika solarna parka u Srbiji ukupne snage 200 MW.

Očekivana vrednost investicije za ova dva projekta je oko EUR 145 miliona. Ukupna proizvedena energija u ovim solarnim parkovima će biti dovoljna za snabdevanje 80.000 domaćinstava čistom energijom. Očekujemo da ove elektrane krenu sa radom početkom 2024. godine.

Srbija pred sobom ima jedan važan zadatak kada je poboljšanje životne sredine u pitanju. Kako vidite ulogu Vaše kompanije na tom putu?

Nikola Stamenov: Potpuno ste u pravu. Srbija, kao i ostatak Evrope i sveta, ima jako malo vremena da zaustavi razarajuće klimatske promene koje je nedvosmisleno naša civilizacija izazvala, bazirajuci svoj razvoj i prosparitet u poslednjih 100 godina na jeftinim i dostupnim fosilnim gorivima. Naša kompanija, kao i cela industrija obnovljivih izvora energije, ima zadatak da što pre i u što kraćem roku ponudi vladama, korporacijama, industriji i stanovništvu alternativu za fosilna goriva i da pomogne da i Srbija, kao i ostatak sveta, do 2050. godine bude ‘carbon free’ društvo. Alternative ovome, koliko god ambiciozno i možda nerealno zvučalo, nema. Ovo je pitanje svih pitanja, pitanje opstanka, i zato mi u CWP Global imamo osećaj velike odgovornosti ali i ponosa što smo deo ove velike i najznačajnije revolucije – zelene revolucije.

Na koji način politika održivosti poslovanja utiče na vrednost kompanije?

Vladan Rankov: ESG politika definiše kriterijume za održivo poslovanje kompanije i ima značajan efekat na vrednosti kompanije. Finansijeri i investitori prilikom odlučivanja o ceni kapitala i vrednosti kompanije kvantifikuju i prate efekte ESG kroz takozvane ocene ili scoringe. Ove ocene ispituju kako kompanija rešava izazove vezane za zagađenje životne sredine, emisiju štetnih gasova, klimatske promene, upravljanje ljudskim kapitalom, zdravljem svojih zaposlenih, radnim okruženjem itd.

Vladan Rankov

Neadekvatno upravljanje izaziva dodatne troškove za kompaniju u vidu taksi za zagađenje, viših troškova finansiranja, gubitka produktivnosti itd. Procena je da u našoj industriji 35% ukupne vrednosti kompanije može biti dovedeno u pitanje neadekvatnom ESG. Ovu procenu je radila svetski priznata konsultantska kuća McKinsey u svom kvartalnom izveštaju u novembru 2019 godine. Zbog toga se CWP Global sa posebnom pažnjom odnosi prema ovim pitanjima i ove izazove rešava sopstvenom politikom upravljanja.

Aris Karousos, CEO, EKO Serbia

Vozači znaju zašto biraju EKO

Pre dve decenije, kada su počinjali u Srbiji, želeli su da EKO brend bude sinonim pouzdanosti, kvaliteta i vrhunske usluge i ta vizija je...

Danilo Đurović, generalni direktor, Autotechnica Serbia – Hertz

Predstavljamo Flex Drive

Kao deo Autohellas grupe, koja je lider u automobilskom sektoru u Grčkoj od 1974. godine, Hertz je više od tradicionalne kompanije za iznajmljivanje automobila Zahvaljujući...

Nikos Veropoulos, vlasnik kompanije Veropoloulos

Super Vero super uspešan

Kompanija Veropoulos je na našem tržištu već dve decenije poznata po svojoj jedinstvenoj ponudi, visokokvalitetnim proizvodima po promotivnim cenama i izvrsnom iskustvu kupaca Od kupovine...

Ivana Vukmirica Baćanović, direktorka, Gimnazija Ruđer Bošković

Dve decenije znanja

„Ruđer Bošković“ je jedinstveni obrazovni sistem koji čine prva privatna osnovna škola i gimnazija koje imaju akreditacije Ministarstva prosvete Republike Srbije i International Baccalauretare...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...