Mapa sajta

Svi bismo vozili električni automobil, kad bi država platila bar pola cene

CorD Recommends

Kreativno okruženje vodi do poslovnog uspeha: Ključni faktori za transformaciju radnog prostora u inspirativno mesto

U današnjem poslovnom svetu, gde se svaki korak meri uspehom, izbor pravog mesta za stacioniranje poslovnog prostora predstavlja ključnu...

Novak Đoković rekordni peti put dobio Laureus nagradu za najboljeg sportistu sveta

Najbolji teniser sveta Novak Đoković po peti put je proglašen za najboljeg sportiste godine sveta, osvojivši po rekordni peti...

Dan planete Zemlje: Ekstremna vrućina u Srbiji i širom sveta

Krajem marta 2024. godine, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca...

Gejming industrija u Srbiji prošle godine zaradila više od 175 miliona evra i povećala broj zaposlenih

Gejming industrija u Srbiji je u 2023. godini zaradila više od 175 miliona evra, što je 17 posto više...

Galenika novim strateškim partnerstvima jača tržišnu poziciju

Farmaceutska kompanija Galenika nastavlja strateško širenje portfolija kroz partnerstvo i ekskluzivni ugovor sa kompanijom Cantabria Labs, jednim od vodećih...

Kupovina električnog automobila je interesantna opcija za građane Srbije i 86% njih bi možda ili sigurno to uradilo, ali bi većina bila spremna da izdvoji najviše 3.000 evra iznad cene konvencionalnih vozila. Cenovnici distributera pokazuju da su hibridna i električna vozila i do tri puta skuplja od standardnih i za tri četvrtine građana to je ključni razlog zašto nisu prešli na električni pogon. Zato 87% ispitanika podržava subvencije za kupovinu i svaki drugi bi najradije da trošak podeli s državom na ravne časti.  

Istraživanje stavova građana o električnim i autonomnim vozilima, predstavljeno na današnjoj konferenciji za novinare NALED-a, pored cene ukazuje na još važniji izazov, a to je nedovoljno razvijena infrastruktura.

“Prema različitim procenama, u Srbiji je instalirano između 50 i 150 punjača. Prosečno vreme punjenja je oko 4,5 sata što bi značilo da se na jednom punjaču dnevno može napuniti najviše pet automobila. Na autoputevima je postavljeno svega osam punjača, a do kraja ove godine biće ih najviše 18. Pored obezbeđivanja većeg broja punjača izazov će biti i regulisanje naplate punjenja koje je sada besplatno. Naš proračun je da bi i u slučaju uvođenja naknade, trošak punjenja, bez naknade za korišćenje punjača i drugih troškova, bio nekoliko puta niži nego kod konvencionalnih vozila kod kojih iznosi u proseku 1.300 dinara na 100 kilometara” – istakla je Irena Đorđević, menadžerka za regulatornu reformu u NALED-u i podsetila da je, prema podacima MUP-a, u 2020. bilo registrovano 2,2 miliona vozila od čega tek 1.416 hibridnih i 102 električna.

Treća briga na koju građani ukazuju je domet električnih vozila. Najveći deo ispitanika (65%) bio bi zadovoljan dometom do 500 kilometara. Iako konvencionalni automobili imaju doseg od 500 do 790 kilometara s jednim punjenjem rezervoara, električna vozila ne zaostaju u tom segmentu (od 455 do 836 km) i evidentno je da bi zadovoljila većinu potreba. Za duže relacije, pored brzih punjača, jedno od rešenja mogle bi biti zamenjive baterije.

Preporuke za razvoj eMobility ekosistema date su u Sivoj knjizi inovacija, koja je kao i istraživanje, kreirana u okviru programa StarTech, koji sprovodi NALED uz podršku kompanije Philip Morris i u saradnji s Vladom Srbije.

“Umanjenje putarine od 50% za električna i 25% za hibridna vozila, besplatan parking i jednostavnija procedura za postavljanje punjača, deo su mera koje mogu da pomognu većoj zastupljenosti ekoloških vozila i koje su primenjivale i druge zemlje. Potrebno je i digitalizovati i pojednostaviti procedure dodele subvencija i korišćenja poreskog oslobođenja za e-vozila”- rekao je Dušan Vasiljević, direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u.

Pročitajte još...

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS)

Marko Čadež: Moramo biti proaktivni

Privredna komora Srbije je vladi predložila čitav set mera koje bi našim kompanijama obezbedile više poslova i bolje pozicioniranje i na domaćem i na...

Biljana Vuksanović, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Mreža saradnje i razvoja

Smanjenje troškova trgovine i poboljšanje transportne efikasnosti na Zapadnom Balkanu kao i institucionalna, fizička i operativna modernizacija železničkog sektora, doprineće bržoj ekonomskoj integraciji u...

Biljana Vuksanović, državna sekretarka Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture najavila je za 2022. godinu izradu strateškog okvira za unapređenje sektora eMobilnosti, a prvi korak na tom putu biće pojednostavljenje postupka instaliranja punjača u skladu sa NALED-ovom preporukom. Prema njenim rečima, do kraja godine biće pripremljeni i predlozi Zakona o planiranju i Zakona o putevima, a sa Ministarstvom unutrašnjih poslova planirana je izmena i dopuna zakonskih rešenja iz oblasti eMobilnosti koji se odnose na bezbednost u saobraćaju.

Građani nešto veću rezervu imaju prema autonomnim vozilima. Čak 41% nije upoznato s njima, više od četvrtine se ne bi osećalo sigurno kada bi bila prisutna u saobraćaju dok bi im oko 60% poklonilo poverenje. Ipak,  podeljeni su po pitanju da li bi autonomno vozilo bolje reagovalo na opasnost u saobraćaju u odnosu na čoveka. Visoku cenu i neprilagođenu infrastrukturu ističu kao prepreke većoj upotrebi, a bolje performanse, veću ugodnost pri vožnji i veću bezbednost kao prednosti. Ključne preporuke Sive knjige inovacija u ovoj oblasti jesu uvođenje posebnog regulatornog režima za testiranje i razvoj autonomnih vozila, razvoj testnog poligona po uzoru na Mađarsku, kao i unapređenje kvaliteta saobraćajne signalizacije, posebno na putevima koji su u nadležnosti lokalnih samouprava.

Pročitajte još...

Dan planete Zemlje: Ekstremna vrućina u Srbiji i širom sveta

Krajem marta 2024. godine, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca (IFRC) bile su domaćini prve...

Gejming industrija u Srbiji prošle godine zaradila više od 175 miliona evra i povećala broj zaposlenih

Gejming industrija u Srbiji je u 2023. godini zaradila više od 175 miliona evra, što je 17 posto više nego 2022. godine, te uvećala...

Ambasada Francuske i Francuski institut u Srbiji organizuju manifestaciju Ritam francuske kulture

Tokom ove godine, u kojoj je Pariz domaćin Olimpijskih igara, Francuski institut u Srbiji i ambasada te zemlje će predstaviti, zajedno sa svojim dugogodišnjim...

Platforma Crvenog krsta Srbije najistaknutija digitalna inovacija u oblasti migracija za region Evrope

Onlajn platforma koja poboljšava komunikaciju i pružanje pomoći, sa posebnim fokusom na migrante, prepoznata je od strane Međunarodne Federacije društava Crvenog krsta Crvenog polumeseca...

Srbija, Slovenija i Mađarska udružile berze električne energije u partnerskom energetskom projektu

Srbija, Slovenija i Mađarska udružile svoje berze električne energije, što će omogućiti jednostavnije i efikasnije trgovanje električnom energijom u regionu, objavljeno je u Vladi. Sporazum...

Usvojen memorandum Srbije i Francuske o strateškom partnerstvu za razvoj nuklearnog civilnog programa

Na sednici Vlade Srbije usvojen je Memorandum o razumevanju između Vlade Srbije i Francuske Elektroprivrede (EDF), o uspostavljanju okvira za dugoročni dijalog i saradnju...

Slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu

Mali se i malom raduje

Stvaranje jedinstvenog tržišta rada na Otvorenom Balkanu je korisno ali i kratkodometno. Doprineće boljem uparivanju ponude i tražnje na određenim ’konvertibilnim’ segmentima tržišta –...

dr Ivan Nikolić, urednik biltena MAT, Institut društvenih nauka

Tajna otpornosti srpske industrije i rasta izvoza

Tehnološki kvalitetnija proizvodnja je ključno sredstvo i katalizator ekonomske otpornosti Srbije na eksterne udare i rezultat je uspešnog tehnološkog restrukturiranja industrije u prethodnih deset...