Crédit Agricole je na tržište Srbije ušla sa jasnom vizijom i strategijom za budućnost, zasnovanoj na stalnom unapređenju i rastu u svim segmentima poslovanja
Crédit Agricole Srbija, koja od 2009. posluje u Srbiji pod svojim imenom i preko svojih 80 filijala, uspela je da se pozicionira kao referentna banka u nekoliko segmenta kao što su: auto-krediti, agrobiznis, stambeni krediti i nastavlja da gradi dugoročne odnose sa klijentima zasnovane na obostranom poverenju.
Koje su, po vašem mišljenju, reformske mere doprinele da se osigura stabilizacija bankarskog sektora u Srbiji?
– Bankarski sektor u Srbiji je stabilizovan zahvaljujući različitim merama Narodne banke Srbije koja je jedan od ključnih elemenata u stvaranju stabilnog finansijskog okruženja.
Kontrolne mere NBS usmerene su ka prevenciji iznenadnog odliva kapitala i omogućavaju trenutnu intervenciju NBS ukoliko dođe do problema sa likvidnošću neke od banaka. Narodna banka je, takođe, sprovela i stres testove za lokalne banke koji su bili neophodni da bi se utvrdila stabilnost bankarskog sistema.
Uz sve ovo banke u Srbiji pripremaju planove oporavka u slučaju potencijalne krize, sa jasno definisanim koracima koji bi se preduzeli kako bi se određena krizna situacija predupredila ili razrešila.
Jedan od najvećih problema bankarskog sektora je rešenje problematičnih kredita. Crédit Agricole banka beleži daleko manji procenat kredita u kašnjenju u odnosu na tržišni prosek, a u isto vreme uspeva da ostvari kontinuirani rast u poslednjih nekoliko godina. Ovo je rezultat specifične kreditne politike sa prihvatljivim nivoom rizika, ali koja ostavlja i dovoljno mogućnosti za rast u svim segmentima.
Dugo se priča o konsolidaciji srpskog bankarskog sektora. Kako vi vidite razvoj ovog sektora u budućnosti?
– Iako je očigledno je da je iz godine u godinu u Srbiji sve manje banaka, još uvek aktivno posluje njih 30, te se očekuje da će se ovakav trend nastaviti. Siguran sam da ćemo biti svedoci još nekih udruživanja ili akvizicija koje će voditi ka adekvatnom broju banaka za tržište Srbije koje broji oko sedam miliona građana. Neke će se dodatno specijalizovati, ali većina banaka mora da bude spremna da promeni svoj model poslovanja kako bi odgovorile tržištu koje postaje sve zahtevnije.
Razvoj novih tehnologija značajno utiče na promene u bankarstvu, a digitalizacija bankarskih usluga i proizvoda će se nametnuti kao neophodnost za svaku banku koja namerava da održi korak sa potrebama i zahtevima nove generacije.
Sa druge strane, veoma jaka konkurencija među finansijskim institucijama primorava banke da klijentima pružaju veoma atraktivne ponude i klijenti bi ovakvu situaciju trebalo što bolje da iskoriste!