Sitemap

Više...

Mercedes-Benz

Brzina, moć i luksuz

Čak i kada su sa povišenim klirensom,...

Vladan Krsman, Chief Technology Officer - Digital Grid, Schneider Electric Srbija

Vreme pametnih mreža je – sada

Vladan Krsman iz Schneider Electric Srbija u...

Lidl Srbija KD

Hrana za bolje sutra: Lidlovo strateško opredeljenje

Svest o tome da način ishrane postaje...

Zoran Janovac, General Manager, Perspekta

Pametno, prilagođeno i dugoročno

Perspekta godinama aktivno deluje u sferi sajber...

CorD Recommends

Srbija dobija pretfinansiranje iz Plana rasta EU

Evropska komisija je danas uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, što odgovara delu pretfinansiranja predviđenog...

Troškovi rada nastavljaju da rastu u evrozoni i EU početkom 2025. godine

Troškovi rada u evrozoni su nastavili da rastu u prvom kvartalu 2025. godine, odražavajući šire trendove plata i troškova...

Mladi i donosioci odluka protiv govora mržnje kroz dijalog i umetnost

U snažnom izrazu solidarnosti protiv mržnje i diskriminacije, predstavnici mladih i visoki zvaničnici/e okupili su se u kulturnom centru...

Marko Čadež novi član Generalnog saveta WCF

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, izabran je za člana Generalnog saveta Svetske federacije privrednih komora (WCF), sa mandatom...

Regionalni samit u Bečićima potvrđuje važnost finansijske saradnje

U Bečićima je svečano otvoren XII Regionalni samit guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava, koji okuplja ključne finansijske...

Prof. dr Radivoje Mitrović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Kolevka inženjera budućnosti

Poslednjih godina Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu unapredio je kvalitet i atraktivnost studijskih programa i prilagodio ih globalnim trendovima kako bi se studentima otvorio put ka uspešnoj profesionalnoj karijeri mašinskih inženjera traženih i u zemlji i u svetu

Suština reforme visokog obrazovanja treba da bude zasnovana na tome da je u centru učenja student, koji pored vrhunskih teorijskih znanja, treba da nauči i kako da primeni ta znanja i razvije svoju ideju, ističe prof. dr Radivoje Mitrović.

Više puta ste istakli da Mašinski fakultet svoj rad i svoje uspehe temelji na kvalitetnoj nastavi, naučnim istraživanjima, međunarodnoj saradnji i saradnji sa privredom. To se nije promenilo?

Sve to je i dalje među ključnim razvojnim prioritetima Mašinskog fakulteta. Naš cilj je da, kroz podizanje kvaliteta nastave, naučno-istraživačkog rada, saradnje s privredom i međunarodne saradnje, napravimo novi kvantni skok u poslovanju u svim segmentima – koji će naredne generacije dalje razvijati.

Sledeći naš moto „Izvrnost sada i u svemu“, okrenuli smo se, pre svega, najboljim studentima, koji će razvojem novih proizvoda i tehnologija doprineti privrednom razvoju zemlje i mnogo većoj stopi rasta društvenog proizvoda. Upravo iz tog razloga osnovali smo Studentski centar izvrsnosti, koji trenutno okuplja pet studentskih timova u oblasti motornih vozila, vazduhoplovstva, brodogradnje, robotike i biomedicinskog inženjerstva.

Uspešno smo učestvovali na javnom konkursu Master 4.0, koji je na ideju Inicijative „Digitalna Srbija“ realizovalo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja RS. Rezultat je novi master studijski program „Industrija 4.0“, koji izvodimo zajedno sa Matematičkim fakultetom Univerziteta u Beogradu i uz aktivno učešće vodećih domaćih i stranih kompanija.

Veoma smo ponosni i na saradnju s privredom, ne samo u oblasti obrazovanja i naučnoistraživačkog rada, nego i kroz zajednički rad na projektima. Znatan broj profesora i saradnika ima izuzetno razvijenu saradnju s privredom kroz koju ostvarujemo više od 40% sopstvenih prihoda.

Kada je reč o međunarodnoj saradnji, naši istraživači su, kao nosioci, uključeni u četiri Horizon 2020 projekta, zatim u projekte u okviru programa Erazmus+, projekte bilateralne saradnje koje finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

Kroz saradnju s privredom Mašinski fakultet ostvaruje više od 40% sopstvenih prihoda

Da li su reindustrijalizacija Srbije koja omogućava nalaženje posla kod nas, ali i činjenica da su diplome Mašinskog fakulteta priznate širom sveta, razlog za povećano interesovanje za upis?

Povećanom interesovanju mladih za studije mašinstva u velikoj meri doprinela je i radikalna promena načina nastave i permanentno inoviranje i usaglašavanje studijskih programa sa potrebama savremene industrije i najnovijim trendovima.

Naš fakultet se ističe kao jedan od malobrojnih u Srbiji koji studentima nudi široku lepezu smerova i perspektivnih zanimanja, od kojih su neka jedinstvena i u regionu. To je, takođe, jedan od razloga što raste interesovanje i za nastavak školovanja na master i doktorskim studijama.

Kvalitet studija na Mašinskom fakultetu potvrđen je i međunarodnim akreditacijama ASIIN i RINA, a mnoge kompanije prepoznale su Mašinski fakulet kao mesto gde se školuju vrhunski inženjeri. Među njima su nemački Brose, ZF (Cet-ef), Simens, Meser tehnogas, NIS, EPS, Zastava oružje, Sloboda, Metalac….

Saradnja s ovim kompanijama podrazumeva prilagođavanje nastavnih programa njihovim potrebama, a one aktivno učestvuju u obrazovnom procesu kroz stipendiranje, stručnu praksu i rad na konkretnim projektima, uz mogućnost zaposlenja čak i pre odbrane diplomskog rada.

Od jeseni studenti u Srbiji dobijaju mogućnost da studiraju po modelu dualnog obrazovanja – razvijenom prema potrebama i specifičnostima sistema visokog obrazovanja Republike Srbije. Zakon o dualnim studijama predviđa uvođenje fleksibilnog modela koji bi visokoškoske ustanove same definisale i sopstvenim angažovanjem povezivale sa zainteresovanim kompanijama.

Sadržaji master akademskih studija na Mašinskom fakultetu su koncipirani tako, da pored obaveznih predmeta, sadrže i grupu izbornih predmeta. To ostavlja mogućnost da se, u kontaktima s privrednim subjektima definišu teme i oblasti koje bi bile obrađivane kroz izborne predmete – što bi u velikoj meri doprinelo daljem unapređenju kvaliteta akademske nastave.

Šta je dobar inženjer? Onaj koji diplomira s najvišim ocenama, onaj ko završi fakultet u roku ili onaj ko misli šire i vide dalje?

Najbolji studenti nisu nužno oni s najvišim ocenama, već oni koji imaju svojevrsni inženjerski „iks faktor“ – sposobnost da maštaju, koncipiraju, vizualizuju, i na kraju, svoje ideje pretvore u realan proizvod. Naš cilj je obrazovanje nove generacije inženjera, koji će razvijati nove proizvode i tehnologije. Ambicija nam je da postanemo deo kreativne industrije u kojoj je novostvorena intelektualna vrednost najveća i koja će domaćoj privredi omogućiti da zauzme svoje mesto u globalnom lancu vrednosti.

Kvalitet studija na Mašinskom fakultetu potvrđen je i međunarodnim akreditacijama ASIIN i RINA

Možete li da izdvojite neke od najznačajnijih projekata Inovacionog centra koji postoji već 15 godina?

Osnovna uloga Inovacionog centra je transfer tehnologije i unapređenje veza fakulteta sa privredom. Među najznačajnijim projektima koji su proizašli iz te saradnje ističu se: Srpska ratarska mašina; Razvoj HVAC opreme; Berač voća KOKAN 500s; Uređaj za točenje i čuvanje vina i mnogi drugi. Jedan od najnovjih projekta je i traktorska platforma za spektrometrijsko izviđanje ratarskih useva.

Glavni nosioci navedenih projekata su studenti doktorskih studija.

Da li se slažete sa ocenom da je osnivanjem Studentskog centra izvrsnosti Mašinski fakultet napravio veliki pomak u obrazovanju budućih mašinskih inženjera? Zašto je on važan?

Osnivanjem Studentskog centra izvrsnosti obezbedili smo uslove i prostor gde studenti mogu da kreiraju svoje ideje, zatim da ih u laboratorijama fakulteta dalje razvijaju, i na kraju pretoče u gotove prototipove.

Cilj je da studenti, radeći na konkretnim projektima, nadograde znanje dobijeno tokom studija i steknu neophodne praktične kompetencije i veštine koje su imperativ vremena u kome živimo. Da, na primer, nauče kako da svoje projekte predstave, obrazlože i argumentovano brane pred potencijalnim finansijerima, odnosno kako da animiraju sponzore i firme da ih podrže…

Ideja je da da se poslednja godina studija u što većoj meri upotpuni praktičnim angažmanom.

Da li profesori i studenti sa vašeg fakulteta sarađuju i sa velikim svetskim kompanijama, ali i sa malim i srednjim preduzećima u Srbiji?

Mašinski fakultet neguje višedecenijsku saradnju s privredom. Dolaskom vodećih svetskih kompanija u Srbiju, ta saradnja je intenzivirana. Ono što je posebno važno, većina kompanija, kao što su Brose, ZF, Simens, Boš, pored proizvodnih pogona u Srbiji otvaraju i odeljenja za istraživanje i razvoj. Time se otvara prostor ne samo za saradnju kroz razne vidove obuka i nastave, nego i za aktivnu profesionalnu saradnju i razmenu znanja i iskustava kroz projekte istraživanja i razvoja.

Pročitajte još...

Stručni pogled prof. dr Danila S. Furundžića, dipl. inž. arh.

Univerzitet – imovina, reforma i uloga u društvu

Planirani Univerzitetski centar u Bloku 32 predstavlja jedan od najambicioznijih projekata u savremenom razvoju visokog obrazovanja u Srbiji. Zamišljen kao otvoren, integrisan i multifunkcionalan...

Dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske književne zadruga

Koliko možemo verovati Evropi?

Studentski protest, koji spaja evropske vrednosti i nacionalno osećanje, instinktivno je razotkrio laži domaćih i evropskih političara. Ostaje pitanje da li će i kako...

Vladimir Obradović, Full professor, Katedra za interdisciplinarna istraživanja u menadžmentu, FON

U korist investitora a na štetu bezbednosti

Nedostatak adekvatne regulacije i javne kontrole stvara plodno tlo za korupciju, koja neizbežno rezultira višim troškovima i nižim kvalitetom, na štetu građana Srbije. Zamislite da...

Dr Milo Lompar, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske književne zadruge

Revolt, pobuna i prelazna vlada

Režim nije potvrđen ni kao efikasan, ni kao slobodarski, ni kao nacionalan, već kao koruptivan, autoritaran i antinacionalan. Kao da je pad nadstrešnice ospoljio...

Dr Galjina Ognjanov, profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Beogradu

Tradicionalni mediji su nezamenjivi

Pojava digitalnih medija, njihova brza ekspanzija i činjenica da za mlade, posebno generaciju Z predstavljaju primarni kanal komunikacije, doprinela je otvaranju pitanja u vezi...

Milojko Arsić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU)

Kraj jednog recepta

U narednoj godini, rast domaće tražnje biće glavni pokretač privrednog rasta Srbije, što nije dugoročno održivo za malu otvorenu privredu poput srpske, zbog rasta...

Mladi informatičari iz Srbije osvojili prva tri mesta na takmičenju u Rumuniji

Ekipe iz Srbije osvojile su prva tri mesta na regionalnom informatičkom takmičenju ICPC SEERC 2024 (The 2024 Southeastern European Regional Contest) u Rumuniji, u...

Na listi najuticajnijih svetskih istraživača 89 srpskih naučnika

Među 217.097 najuticajnijih naučnika na svetu nalazi se i 89 naučnika iz Srbije, pokazuje najnovija lista koju je objavio američki Univerzitet Stenford. Kako je preneo...