Izlaz Srbije je u agresivnom privlačenju investicija, pre svega u poljoprivredu i industrijalizaciju, sa naglaskom na izvozu
Pandemija je na finansijskom tržištu definitivno ustoličila pojam „crni labud“ koji označava nepredvidiv događaj sa velikim posledicama. Po mišljenju mnogih finansijskih stratega, to bi moglo da pogodi firme koje posluju sa Kinom. Neki je upoređuju sa američkom finansijskom krizom iz 2008, zaboravljajući da je ta kriza krenula iz najrazvijenijeg centra finansijskog tržišta i njenim slabljenjem pogodila proizvodnju razmenljivih dobara.
Suprotno globalnoj krizi iz 2008, pandemija je krenula u momentu kada je dobar deo najrazvijenijih svetskih ekonomija već usporavao i obarao ekonomske performanse. Pandemija je samo produbila već prisutni eho globalne krize iz 2008, koja nikada nije bila u potpunosti sanirana u okvirima zapadnih ekonomija . Očekivanja da će pandemija pogoditi one koji posluju sa Kinom, na koju otpada oko 20% aktivnosti u svetskoj ekonomiji, je samo nastavak zbivanja koji su prethodili pandemiji.
Iz prethodnih kriza znamo da najbolje prolaze fleksibilne i lako prilagodljive ekonomije. Do sada su to bile ekonomije oslonjene na sekundarno finansijsko tržište, ali je pandemija pokazala da je izlaz u brzom prilagođavanju proizvodnje razmenljivih dobara, u čemu Kina prednjači. Za razliku od Kine, koja je u roku 10-15 dana uspešno preorientisala deo auto industrije na proizvodnju respiratora i ostalih neophodnih medicinskih sredstava, nemačka auto-industrija se pobunila, tvrdeći da će za promenu proizvodnje biti potrebno nekoliko meseci.
Uvažavajući našu potrebu da tesno sarađujemo sa EU, moramo voditi računa i o diversifikaciji ekonomskih odnosa sa inostranstvom, prvenstveno sa Kinom, Rusijom i Turskom.
Širom analizom ove pojave bi se moglo zaključiti da će neminovno doći do smanjenja obima proizvodnih lanaca između dalekog Istoka i zapadnih najrazvijenijih zemalja, ali će doći do jačanja ekonomskih veza Između dalekog Istoka i zemalja u razvoju. U ovom procesu će biti dominantan položaj Kine, koja će koristeći „novi put svile“ povećati obim proizvodnih lanaca sa evropskim, blisko-istočnim i centralno-aziskim zemljama u razvoju. Sličnu ekonomsku politiku, Kina vodi u Africi i južnoj Americi.
Uvažavajući našu potrebu da tesno sarađujemo sa EU, moramo voditi računa i o diversifikaciji ekonomskih odnosa sa inostranstvom, prvenstveno uključujući Kinu, Rusiju i Tursku. Očigledno je da EU očekuju teški, pa i dramatični društveno-ekonomski i politički problemi, koji će u dobroj meri otežati našu saradnju sa pojedinim članicama EU. Značajan deo naše proizvodnje opslužuje nemačku auto-industriju, koja je i pre pandemije ušla duboko u recesiju. Naš izlaz je u agresivnom privlačenju equity investicija, pre svega u poljoprivredu i industrijalizaciju, sa naglaskom na izvozu.
