Mapa sajta

Kultura

Radost čitanja

CorD Recommends

Damjan Bergant, ambasador Slovenije u Srbiji

Evropska iznad nacionalne pripadnosti

Slovenija je spremna da pomogne Srbiji u...

Mihailo Vesović, Privredna komora Srbije

Dobra politička i ekonomska saradnja idu ruku pod ruku

Pojačana politička saradnja i jačanje međusobnog poverenja,...

Tilen Rebec, direktor, SRC Slovenija

Pouzdan partner već tri decenije

Već pune tri decenije SRC, kao kompanija...

Igor Dodić, advokat, Advokatska kancelarija Dodić-Đurić-Dabić

Solarne elektrane su sadašnjost

Advokatska kancelarija Dodić∙Đurić∙Dabić teži uspostavljanju dugoročne saradnje...

Srbija i BiH među 11 zemalja koje dobijaju zajam od Razvojne banke Saveta Evrope

Razvojna banka Saveta Evrope (CEB) odobrila je zajmove vredne 1,3 milijardi evra za 11 zemalja članica te organizacije, uključujući...

Potpisani ugovori o finansijskom aranžmanu za vetropark Pupin

Set ugovora za finalizaciju finansijskog aranžmana za izgradnju Vetroparka "Pupin" sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je...

Ball Corporation objavio finansijski izveštaj i izveštaj o održivosti za 2023. godinu

Kombinovani izveštaj Ball-a ističe posvećenost kompanije održivom poslovanju čime doprinosi ostvarivanju održivih ciljeva svojih kupaca i potvrđuje zašto treba...

Đedović Handanović: Nuklearna energija u Srbiji najranije 2039. godine

Nuklearna energija u Srbiji biće realnost najranije 2039. godine, ako bismo sada počeli da radimo na tom projektu, izjavila...

Sagrada familija biće završena 2026. godine, skoro vek i po nakon početka izgradnje

Sagrada Familija, najčuvenija crkva u Barseloni, konačno će biti završena 2026. godine, više od 140 godina nakon početka izgradnje,...

Krajem prošle godine Ljubljana je dobila stalnu titulu Grad književnosti koju dodeljuje UNESCO, pet godina pošto je u 2010. takođe bila svetska prestonica knjige.

Prema zvaničnoj statistici, slovenačko tržište knjiga procenjuje se na 80 do 100 miliona evra, a godišnje se odštampa između 4000 i 6000 naslova od toga 70% dela slovenačkih autora i 30% prevoda. Prema podacima “Global eBook: A report on market trends and developments za 2014” oko 3.500 do 4.500 naslova dospe do knjižara dok se ostatak odnosi na izveštaje, imenike i samizdate za kompanijsku i ličnu upotrebu.

Slovenci su strasni čitaoci knjiga na i na svom maternjem jeziku i na engleskom i nemačkom jeziku pa su u većim knjižarama, naslovi knjiga na ova dva jezika izloženi paralelno sa domaćom ponudom, a ne kao u većini knjižara u odeljcima sa literaturom na stranim jezicima. Prema statistici građanke i građani u Sloveniji pozajme prosečno godišnje po 12 knjiga što je rezultat kojim ne mogu da se pohvale ni mnogo razvijenije zemlje. Ipak, knjižari se žale da u zemlji ima premalo knjižara i da su se kupuje malo knjiga – od dve do tri knjige po stanovniku.

U 2013. godini pojavile su se dve platforme za distribuciju e knjiga Biblos i eEmka. Prvi je u vlasništvu izdavača Studentska založba, i nastao je u saradnji sa mrežom slovenačkih javnih biblioteka koje su u međuvremenu registrovale 7000 korisnika e knjiga u bibliotekama. Drugi izdavač – Mladinska knjiga takođe je počela sa eknjigama u septembru 2013. i ponudila oko 200 naslova svojih najčitanijih autora. Za manje od godinu dana broj prodatih e knjiga porastao je za oko 300% a broj eknjiga na slovenačkom je udvostručen.

U Sloveniji se godišnje iz biblioteka pozajmi oko 25 miliona knjiga što ovu zemlju svrstava u sam vrh evropske statistike ali istovremeno, građani veoma retko kupuju knjige pa prema statistici iz 2010. svaki građanin kupi samo oko 2 do tri knjige godišnje.

Sa takvom čitalačkom tradicijom, nije čudo što je Ljubljana u rasponu od pet godina dobila dve titule koje dodeljuje UNESCO. Krajem prošle godine Ljubljana je dobila stalnu titulu Grad književnosti, koju UNESCO dodeljuje gradovima sa bogatim kulturnim nasleđem i živom literarnom scenom,  sredinama koje razumeju značaj kulture i književne produkcije za održivi razvoj grada. UNESCO  kroz svoj program Creative Cities Network ustanovljen 2004. godine promoviše društveni, kulturni i ekonomski razvoj gradova u razvijenom i nerazvijenom svetu, i lokalne kreativne scene  koje promovišu kulturni diverzitet.

Uz Ljubljanu, UNESCO je istu titulu u 2015 dodelio i sledećim gradovima: Uljanovsk (Rusija), Bagdad (Irak), Tartu (Estonija) Lavov (Ukrajina) Barselona (Španija) Notingem (Velika Britanija), Obidoš (Portugalija) i Montevideo (Urugvaj). Uz ranije dodeljene titule, u ovom trenutku 20 gradova u svetu je proglašeno za Gradove književnosti.

U svojoj aplikaciji za dodelu ove  titule Ljubljana se obavezala da će nastaviti da promoviše bogat književni život u gradu (Dani slovenačke knjige, Biblioteka pod krošnjama, Gradska biblioteka Ljubljana, Slovenački sajam knjiga …), nudeći utočište književnicima iz celog sveta kroz saradnju u okviru ICORN mreže, promovisanje čitanja i dostupnosti knjiga svim starosnim grupama i podršku razvoju bibliotečke infrastrukture.

Među glavnim projektima koje Ljubljana  podržava kao Grad književnosti su književni festival sa uglednim stranim i domaćim autorima i objavljivanje njihovih radova, promovisanje slovenačke knjige za decu, čitanje u porodici i posedovanje ličnih biblioteka u okviru svog stalnog projekta „Ljubljana čita“, i otvara novi festival dečje knjige i centar za književnost gde će novi sadržaji u vezi sa knjigama biti predstavljeni.

Pre pet godina Ljubljana je  2010. proglašena za svetsku prestonicu knjige (the World Book Capital) u okviru UNESCo-vog programa ustanovljenog 1996. godine u okviru Svetskog dana knjige i autorskih prava, (the World Book and Copyright Day). U 2001. godini Madridu je  po prvi put dodeljena jednogodišnja titula Svetske prestonice knjige. Ljubljana je 2010. bila deseti grad na svetu nosilac ovog prestižnog priznanja, zahvaljujući kojem grad dobitnik tokom cele godine promoviše knjigu i čitanje. Ova titula ne donosi novčanu nagradu već pre svega predstavlja priznanje gradovima nosiocima titule za njihove programe kojima promovišu literaturu i ljubav prema knjizi.

Slovenija daje sistematsku podršku izdavaštvu  i pokušava da svojim instrumentima reaguje na najveće probleme sa kojima se danas suočava izdavaštvo a to su opadajući tiraži knjiga

Ljubljana je iskoristila ovu godinu da bi podstakla veću privrženost čitalaca knjizi. Naime, u Sloveniji se godišnje iz biblioteka pozajmi oko 25 miliona knjiga što ovu zemlju svrstava u sam vrh evropske statistike ali istovremeno, građani veoma retko kupuju knjige pa prema statistici iz 2010. svaki građanin kupi samo oko 2 do tri knjige godišnje, što negativno utiče i na rasprostranjenost knjižara i na profitabilnost posebno manjih izdavača, budući da se za biblioteke otkupi oko jedne trećine godišnje književne produkcije.

S obzirom na visoku cenu knjiga tokom 365 dana Ljubljane kao svetske prestonice knjige, građanima je ponuđen projekat „Knjiga za svakoga“ u saradnji sa Gradskom bibliotekom Ljubljane gde je oko 8000 primeraka knjiga 20 autora ponuđeno po ceni od tri evra.  Istovremeno, različitim projektima knjige su približene čitaocima iz ranjivih grupa, pre svega adaptacijom javnih biblioteka za pristup kolicima i izložbama koje su dostupne slepima i slabovidima. Tokom cele godine na autobusima, vozovima, kafeima i javnim prostorima promovisana je važnost čitanja i mesta koje imaju nauka, umetnost i filozofija u životima ljudi.

Prema statističkim podacima u Sloveniji ima oko 140 knjižara i 48 javnih biblioteka. Prema istim podacima iz 2012. godine, prosečan tiraž knjiga je 1000 primeraka a primerak knjige prosečno košta oko 20 evra.

Prema podacima slovenačke vlade u ovom trenutku u Sloveniji ima oko 500 kompanija koje su uključene u izdavački proces, od čega su mnoge srednja i mala preduzeća.  Država daje sistematsku podršku izdavaštvu  i pokušava da svojim instrumentima reaguje na najveće probleme sa kojima se danas suočava izdavaštvo a to su opadajući tiraži knjiga, visoke cene primerka, neregulisana cenovna politika i opadanje prodaje u knjižarama.

Program podsticaja 2014. – 2017. podrazumeva obezbeđivanje podsticajnih uslova za autore iz oblasti književnosti i humanističkih nauka, razvijanje kulture čitanja i kupovine knjiga i kreativnost u ovoj oblasti kako bi se omogućio rad izdavačke delatnosti i prodaje knjiga i razvoj e-knjige. Pored zabrinutosti za visok kvalitet knjiga i časopisa, javni interes je fokusiran na dostupnost knjige, zato je vlada smanjila poresko opterećenje na knjige, novine i druge publikacije u štampanoj i e formi.

Neke od ključnih mera su i uvođenje  jedinstvene cene knjiga i povećanje dostupnosti knjiga u knjižarama (od 2014.) Podsticanje navika čitanja knjiga i kupovine knjiga sa naglaskom na rešenja za podsticanje kupovine knjiga, implementacija nacionalne kampanje za promociju čitanja i kupovine knjiga i časopisa; ciljana podrška za programe za unapređenje prodaje knjiga i časopisa u knjižarama; razvoj portala za kupovinu knjiga.

Takođe u istom dokumentu je planirana izrada srednjoročne strategije za podršku proizvodnji knjiga i časopisa, konverziju štampanih knjiga u e izdanja, i unapređenje instrumenata za postavljanje minimalnih standarda za objavljivanje knjiga.

Vlada se opredelila za sufinansiranje prevoda slovenačkih dela na nemački i engleski jezik a krajem prošle godine predstavila je rukovodstvu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu svoju kandidaturu za počasnog gosta Sajma, što bi se najranije moglo dogoditi 2020. ili 2021. godine.

Pročitajte još...

Dušan Kovačević otvorio Sajam knjiga u Beogradu

Srpski pisac, dramaturg i akademik Dušan Kovačević svečano je otvorio 65. Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji će pod sloganom "Povratak napisanih" trajati do 30....

Međunarodni beogradski sajam knjiga

Još ćemo se čitati

Neke zemlje odlučile su da posle pandemijskog posta ljubav izdavača i čitalaca učvrste dajući značajne podsticaje izdavačkim kućama da iznesu svoje knjige na dobro...

Bora Babić, direktorka i glavna urednica Akademska knjiga

Između hrabrosti i straha

Dobra knjiga uvek osvešćuje i možda bi bilo pametno da je češće čitamo, pa čak i po zadatku. Samo čitanjem najbolje literature  možemo razumeti...

Branko Kukić, urednik Službenog glasnika

Književna vašarišta

Izdavanje knjiga je proces vezan za znanje, kreaciju, za ciljeve  važne za formiranje svakog društva. A to se ne događa u gomili, kakvi su...

Gojko Božović, pesnik i glavni urednik Izdavačke kuće Arhipelag

Digitalna stvarnost dovodi u pitanje koncept sajmova knjiga

Sajmovi knjiga i pre pandemije su se suočili s pitanjem: šta raditi danas i kako postojati dalje u promenjenim društvenim, kulturnim, medijskim i tehnološkim...

Vladislav Bajac, osnivač i glavni urednik Geopoetike, pisac, član Odbora Međunarodnog beogradskog sajma knjiga kao predstavnik UPIS-a (Udriuženja profesionalnih izdavača Srbije)

Vratimo se piscima!

Knjige ne smeju biti “beg od sadašnjosti”: one su samo jedna druga stvarnost, legitimna i ravnopravna sa svim drugim. U njoj žive pisci koji...

Zoran Hamović, direktor i glavni urednik, Clio; predsednik Udruženja profesionalnih izdavača Srbije (UPIS)

Samo je nebo granica

Sajam je pre svega veliki skup kreativnih ljudi na delu. Ako njihov govor protiv populizma i diktatora u pokušaju pokrene svest onda sajam ima...

Vesna Goldsworthy, književnica

Moj intelektualni zadatak je rušenje predrasuda

Rođena u Beogradu  kao Vesna Bjelogrlić, briljantan student književnosti imala je samo jednu želju – da bude pesnik. U London je otišla vođena ljubavlju,...