Mapa sajta

CorD Recommends

Više...

Nikolaos Sliousaregko President of the Management Board of HBA

Nove mogućnosti za ulaganja

Prisustvo premijera Grčke, Kirjakosa Mitsotakisa i predsednika...

Fanina Kovačević-Popaz, izvršna direktorka HBA

Doslednost i inovativnost

Dvadeset godina uspešnog rada predstavljaju izvor inspiracije...

Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete

Razumemo izazove i šanse digitalizacije

Srbija korača u susret svim promenama koje...

Miloš Đuričanin, direktor strategije i razvoja Nordeus fondacije

Škola budućnosti je škola mogućnosti

Naša vizija je da deci i mladima...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Univerzitet u Beogradu postao deo najvećeg svetskog naučnog projekta u CERN-u

Univerzitet u Beogradu i Evropska organizacija za nuklearno istraživanje CERN zaključili su u Ženevi Memorandum o razumevanju, čime je...

Dijalog Beograda i Prištine: Izjava visokog predstavnika povodom godišnjice Sporazuma o putu ka normalizaciji i Aneksa za njegovu primenu

Prenosimo izjavu visokog predstavnika Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku i potpredsednika Evropske komisije Žozepa Borelja. Engleska...

Zet Donalda Trampa potvrdio plan ulaganja u centar Beograda i albansku obalu

Džared Kušner, zet i savetnik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa u Beloj kući, potvrdio je informaciju o planiranom ulaganju...

Evropski parlament usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji

Evropski parlament je usvojio Zakon o veštačkoj inteligenciji (AI) sa ciljem zaštite osnovnih prava, demokratije, vladavine prava i ekološke...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Izbalansirati trgovinsku razmenu

Naša želja i interes jesu da u trgovini sa Slovenijom prevaziđemo deficit, razmenu uravnotežimo, da srpske robe bude više na slovenačkom tržištu i da krene nov talas slovenačkih investicija u Srbiji

Politički odnosi Slovenije i Srbije, slažu se zvaničnici obeju zemalja, najbolji su od raspada bivše SFRJ. O tome da li ekonomska i privredna saradnja prate političku saradnju, govori Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije.

– Slovenija je strateški partner Srbije u političkom i ekonomskom smislu i na bilateralnom, i na regionalnom, i multilateralnom planu. Podsticaj daljem razvoju i jačanju privredne saradnje daju i naša politička rukovodstva: intenziviranjem odnosa, redovnom i dobrom komunikacijom naših vlada koje poslednjih godina održavaju zajedničke sednice o bilateralnim i regionalnim pitanjima bitnim za ekonomski rast naših zemalja i političku stabilnost naših odnosa, ali i regiona Jugoistočne Evrope.

Istovremeno, činjenica da su naši privrednici nastavili da posluju i posle izlaska iz zajedničke države, olakšala je normalizaciju naših političkih odnosa i pomogla da se saradnja dve države podigne na nikad viši nivo. Ekonomske veze između Srbije i Slovenije zasnivaju se na spoljnotrgovinskoj i investicionoj saradnji, regionalnom povezivanju, podršci Slovenije evropskim integracijama Srbije i zajedničkom apliciranju za sredstva iz evropskih fondova.

Naše privrede i poslovne asocijacije prirodno su upućene jedne na druge i interes je naših kompanija da međusobno sarađuju. Poslednjih deset godina spoljnotrgovinska razmena povećana je sa 573 miliona evra na 910,8 miliona evra i ove godine mogla bi da dostigne milijardu evra!

Slovenija je među prvih deset spoljnotrgovinskih partnera Srbije i među prvih deset zemalja čije su kompanije najviše investirale kod nas.

Koliko Srbija koristi iskustva Slovenije kao zemlje koja je prošla put do članstva u EU?

– Za Srbiju je Slovenija uvek i u mnogo čemu bila, priznaćemo, uzor, jer je u mnogim stvarima na eks-Ju prostoru prednjačila: u razvoju privatnog sektora, malih i srednjih preduzeća, i onda kada se u Srbiji na privatnike baš nije gledalo blagonaklono, zatim u uvođenju i izgradnji e-uprave kada je digitalna transformacija bila daleko od nas, u odluci da krene na put evropskih integracija, onda kada se politika u ostatku regiona lomila oko drugih tema, u razvoju turizma koji joj je u prošloj godini doneo više od 4,3 miliona turista i gotovo 11,2 miliona noćenja i 13 odsto BDP-a, u svesti o potrebi i značaju ulaganja u zaštitu životne sredine… Za Srbiju je u ovom trenutku posebno dragoceno iskustvo Slovenije u procesima digitalizacije javne uprave, privrede i njihove međusobne komunikacije, u razvoju kontinentalnog turizma i ekologije.

Na inicijativu privrednih komora Srbije i Slovenije, u okviru realizacije bilateralnog sporazuma o saradnji dveju zemalja, formirani su tzv. zeleni timovi koji rade na jačanju saradnje kompanija u oblasti zelene ekonomije, kroz razmenu znanja, najboljih praksi i tehnologija i zajedničko apliciranje za evropske fondove.

Kao rezultat zajedničkih aktivnosti zelenih timova kada je reč o uvozu neopasnog otpada za cementnu industriju Srbije radi korišćenja u energetske svrhe i radne posete dve slovenačke kompanije Udruženju za cementnu industriju Srbije, Vlada je Parlamentu predložila Izmene zakona o upravljanju otpadom. Takođe, ima i zainteresovanih slovenačkih investitora za izgradnju fabrike otpadnih voda u Srbiji.

Koliko ste zadovoljni saradnjom s Privrednom komorom Slovenije? U kojoj meri zajednički angažman dveju komora pomaže srpskim privrednicima da izađu na slovenačko tržište i obrnuto?

– Privredna komora Srbije s Gospodarskom zbornicom Slovenije i Slovenačkim poslovnim klubom ima kontinuiranu uspešnu saradnju, zasnovanu na obostranom razumevanju i obostranom interesu naših privreda da se povezuju, jačaju međusobnu trgovinu i ubrzavaju investicione tokove.

Posebno bih istakao značaj poslovnih foruma i bilateralnih razgovora privrednika koje organizujemo u Ljubljani i u Beogradu, na kojima je iz godine u godinu sve više i slovenačkih i srpskih kompanija. Recimo, u oktobru 2016. godine, na Poslovnom forumu u PKS-u učestvovalo je više od 300 predstivnika iz 180 srpskih i slovenačkih kompanija i u jednom danu je održano više od 150 B2B susreta privrednika!

Naša želja i interes jesu da u trgovini sa Slovenijom prevaziđemo deficit, razmenu uravnotežimo, da srpske robe bude više na slovenačkom tržištu, krene nov talas slovenačkih investicija u Srbiji sada kada pred investitore izlazimo s nikad boljom klimom i podsticajima za investiranje, da srpskih investitora koji uspešno posluju na slovenačkom tržištu bude sve više, a srpskih malih i srednjih preduzeća koja su se dokazala kao pouzdani partneri ima više u dobavljačkim lancima slovenačkih kompanija…

U tom smislu, dodatni podsticaj našim bilateralnim odnosima su zajedničke aktivnosti u realizaciji regionalnih inicijativa u okviru Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF), čija je članica i Gospodarska zbornica Slovenije.

Zajednički radimo na otklanjaju prepreka i unapređenju klime za poslovanje naših kompanija i privlačenje investitora u region, kao i na povezivanju naših poslovnih zajednica. Samo prošle godine u okviru KIF-a održano je desetine poslovnih foruma i susreta i više od 2.000 bilateralnih razgovora kompanija regiona.

Koje su to zakonske prepreke koje slovenačkim investitorima najviše smetaju u Srbiji i koliko PKS, potom, kod nadležnih ministarstava, uspeva da utiče na to da se one uklone?

– Slovenija i Srbija nemaju otvorenih pitanja u privrednoj saradnji i ne mogu da se izdvoje neki specifični problemi koji se tiču jedne privredne grane ili sektora. Povremeno, pojedine kompanije nailaze na prepreke koje nisu sistemske prirode, a koje zajednički rešavamo. Takođe, Slovenački poslovni klub učestvuje u radu Saveta mešovitih komora pri PKS-u, koji je kod nadležnih ministarstava pokrenuo inicijative za koje su zainteresovane i kompanije iz Slovenije koje ovde posluju.

Kroz proces modernizacije Privredna komora Srbije je stekla reprezentativnost, ojačala kapacitete za zastupanje privrede i na nacionalnom i na međunarodnom nivou, dobila pravo da se izjasni o svim zakonskim predlozima koji se tiču privrede, razvila dijalog s državnim institucijama kroz zajedničke radne grupe s gotovo svim ministarstvima i NBS-om i učestvuje u oko 80 radnih grupa za unapređenje zakonske regulative.

Za Srbiju je u ovom trenutku posebno dragoceno iskustvo Slovenije u procesima digitalizacije javne uprave, privrede i njihove međusobne komunikacije, u razvoju kontinentalnog turizma i ekologije

To je rezultiralo stotinama usvojenih inicijativa privrednika u protekle dve godine. U zakonodavni postupak uključene su i slovenačke kompanije koje ovde posluju; direktno kao naše članice ili preko Slovenačkog poslovnog kluba. Recimo, nedavno su bile u prilici da daju mišljenje, predloge i inicijative za izmene i dopune Zakona o privrednim društvima i Zakona o javnim nabavkama koje će PKS objediniti i proslediti nadležnim ministarstvima – predlagačima zakona.

Zna se da su slovenačke kompanije zainteresovane da u Srbiji ulažu u energetiku, građevinu, agrar… Koliko su potencijali za ulaganja u tim oblastima iskorišćeni i ima li netaknutih izvora u Srbiji s kojima potencijalni slovenački investitori još nisu upoznati?

– Prostor za nova ulaganja i interesovanje slovenačkih investitora postoji i u oblastima zaštite životne sredine, turizma, posebno banjskog, informaciono-komunikacionih tehnologija. To su, uz agrobiznis, strateške oblasti u kojima, prema zajedničkoj oceni, postoji veliki potencijal za unapređenje saradnje i zajedničke projekte. Uspešno poslovanje, projekti i izvozni rezultati slovenačkih investitora u Srbiji, najbolja su preporuka onima koji tek nameravaju ovde da ulažu.

Srbija je Sloveniji druga zemlja za investicije – uložili su oko milijardu i po evra – dok je iz Srbije u Sloveniji uloženo neuporedivo manje. Šta je razlog tome i gde je naša šansa?

– Dok je Slovenija imala strateški pristup Srbiji kao investicionoj destinaciji, dok su njene kompanije ušle na naše tržište u špicu privatizacije i pokrenule grinfild projekte, srpska preduzeća gotovo da nisu učestvovala u privatizaciji firmi na zapadu bivše zajedničke države. I to je, osim neekonomskih razloga koji su često navođeni, jedno od objašnjenja zašto srpskih investicija tamo nema više.

U međuvremenu, Slovenija se više otvorila za strana ulaganja, a srpske kompanije su ojačale kapacitete da investiraju van granica lokalnog tržišta. Srpska ulaganja u Sloveniji, prema podacima Slovenačke centralne banke, zaključno sa 2016. godinom, iznosila su 278 miliona evra. Oni koji su već investirali nose najpozitivnija iskustva, pa je u narednom periodu realno očekivati više srpskih investicija u Sloveniji.

Da podsetim, Comtrade je 2007. kupio slovenački Hermes SoftLab, već 2011. otvorio je nov razvojni centar i danas u Sloveniji zapošljava nekoliko stotina stručnjaka za informacione tehnologije. Tokom 2011. i Nectar iz Bačke Palanke je postao vlasnik Fructala. Poslednjih godina ta lista se širi. Delta Holding gradi InterContinental u Ljubljani. Posle kupovine hotela Kempinski u Portorožu i dela Gorenjske banke i dobijanja dozvole da preuzme vlasništvo nad tom bankom, MK grupa je kupila i 30 odsto akcija Aerodroma Portorož, uz iskazano interesovanje i za preostali deo.

Ima li prostora za veći plasman srpske robe na slovenačkom tržištu?

– I srpskih proizvoda je sve više na slovenačkom tržištu. Broj izvoznika iz Srbije u Sloveniju povećava se iz godine u godinu. Srpska carina je 2016. evidentirala 1.681 izvoznika, za 81 više nego pre dve godine. Analize pokazuju da postoje mogućnosti za rast srpskog izvoza semena, voća, povrća, ullja – koje sada slovenačka preduzeća uvoze uglavnom iz Italije, ali i gotovih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, lekova, proizvoda automobilske industrije, kao i za veći plasman električne energije.

Zemlje regiona nedavno su dobro reagovale na slučaj Agrokor, kako veće posledice ne bi osetile ćerke-firme te hrvatske kompanije koje posluju u okruženju. Čini se da je saradnja u vanrednim situacijama bolja i efikasnija nego u redovnim okolnostima? Godinama se priča o neophodnosti zajedničkog izlaska na treća tržišta, ali je realizacija slaba. – Nikada nismo bili bliži realizaciji te ideje o zajedničkom nastupu regiona u svetu. Porasla je svest da je važno da se ne zatvaramo u nacionalne okvire, već da se infrastrukturno i poslovno povezujemo i da pred kupce i investitore izlazimo kao region, predstavljajući zajednički projekte i mogućnosti.

Zajednički radimo na otklanjaju prepreka i unapređenju klime za poslovanje naših kompanija i privlačenje investitora u region, kao i na povezivanju naših poslovnih zajednica

 

Istovremeno, potencijali naših, pa čak i najvećih kompanija još su relativno skromni da bi pojedinačno postale ozbiljni igrači na svetskom tržištu. Samo udruženom ponudom možemo da se izborimo s konkurencijom ili pobedimo na regionalnim i međunarodnim tenderima. Koliko je to bitno za velike kompanije, još je značajnije za mala i srednja preduzeća.

Suštinsko pitanje malih nacionalnih ekonomija na prostoru bivše Jugoslavije, bilo da su u EU, kao Slovenija, ili u CEFTA, kao Srbija, jeste da razvijamo više oblike saradnje, kako da udružimo kompanije u konzorcijume, da zajednički nastupamo na trećim tržištima.

Bilateralno posmatrano, vlade Srbije i Slovenije imaju i pravni okvir; potpisan Memorandum o razumevanju na trećim tržištima i na njegovoj realizaciji angažovane su i poslovne asocijacije i naše državne institucije. Tako je, recimo, pod sloganom Enjoy Serbia feel Slovenia, u aprilu u Teheranu, predstavljena zajednička turistička ponuda dveju zemalja.

Pročitajte još...

Srbija spremna da kupi deo luka Solun ili Pirej

Srbiji je potrebna luka zbog izvoza koga će biti sve više i spremna je da kupi deo bilo luke Solun ili luke Pirej, izjavio...

Od 1. marta stupa na snagu potpuno slobodno tržište rada zemalja Otvorenog Balkana

Srbija, Severna Makedonija i Albanija potpisale su u Skoplju, u okviru inicijative Otvoreni Balkan, dva protokola koja će omogućiti uspostavljanje slobodnog tržišta rada za...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Mnogo je razloga za optimizam

U 2023. i 2024. godini otvara se prostor za dalje značajno unapređenje privredne saradnje sa Nemačkom i obaranje dosaddašnih rekorda. Privredna komora Srbije pruža...

Vina Otvorenog Balkana predstavljena u Beču

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež predstavio je u Beču profesionalnim kupcima vina regionalni sajam Wine vision by open Balkan, kao i vina iz...

Marko Čadež peti put izabran za člana Borda direktora Evrokomore

Predsednici privrednih komora zemalja pridruženih članica Evrokomore po peti put su izabrali predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Marka Čadeža za člana Borda direktora najveće...

Čadež: Zapadni Balkan region potencijala, a ne problema

Evropa treba što pre da prihvati činjenicu da region Zapadnog Balkana (ZB) nije region problema i nesreća, već potencijala kojih ni jedan drugi region...

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije

Novi kvalitet saradnje

Bilateralnu ekonomsku saradnju između Italije i Srbije karakteriše veliki obim razmene, koja je u 2022. dostigla rekordnu vrednost. Oslanjajući se na ove trendove, Marko...

Uspešno je održan Business Sience Forum Italija-Srbija u Beogradu

Bilateralna saradnja ponovo u usponu

Poslovne zajednice Srbije i Italije imaju punu podršku najviših institucija i zvaničnika koji su ekonomiju stavili na vrh svog dnevnog reda, što je potvrđeno...