Mapa sajta

Božidar Aleksandrović, vlasnik, Vinarija Aleksandrović

Ukus egzotike

Porodica Aleksandroviće se skoro 120 godina bavi vinogradarstvom i vinarstvom. U vlasništvu ima 75 hektara vinograda, a svoja vina proizvodi isključivo od ručno branog grožđa iz sopstvene proizvodnje. Rezultat toga je više od 250 najprestižnijih nagrada iz celog sveta

Sva iskustva i saznanja sticana 120 godina ugrađena su u porodična vina vinarije Aleksandrović. Kasnije je došla i savremena tehnologija i savremena naučna saznanja ali da nije bilo nasleđa i prenošenja iskustva sa kolena na koleno, zasigurno ne bi bilo ovih vrhunskih vina.

Vaša porodica se skoro 120 godina bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Da li su se posao, recepti i tajne spravljanja vrhunskih vina prenosile sa kolena na koleno?

U proizvodnji grožđa i vina tradicija i nasleđe su veoma važni jer se na ovom podneblju vinova loza uzgaja još od starih Rimljana. Istorija nas takođe podseća na veoma važne činjenice kao što su odabir sortimenta grožđa, izbor ekspozija, terena, zemljišta… To su sve nasleđa iz prošlosti koja moramo uvažiti kako bismo nastavili tradiciju, kako bi sadili najkvalitetnije grožđe na najboljim lokacijama.

Veliku ulogu u razvoju vinogradarstva i vinarstva u ovim krajevima pored moje porodice ima i porodica Karađorđevića koja je dvadesetih godina prošlog veka sadila vinograde na jugoistočnim padinama Oplenca i to visokokvalitetnim sortama koje su uvozili iz Francuske.

U vreme pradede Miloša, od kojeg je sve krenulo, sve je rađeno ručno, pa se kod vas i danas grožđe bere ručno? Kako to uspevate sa tolikim površinama? Ako se ne varamo, imate 75 hektara vinograda…

Ako želite da proizvedete vrhunsko vino neophodno je ugraditi puno znanja, ali i mnogo živog ljudskog rada. Berba jeste jedan od najlepših momenata u godini kada bivate nagrađeni od prirode za sve ono što ste dobro uradili tokom godine. Ručno se obavlja rezidba, povijanje lukova, provlačenje lastara, proređivanje lišća i viška roda, a na kraju i berba. To je posao koji iziskuje preko 400 sati živog ljudskog rada po jednom hektaru svake godine. Nama to polazi za rukom jer imamo obučen tim vinogradara koji uspevaju da sve te operacije obave na vreme i na kvalitetan način.

Danas „trijumf“ ispisuje neke nove stranice vinogradarske i vinarske istorije ovog kraja

Istorija vaše vinarije je duga i bogata, ali ne smemo da zanemarimo novu etapu koja je počela 2000. izgradnjom savremenih objekata i nabavkom najmodernije opreme. Tada je krenuo ovaj neverovatan uspeh?

Neprestano pratimo svetske trendove i stilove, neophodno je imati vinariju, opremu, znanje, tehnologiju, i ono najvažnije, stručne ljude koji svakodnevno neguju vina. U poslednjih 20 godina sagradili smo vinariju koja može da primi grožđe i proizvodi vrhunska vina sa 75 hektara vinograda. Nabavili smo najsavremeniju opremu, imamo tim ljudi koji radi više od 10-15 godina zajedno na čelu sa glavnim eneologom Vladanom Nikolić, jednim od najvećih vinskih stručnjaka u regionu. Dakle, naš uspeh je rezultat timskog rada, najnovijih naučnih saznanja i investicija koje smo imali u poslednjih 20 godina.

Reklo bi se da naša vina postaju prepoznatljiva i cenjena van granica Srbije. Kako Vi, kao jedan od predvodnika „novog talasa“ srpskog vinarstva, vidite njegovu budućnost?

Već dugo pričam da Šumadija ima neke specifičnosti koje je izdvajaju od drugih regija. Vina koja nastaju pod ovim parčetom neba, na ovom parčetu zemlje odišu elegancijom, lepim telom, dobrim balansom i bogatstvom aroma. Ne smemo zaboraviti povoljne klimatske faktore, brdovite predele i snagu šumadijskog podneblja koja su utkana u naša vina.

Sinergizam brojnih faktora je ugrađen u kvalitet šumadijskih i srpskih vina, a rezultat toga jesu medalje koje u poslednjih desetak godina osvajamo na najprestižnijim svetskim takmičenjima. Naša vina nose u sebi različitost koja se može objasniti jednom rečju – egzotika. Vinski kritičari, trgovci i ljubitelji vina širom sveta sve više obraćaju pažnju na srpska vina koja se pojavljuju na vinskim kartama Evrope i sveta. Verujem da nas u budućnosti čeka značajno mesto na vinskoj mapi sveta.

Trijumfalno ste krenuli sa „trijumfom“, ali brzo su se nametnule „harizma“, „vizija“ i još neka nova vina. Možete li Vi da izdvojite samo jedno kao najomiljenije?

Sigurno bi to bio „trijumf“, naša zvezda vodilja i vino koje je trasiralo put svim ostalim vinima iz naše palete, vino koje ima autentičnu istorijsku priču. „Trijumf“ se proizvodio tridesetih godina prošlog veka u Kraljevskoj vinariji podno Oplenca i svojim kvalitetom dosegao je kraljevske dvorove Velike Britanije, Rumunije i Jugoslavije. Recepturu za proizvodnju „trijumfa“ u originalnom rukopisu, mojoj porodici je poslao kraljev podrumar Živan Tadić, te mi od 1992. godine primenjujemo identičan sortni sastav koji je na neki način i najzaslužniji za slavu koju „trijumf“ nosi sve ove godine. Svakako da smo u njega ugradili i nova saznanja i savremenu tehnologiju, te danas „trijumf“ ispisuje neke nove stranice vinogradarske i vinarske istorije ovog kraja.

Naš uspeh je rezultat timskog rada, najnovijih naučnih saznanja i investicija iz poslednjih 20 godina

Mi smo kroz vreme sadili nove vinograde i proizvodili nova vina. Penušava, bela, roze, crvena, kasne berbe… Kako vinogradi postaju stariji, ističu se i crvena vina. U poslednjih deset godina to je „regent reserve“ koji ima kultni status među srpskim crvenim vinima. A tu je i „rodoslov“, kao jedno od najnagrađivanijih i najkvalitetnijih crvenih vina. Posebno se ponosimo i vinom od autohtone sorte prokupac, koje zauzima značajno mesto u bogatoj paleti vinarije Aleksandrović.

Brojite li nagrade? Koja je najnovija, a koja Vam je najdraža?

Svaka od preko 250 internacionalnih nagrada je posebna na svoj način jer je rezultat jednog velikog truda i rada čitavog tima ljudi. Možda su najdraže nagrade upravo i one koje su najsvežije. Nedavno je „trijumf“ zvanično proglašen za najbolje vino Balkana na takmičenju na kom su učestvovala vina iz Rumunija, Bugarske, Turske, Grčke, Albanije, Makedonije, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Pored velikog broja vinarija i vina, Trijumf Selection 2019 je proglašen za najbolje vino u svim kategorijama, što ovoj nagradi daje posebnu draž.

Da li je istina da se vina iz vinarije „Aleksandrović“ nalaze u Svetskom muzeju Vina u Bordou i u vinskim kartama najprestižnijih hotela i restorana na svetu?

Kada je pre pet godina otvoren svetski muzej vina u Bordou, vina vinarije Aleksandrović izabrana su u prvu postavku i našla su se među najprestižnijim svetskim vinima. To je jedno od najvećih dostignuća jer su se vina iz jedne male zemlje kao što je Srbija, gotovo nepoznate u vinskim krugovima, a posebno u proizvodnji vrhunskih vina, našla među takvim divovima kao što su francuska, italijanska, kalifornijska, španska i portugalska vina. Ovo je priznanje za dugogodišnji rad i kontinuitet kvaliteta.

Naša vina se već deset godina nalaze na vinskim kartama prestižnih restorana, hotela i vinskih barova, počevši od Tokija, preko Šangaja, Hong Konga, Moskve, gradova zapadne Evrope, pa sve do Njujorka, Čikaga i Los Anđelesa. Rekli bismo da se jedna lepa vinska priča proširila i ponosni smo što su naša vina ujedno i ambasadori naše zemlje širom sveta.

Aris Karousos, CEO, EKO Serbia

Vozači znaju zašto biraju EKO

Pre dve decenije, kada su počinjali u Srbiji, želeli su da EKO brend bude sinonim pouzdanosti, kvaliteta i vrhunske usluge i ta vizija je...

Danilo Đurović, generalni direktor, Autotechnica Serbia – Hertz

Predstavljamo Flex Drive

Kao deo Autohellas grupe, koja je lider u automobilskom sektoru u Grčkoj od 1974. godine, Hertz je više od tradicionalne kompanije za iznajmljivanje automobila Zahvaljujući...

Nikos Veropoulos, vlasnik kompanije Veropoloulos

Super Vero super uspešan

Kompanija Veropoulos je na našem tržištu već dve decenije poznata po svojoj jedinstvenoj ponudi, visokokvalitetnim proizvodima po promotivnim cenama i izvrsnom iskustvu kupaca Od kupovine...

Ivana Vukmirica Baćanović, direktorka, Gimnazija Ruđer Bošković

Dve decenije znanja

„Ruđer Bošković“ je jedinstveni obrazovni sistem koji čine prva privatna osnovna škola i gimnazija koje imaju akreditacije Ministarstva prosvete Republike Srbije i International Baccalauretare...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...