Iako su se uslovi poslovanja u potpunosti promenili u proteklih 100 godina, i dalje postoji snažna potreba za postojanjem Udruženja banaka Srbije, koje spada u retke institucije koje mogu da se pohvale ovakvim jubilejom, ali i velikim doprinosom bankarskom sektoru
Mogu da potvrdim da je bankarski sektor u Srbiji veoma stabilan, da je adekvatno kapitalizovan i da je upravo tokom pandemije pokazao koliko dobro podnosi ozbiljan stres koji je ceo svet doživeo, ali u ovom trenutku nije zahvalno prognozirati kakva će biti 2022“, ističe gospodin Vasić.
Uspešno ste prošli kroz pandemiju, ali to ne znači da je prošlo vreme rizika i izazova. Kako Vam u tom smislu izgleda početak ove godine? Hoće li biti dobra za banke i bankare, za vaše klijente, pa i za ekonomiju Srbije?

Vreme upravo potvrđuje da se izazovi smenjuju jedan za drugim i zato je važno ne da slavimo prolazak jedne krize, već da budemo spremni i za sledeću, koja će se pojaviti pre ili kasnije. U ovom trenutku, taj izazov je globalni i tiče se sukoba u Ukrajini, koji će dotaći bukvalno svaku tačku na planeti, a čije su razmere još teško procenljive.
Zato je zaista nezahvalna, a rekao bih i neodgovorna, preciznija prognoza o tome kakva će u poslovnom smislu biti 2022. godina. To najviše zavisi od toga da li će situacija na istoku Evrope ići u pravcu smirivanja ili dalje eskalacije.
Međutim, ono što je za nas bitno, to je da budemo svesni koliko smo sami spremni za izazove. Moje procene su pozitivne, ali u smislu opšte ekonomske situacije zaista ne bih želeo da ulazim u proizvoljna nagađanja.
Uprkos činjenici da je konsolidacija uspešno započeta, broj banaka je i dalje veći od optimalnog. Kojom dinamikom će se, po Vašem mišljenju, odvijati ukrupnjavanje u bankarskom sektoru? Zašto je ono važno?
Konsolidacija banaka je važna zato što na tržištu stvara stabilnije bankarske grupacije sa većim kreditnim potencijalom, sa višim nivoom usluga za sve korisnike. I to je ono što je najbitnije i za građane Srbije, i za privredu. To koliki je nominalni broj banaka, zaista je manje bitno u odnosu na kvalitet koji one pružaju i na ukupnu stabilnost bankarskog sistema, a i jedno i drugo je trenutno u Srbiji na vrlo visokom nivou. U kom će pravcu ići dalje ukrupnjavanje zapravo najviše zavisi od odluke poslovodstva, odnosno vlasnika banaka i u tom smislu moguće je da na njihove krupne poslovne korake u narednom periodu više utiče globalna geostrateška situacija, nego sama procena stanja na tržištu Srbije.
U narednih godinu-dve se ne očekuje značajniji rast evribora. Da li će to podstaći građane da uzimaju kredite? Kako to utiče na odluku NBS da spreči prekomerno zaduživanje i da očuva stabilnost bankarskog sektora?
Kreditna aktivnost u Srbiji pokazuje konstantan rast i to u jednom dužem periodu. Nema razloga da sumnjamo da će takav proces biti nastavljen, s obzirom na to da su kamate i dalje negde oko istorijskog minimuma i da u našoj zemlji, na primer, imamo i veliki rast stanogradnje, odnosno ponude nekretnina na tržištu. Sav ovaj rast naravno ne ugrožava stabilnost, niti je blizu neke rizične zaduženosti, koja se kreće na nivou oko 1.600 EUR po glavi stanovnika, što je i dalje ispod zemalja sa kojima se možemo porediti po ekonomskom potencijalu.
Nominalni broj banaka je manje bitan u odnosu na kvalitet koji one pružaju i na ukupnu stabilnost bankarskog sistema. I jedno i drugo je trenutno na vrlo visokom nivou
Sve više i sve glasnije se govori o održivom bankarstvu. Na šta se sve odnosi ovaj pojam? Šta su osnovni uslovi održivosti?
Pojam održivosti u bankarstvu je zaista širok. Banke kroz svoju kreditnu aktivnost imaju društveni i ekološki uticaj, sa druge strane i sam bankarski sektor je izložen klimatskim rizicima preko svojih plasmana. Ti rizici utiču na kreditni potencijal klijenata, a onda i na kvalitet aktive banaka.
Nedavno ste izjavili da je budućnost banaka u zelenoj agendi. Znači li to da ćete u budućnosti pružiti veću podršku projektima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije?
Podrška projektima zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, neki su od primera kreditnih linija koje banke usmeravaju ka privatnom i javnom sektoru. Sigurno je da će u narednom periodu one biti još zapaženije, između ostalog i zato što je državna politika Srbije da ekološko osvešćivanje nacije i direktno rešavanje nekih problema građana kroz finansijske olakšice za ekološki odgovornu gradnju. Ekologija i održivo poslovanje su već sada implementirani u mnogim segmentima bankarskog rada, to važi i za Narodnu banku Srbije i za komercijalne banke koje posluju na tržištu. Podršku ekološki održivom razvoju predstavlja i projekat izdavanja „zelenih“ obveznica, radi sprovođenja i finansiranja određenih projekata iz oblasti zaštite životne sredine.

Sve veći broj banaka koje se kontinuirano obavezuju na poštovanje Principa UN za odgovorno bankarstvo (Principles for Responsible Banking), a potpisnice Principa su i najveće banke u Srbiji, uglavnom one koje su članice međunarodnih bankarskih grupacija.
Kako će se invazija Rusije na Ukrajinu i rat, za koji niko ne može da pretpostavi koliko će trajati, odraziti na rad banaka, ne samo u Srbiji, već i šire? Prete li nam dramatičan rast inflacije i nova ekonomska kriza?
Nesumnjivo će biti izvesnog uticaja sukoba u Ukrajini na celokupnu svetsku ekonomiju. To najpre vidimo kroz cene i snabdevanje energentima, ali svakako ćemo videti i na tržištu hrane, na kome su Ukrajina i Rusija veoma bitni igrači, a takođe i u plasmanu na ova dva izuzetno velika tržišta. Međutim, i u nekoj izvesnoj krizi nema mesta za neke katastrofične scenarije. Nemamo naznake inflacije koja bi predstavljala neke ekstremne vrednosti. Kao što sam već ranije rekao, potrebno je da svi dobro procenimo svoje kapacitete, da se ovoj situaciji prilagodimo, a svakako i da donosimo racionalne i mirne odluke.
Pre nekoliko meseci proslavili ste vek postojanja Udruženja banaka. Šta ga za Vas čini tako vrednim i veličanstvenim?
Ono što nas čini ponosnim, uz sve što je Udruženje u ovom veku uradilo, to je činjenica da i danas – kada su uslovi poslovanja u potpunosti promenjeni u odnosu na vreme u kojem je UBS nastao – i dalje vidimo potrebu za jednim ovakvim oblikom udruživanja banaka. Ja ću vas podsetiti da je članstvo u našem Udruženju dobrovoljno, a da su naši članovi zaista sve banke koje posluju u Srbiji. Ništa više od toga ne govori da naše postojanje ima svrhu i da bez doprinosa Udruženja banaka Srbije ne bi bilo unapređenja bankarskog sistema koje smo mogli da vidimo.