Mapa sajta

Više od 2.000 nameta u onlajn registru neporeskih dažbina

CorD Recommends

Trag fondacija proglasila dobitnike sedamnaeste VIRTUS nagrade za filantropiju

Sa željom #DaDobroNeOstaneSkriveno, Trag fondacija je sedamnaestu...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za...

Evropski savet usvojio zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u EU

Evropski savet usvojio je novi zakon koji štiti slobodu medija, medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost u Evropskoj uniji, objavila...

Wiener Städtische osiguranje dobitnik priznanja Dobročinitelj

Kompanija Wiener Städtische osiguranje dobila je priznanje „Dobročinitelj” za društveno odgovorne aktivnosti sprovedene tokom 2021, 2022. i 2023. godine....

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 neporeskih dažbina (takse i naknade za korišćenje javnih dobara) sa republičkog, lokalnog i pokrajinskog nivoa i to je dosad najsveobuhvatnija evidencija obaveza koje građani i privreda imaju prema državi mimo poreza. Registar je svečano predstavljen danas na završnoj konferenciji „Projekta za reformu neporeskih prihoda“, a kreirali su ga Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin, uz podršku USAID-a.

Takse, naknade i druge dažbine propisane su kroz više od 500 zakona i podzakonskih akata. Uvođenje registra imalo bi veliku praktičnu korist jer bi građani i privreda na jednom mestu imali jasan uvid šta plaćaju, kojoj instituciji i u koju svrhu, iznose dažbina, brojeve računa za uplatu i druge korisne informacije, a do kojih danas teško dolaze. Organi i institucije koji propisuju neporesku dažbinu bi bili zaduženi za inicijalni unos i kasnije izmene bilo kog elementa dažbine, što bi obezbedilo punu ažurnost registra, dok bi Ministarstvo finansija imalo kontrolnu funkciju. 

“Verujem da smo napravili dobru osnovu na kojoj možemo dalje da radimo i rezultat bi trebalo da bude novi zakonski okvir u ovoj oblasti. To znači i veliku odgovornost Ministarstva finansija da registar bude funkcionalan i dobar alat za građane, privredu i ministarstvo”, izjavila je državna sekretarka Ministarstva finansija Slavica Savičić. 

Na skupu je istaknuto da bi reforma neporeskih prihoda i uspostavljanje registra kao javne evidencije mogla da se realizuje fazno tako što bi se u registru prvo našle sve takse, a potom i ostale dažbine. Registar bi funkcionisao uz poštovanje principa da nijedna neporeska dažbina, propisana zakonom ili podzakonskim aktom, ne može da bude naplaćena ako nije uneta u registar.

Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova u KPMG, istakla je da je netransparentnost neporeskih dažbina ključni problem koji treba rešiti, kao i pitanje parafiskalnih nameta. “To su dažbine gde se za istu uslugu, sproveden postupak ili radnju naplaćuju različiti iznosi ili se plaća duplirani namet, a čest je slučaj i da se pod nazivom taksa ili naknada zapravo plaća porez (parafiskal). Reklasifikovanje, spajanje srodnih nameta ili ukidanje parafiskala važan je korak ka uspostavljanju transparetnog sistema”

“Osim što ih je teško prebrojati i nije izvesno šta sve treba da se plati i kome, problem s neporeskim nametima je i to što je nepoznato koliko ukupno koštaju građane i privredu. Tokom projekta smo popisali čak 1.200 dažbina na republičkom nivou za koje je u jednoj godini naplaćeno oko 160 milijardi dinara. Iako su takse najbrojnije i čine dve trećine ukupnog broja nameta na republičkom nivou, najviše novca je izdvojeno za dažbine koje su po svojoj prirodi porezi, čak 62 milijarde, kao i za naknade – 56,5 milijardi – dok su takse bile najmanje izdašne”, rekla je Bisić. 



Takse imaju još manji značaj za gradove i opštine jer u proseku donose svega 0,2% prihoda lokalnih budžeta, a predstavljaju veliko administrativno opterećenje kako za građane i privredu tako i za same lokalne samouprave. Zato je drugo važno postignuće projekta izrada modela po kojem bi sve lokalne samouprave uskladile nazive taksa koje naplaćuju i grupisale ih u odgovarajuće oblasti. Osim što bi lakše upravljali naplatom, gradovi i opštine bi olakšali život privrednicima, naročito onim koji posluju u više opština.

Pročitajte još...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila je ministarka rudarstva i energetike...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je beogradski Univerzitet postao deo najvećeg...

Srbija najveći investitor u Crnoj Gori u 2023. godini

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), najviše investicija iz inostranstva tokom 2023. godine bilo je iz Srbije (125,2 miliona evra), na drugom mestu...

Ambasadorka Anke Konrad: Srbija bi u narednom periodu mogla da bude motor za ceo region

Srbija ima kapacitet da brže napreduje na putu u EU, izjavila je ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad. Ona je naglasila da bi Srbija u...

Srbija i Angola potpisale Program saradnje u oblasti kulture

Srbija i Angola su potpisale Program saradnje u oblasti kulture koji će, kao je objavljeno u Vladi, važiti za period od 2024. do 2026....

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Labina potpisale Protokol o saradnji

Turistička organizacija Zlatibora i Turistička zajednica Grada Labina potpisale Protokol o saradnji koji podrazumeva unapređenje saradnje u oblasti turističke privrede, odnosno, turizma i ugostiteljstva,...

Na vodećem svetskom sajmu organske hrane srpske firme ugovorile poslove koji premašuju 8 miliona evra

Srpske kompanije koje su učestvovale na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach u Nirnbergu ugovorile su poslove čija vrednost premašuje osam miliona evra, objavila je...

Na sajmu Gulfood 2024 u Dubaiju učestvuju 24 firme iz Srbije

Na Međunarodnom sajmu prehrambene industrije Gulfood 2024 u Dubaiju učestvuju 24 domaće kompanije iz prehrambenog sektora, predstavljajući svoje proizvodne programe na nacionalnom štandu Srbije,...